img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Grad čarolija

30. jun 2021, 21:00 Bojana Rubinjoni
foto: wikipedia
Copied

O Trogiru koji je lep, prelep, i u kome uveče koča pristane uz čiovsku rivu, pa grad miriše na more i frišku ribu

Niko me neće ubediti da legenda o bogu Kairosu (komad kamenog bareljefa, najstariji artefakt pronađen u Trogiru, kao kamen na kome su se „tukli“ bademi) nije bila zgodna priča da momci sa mora muvaju strankinje koje su došle na lepi Jadran. (Čuvena scena iz filma Lito vilovito gde Boris Dvornik vežba na nemačkom rečenicu „Pustimo neka oči govore“ odvija se na glavnom trogirskom trgu.) Naime, Kairos je, po mitologiji, bog srećnog trenutka. On je veoma brz i leti prema tebi. Ako ga u pravom trenutku ne uhvatiš za pramen kose, zauvek ćeš ga izgubiti. Znači, uzmi ovog trenutka ono što ti se nudi, posle ćeš samo žaliti.

I za Trogir isto važi. Sada je lep, prelep, ali i iznad njega lebdi fatum jeftine uvozne robe koja se nudi na svakom ćošku, s tim što zasad ne može da ugrozi ugođaj koji pružaju stare zidine i palate nemerljive lepote. Radovanov portal, čipku od kamena ili Kamerlengo, kulu čuvaricu grada sa koje su zaljubljeni u slobodu strgli venecijanskog kamenog lava. Bogat istorijom, pun je Trogir priča i legendi: od mađarskog kralja Bele koji se tu sklonio od najezde Tatara, pa je po njemu dobilo ime obližnje ostrvo Kraljevac (kasnije se velikodušno odužio Trogiranima omogućivši im da prošire posede za izgradnju Katedrale), drvenog pevca sa pramca turske galije (spomen na bitku kod Lepanta, gde su Trogirani doprineli najvećem porazu Turaka boreći se pod zastavom savezničkih flota – Svete lige), do lokalnog bačvara Korada čiji je gavran svom gospodaru donosio sve što svetluca, često i dragocenosti neopreznih turista. Pa još klapa kad zapeva…. dešava se prava čarolija. Uvek se čini da će iza ćoška izbiti neki vitez ili prelepa princeza.

Trogir je danas potpuno okrenut turizmu. „Brodotrogir“, brodogradilište u kome je bio zaposlen veliki broj stanovnika Trogira, danas radi remont jahti i još neke profitabilnije delatnosti. Mnogo je ljudi ostalo bez posla i plate. Nema više ogromnih prekookeanskih brodova čije je porinuće bilo pravo slavlje. I nekoliko uspešnih preduzeća koja su držala ekonomiju grada propala su tokom tranzicije. Postoji više novih hotela, stara otkupna stanica duvana pretvorena je u hotel visoke kategorije, a ima i veliki broj privatnih apartmana. Korona je znatno povećala interesovanje za nautički turizam koji je i ranije bio veoma razvijen u trogirskom akvatoriju, tako da ste na trogirskoj rivi mogli videti razne krunisane glave i pripadnike džet seta. Ako ne njih, onda njihove moćne brodove. Sigurno najčešći gost, kojeg Trogirani pomalo vole i da svojataju, bio je Barni Ekelston vlasnik Formule 1, sa svojom jahtom „Petara“. Trogir ima tri marine i najveći broj vezova na Jadranu.

Trogir je na nedavnim lokalnim izborima izglasao ponovo, i to u prvom krugu, aktuelnog gradonačelnika Antu Bilića. Građani su prepoznali entuzijazam kojim se ovaj mladi čovek trudi da poboljša život svojim sugrađanima. Obećanja su mnoga, a ima nas koji se najviše radujemo bioskopu.

Stari Trogirani se sećaju da je u „ono“ vreme za sve važnije predstave u HNK u Splitu bio organizovan autobus koji ih je sasvim besplatno vozio i čekao da ih posle predstave vrati kući. U Trogiru postoji predivna knjižnica, biblioteka smeštena u stare zidine koje okružuju grad. Ispred nje se nalazi kameni bunar zastićen staklom (još jedna od lepota koje vas često iznenade). Biblioteka je, naravno, digitalizovana i opremljena trenutno najaktuelnijim izdanjima. Ako nešto trenutno nemaju, vi naručite i za nekoliko dana vas obaveste da vam je knjiga stigla. Ne čudi što svi koje tamo znam koriste njene usluge. Pored Muzeja grada tu je i Galerija Cate Dujšin Ribar u kojoj se odvijaju i različiti kulturni programi, najčešće koncerti klasične muzike.

Nisam htela da pišem o istoriji Trogira, nju svako zaintersovan može da vidi na bezbroj stranica interneta. Htela sam da pišem o Trogiru kako ga ja danas doživljavam. Uživam kada uveče koča pristane uz čiovsku rivu. Miriše na more i frišku ribu. Onda se tu sjate meštani i kombiji restorana koji kupuju samo najbolje, začas se napravi gužva, kratko traje, a onda se isto tako brzo i završi – prodato je sve ulovljeno tog dana. Stranci, koji su se slučajno tu zatekli, u čudu gledaju šta to bi. Na brodu ostaju samo ribari da ga peru, slažu konopce i spremaju za novi radni dan. Radost mi pričinjavaju prve jurarnje kafe na Rivi koje nose trag svežine i zvuke buđenja grada! Trogir je privlačan i u letnjoj i u zimskoj varijanti, kada vri kao u košnici ili kada je potpuno miran i spokojan. A uvek očaravajući.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure