Replika monumentalne statue koju je Veliki imperator naručio za sebe 312. godine, od juče je u Rimu zahvaljujući 3D tehnologiji
Želja Velikog rimskog imperatora Konstantina je ispunjena: monumentalna statua koju je naručio za sebe 312 godine, od juče se nalazi u Rimu!
Istina samo njena replika, ali je identična originalu iz četvrtog veka.
Tamošnje vlasti su juče otkrile repliku statue visoku 13 metara, načinjenu pomoću 3D tehnologije skeniranjem devet džinovskih originalnih delova tela od mermera koji su sačuvani od originalne skulpture.
Replika je napravljena od smole, poliuretana i mermernog praha za telo, i zlatnih listića i gipsa za pozlaćenu tuniku.
Predstavljen je car Konstantin koji sedi, ogrnut je pozlaćenom tunikom, drži skiptar i kuglu, i gleda na svoj Rim iz vrta vile Kaffarelli u Capitoline muzeju, u blizini originalnih fragmenata svoje skulpture.
Foto: APFragmenti originalne statue
Džinovskih stopala, ruke i glava velikog cara, ostaci njegove skulpture nalaze se odmah iza ugla dvorišta, i jedna su od obaveznih turističkih atrakcija.
Skulptura, svojom monumentalnošću, izaziva strahopoštovanje kod posetilaca, baš kao i Konstantin kod svojih podanika – rečeno prilikom otkrivanja statue.
„U ovoj statui ne postoji samo lepota, postoji i nasilje moći“, rekao je Salvatore Setis, arheolog i istoričar umetnosti koji je u upravnom odboru Fondazione Prada, kulturnog i obrazovnog ogranka modne kuće iz Milana koja je finansirala izradu statue. Repliku je napravila Fondacija Factum, neprofitna organizacija sa sedištem u Madridu koja stvara digitalne replike svetske kulturne baštine visoke rezolucije.
Zvaničnici su odbili da kažu koliko košta replika.
Druga kopija replike biće postavljena u severoistočnoj Engleskoj, gde je Konstantin čuvao utvrđenje Hadrijanovog zida pre nego što je krunisan za cara u Rimu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mentalno zdravlje se danas najčešće predstavlja kao lični problem koji treba „popraviti“, ali se pritom uporno izbegava pitanje zašto je patnja postala gotovo opšte stanje. Upravo u tom izbegavanju krije se ključni problem
Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati
Zemunka koja je osvojila Njujork, Marina Mićanović, kaže da je bavljenje dizajnom njena priroda i smisao, a da je moda stil života. Njeni klijenti vole njenu autentičnost
Mnogo je polemika o pitanju ko je oborio nemački cepelin iznad Soluna 1916. godine. U Spomenici Solunske đačke čete je autentično svedočanstvo o tom događaju
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!