img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Grad čarolija

30. jun 2021, 21:00 Bojana Rubinjoni
foto: wikipedia
Copied

O Trogiru koji je lep, prelep, i u kome uveče koča pristane uz čiovsku rivu, pa grad miriše na more i frišku ribu

Niko me neće ubediti da legenda o bogu Kairosu (komad kamenog bareljefa, najstariji artefakt pronađen u Trogiru, kao kamen na kome su se „tukli“ bademi) nije bila zgodna priča da momci sa mora muvaju strankinje koje su došle na lepi Jadran. (Čuvena scena iz filma Lito vilovito gde Boris Dvornik vežba na nemačkom rečenicu „Pustimo neka oči govore“ odvija se na glavnom trogirskom trgu.) Naime, Kairos je, po mitologiji, bog srećnog trenutka. On je veoma brz i leti prema tebi. Ako ga u pravom trenutku ne uhvatiš za pramen kose, zauvek ćeš ga izgubiti. Znači, uzmi ovog trenutka ono što ti se nudi, posle ćeš samo žaliti.

I za Trogir isto važi. Sada je lep, prelep, ali i iznad njega lebdi fatum jeftine uvozne robe koja se nudi na svakom ćošku, s tim što zasad ne može da ugrozi ugođaj koji pružaju stare zidine i palate nemerljive lepote. Radovanov portal, čipku od kamena ili Kamerlengo, kulu čuvaricu grada sa koje su zaljubljeni u slobodu strgli venecijanskog kamenog lava. Bogat istorijom, pun je Trogir priča i legendi: od mađarskog kralja Bele koji se tu sklonio od najezde Tatara, pa je po njemu dobilo ime obližnje ostrvo Kraljevac (kasnije se velikodušno odužio Trogiranima omogućivši im da prošire posede za izgradnju Katedrale), drvenog pevca sa pramca turske galije (spomen na bitku kod Lepanta, gde su Trogirani doprineli najvećem porazu Turaka boreći se pod zastavom savezničkih flota – Svete lige), do lokalnog bačvara Korada čiji je gavran svom gospodaru donosio sve što svetluca, često i dragocenosti neopreznih turista. Pa još klapa kad zapeva…. dešava se prava čarolija. Uvek se čini da će iza ćoška izbiti neki vitez ili prelepa princeza.

Trogir je danas potpuno okrenut turizmu. „Brodotrogir“, brodogradilište u kome je bio zaposlen veliki broj stanovnika Trogira, danas radi remont jahti i još neke profitabilnije delatnosti. Mnogo je ljudi ostalo bez posla i plate. Nema više ogromnih prekookeanskih brodova čije je porinuće bilo pravo slavlje. I nekoliko uspešnih preduzeća koja su držala ekonomiju grada propala su tokom tranzicije. Postoji više novih hotela, stara otkupna stanica duvana pretvorena je u hotel visoke kategorije, a ima i veliki broj privatnih apartmana. Korona je znatno povećala interesovanje za nautički turizam koji je i ranije bio veoma razvijen u trogirskom akvatoriju, tako da ste na trogirskoj rivi mogli videti razne krunisane glave i pripadnike džet seta. Ako ne njih, onda njihove moćne brodove. Sigurno najčešći gost, kojeg Trogirani pomalo vole i da svojataju, bio je Barni Ekelston vlasnik Formule 1, sa svojom jahtom „Petara“. Trogir ima tri marine i najveći broj vezova na Jadranu.

Trogir je na nedavnim lokalnim izborima izglasao ponovo, i to u prvom krugu, aktuelnog gradonačelnika Antu Bilića. Građani su prepoznali entuzijazam kojim se ovaj mladi čovek trudi da poboljša život svojim sugrađanima. Obećanja su mnoga, a ima nas koji se najviše radujemo bioskopu.

Stari Trogirani se sećaju da je u „ono“ vreme za sve važnije predstave u HNK u Splitu bio organizovan autobus koji ih je sasvim besplatno vozio i čekao da ih posle predstave vrati kući. U Trogiru postoji predivna knjižnica, biblioteka smeštena u stare zidine koje okružuju grad. Ispred nje se nalazi kameni bunar zastićen staklom (još jedna od lepota koje vas često iznenade). Biblioteka je, naravno, digitalizovana i opremljena trenutno najaktuelnijim izdanjima. Ako nešto trenutno nemaju, vi naručite i za nekoliko dana vas obaveste da vam je knjiga stigla. Ne čudi što svi koje tamo znam koriste njene usluge. Pored Muzeja grada tu je i Galerija Cate Dujšin Ribar u kojoj se odvijaju i različiti kulturni programi, najčešće koncerti klasične muzike.

Nisam htela da pišem o istoriji Trogira, nju svako zaintersovan može da vidi na bezbroj stranica interneta. Htela sam da pišem o Trogiru kako ga ja danas doživljavam. Uživam kada uveče koča pristane uz čiovsku rivu. Miriše na more i frišku ribu. Onda se tu sjate meštani i kombiji restorana koji kupuju samo najbolje, začas se napravi gužva, kratko traje, a onda se isto tako brzo i završi – prodato je sve ulovljeno tog dana. Stranci, koji su se slučajno tu zatekli, u čudu gledaju šta to bi. Na brodu ostaju samo ribari da ga peru, slažu konopce i spremaju za novi radni dan. Radost mi pričinjavaju prve jurarnje kafe na Rivi koje nose trag svežine i zvuke buđenja grada! Trogir je privlačan i u letnjoj i u zimskoj varijanti, kada vri kao u košnici ili kada je potpuno miran i spokojan. A uvek očaravajući.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Razgrađivanje plastike

06.avgust 2025. Luka Stokić (DW)

Revolucionarno otkriće u Srbiji: Crvi koji jedu stiropor i prave đubrivo

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem

Tenis

04.avgust 2025. M. M.

Umesto Novaka u Atinu se seli turnir „Beograd open”

Teniski turnir Beograd Open, iza kojeg stoji porodica Đoković, a koji je planiran za novembar, održaće se u Atini, potvrdili su iz organizacije

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure