img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Grad čarolija

30. jun 2021, 21:00 Bojana Rubinjoni
foto: wikipedia
Copied

O Trogiru koji je lep, prelep, i u kome uveče koča pristane uz čiovsku rivu, pa grad miriše na more i frišku ribu

Niko me neće ubediti da legenda o bogu Kairosu (komad kamenog bareljefa, najstariji artefakt pronađen u Trogiru, kao kamen na kome su se „tukli“ bademi) nije bila zgodna priča da momci sa mora muvaju strankinje koje su došle na lepi Jadran. (Čuvena scena iz filma Lito vilovito gde Boris Dvornik vežba na nemačkom rečenicu „Pustimo neka oči govore“ odvija se na glavnom trogirskom trgu.) Naime, Kairos je, po mitologiji, bog srećnog trenutka. On je veoma brz i leti prema tebi. Ako ga u pravom trenutku ne uhvatiš za pramen kose, zauvek ćeš ga izgubiti. Znači, uzmi ovog trenutka ono što ti se nudi, posle ćeš samo žaliti.

I za Trogir isto važi. Sada je lep, prelep, ali i iznad njega lebdi fatum jeftine uvozne robe koja se nudi na svakom ćošku, s tim što zasad ne može da ugrozi ugođaj koji pružaju stare zidine i palate nemerljive lepote. Radovanov portal, čipku od kamena ili Kamerlengo, kulu čuvaricu grada sa koje su zaljubljeni u slobodu strgli venecijanskog kamenog lava. Bogat istorijom, pun je Trogir priča i legendi: od mađarskog kralja Bele koji se tu sklonio od najezde Tatara, pa je po njemu dobilo ime obližnje ostrvo Kraljevac (kasnije se velikodušno odužio Trogiranima omogućivši im da prošire posede za izgradnju Katedrale), drvenog pevca sa pramca turske galije (spomen na bitku kod Lepanta, gde su Trogirani doprineli najvećem porazu Turaka boreći se pod zastavom savezničkih flota – Svete lige), do lokalnog bačvara Korada čiji je gavran svom gospodaru donosio sve što svetluca, često i dragocenosti neopreznih turista. Pa još klapa kad zapeva…. dešava se prava čarolija. Uvek se čini da će iza ćoška izbiti neki vitez ili prelepa princeza.

Trogir je danas potpuno okrenut turizmu. „Brodotrogir“, brodogradilište u kome je bio zaposlen veliki broj stanovnika Trogira, danas radi remont jahti i još neke profitabilnije delatnosti. Mnogo je ljudi ostalo bez posla i plate. Nema više ogromnih prekookeanskih brodova čije je porinuće bilo pravo slavlje. I nekoliko uspešnih preduzeća koja su držala ekonomiju grada propala su tokom tranzicije. Postoji više novih hotela, stara otkupna stanica duvana pretvorena je u hotel visoke kategorije, a ima i veliki broj privatnih apartmana. Korona je znatno povećala interesovanje za nautički turizam koji je i ranije bio veoma razvijen u trogirskom akvatoriju, tako da ste na trogirskoj rivi mogli videti razne krunisane glave i pripadnike džet seta. Ako ne njih, onda njihove moćne brodove. Sigurno najčešći gost, kojeg Trogirani pomalo vole i da svojataju, bio je Barni Ekelston vlasnik Formule 1, sa svojom jahtom „Petara“. Trogir ima tri marine i najveći broj vezova na Jadranu.

Trogir je na nedavnim lokalnim izborima izglasao ponovo, i to u prvom krugu, aktuelnog gradonačelnika Antu Bilića. Građani su prepoznali entuzijazam kojim se ovaj mladi čovek trudi da poboljša život svojim sugrađanima. Obećanja su mnoga, a ima nas koji se najviše radujemo bioskopu.

Stari Trogirani se sećaju da je u „ono“ vreme za sve važnije predstave u HNK u Splitu bio organizovan autobus koji ih je sasvim besplatno vozio i čekao da ih posle predstave vrati kući. U Trogiru postoji predivna knjižnica, biblioteka smeštena u stare zidine koje okružuju grad. Ispred nje se nalazi kameni bunar zastićen staklom (još jedna od lepota koje vas često iznenade). Biblioteka je, naravno, digitalizovana i opremljena trenutno najaktuelnijim izdanjima. Ako nešto trenutno nemaju, vi naručite i za nekoliko dana vas obaveste da vam je knjiga stigla. Ne čudi što svi koje tamo znam koriste njene usluge. Pored Muzeja grada tu je i Galerija Cate Dujšin Ribar u kojoj se odvijaju i različiti kulturni programi, najčešće koncerti klasične muzike.

Nisam htela da pišem o istoriji Trogira, nju svako zaintersovan može da vidi na bezbroj stranica interneta. Htela sam da pišem o Trogiru kako ga ja danas doživljavam. Uživam kada uveče koča pristane uz čiovsku rivu. Miriše na more i frišku ribu. Onda se tu sjate meštani i kombiji restorana koji kupuju samo najbolje, začas se napravi gužva, kratko traje, a onda se isto tako brzo i završi – prodato je sve ulovljeno tog dana. Stranci, koji su se slučajno tu zatekli, u čudu gledaju šta to bi. Na brodu ostaju samo ribari da ga peru, slažu konopce i spremaju za novi radni dan. Radost mi pričinjavaju prve jurarnje kafe na Rivi koje nose trag svežine i zvuke buđenja grada! Trogir je privlačan i u letnjoj i u zimskoj varijanti, kada vri kao u košnici ili kada je potpuno miran i spokojan. A uvek očaravajući.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Evrovizija

13.decembar 2025. J. K.

Da li je ugroženo održavanje Evrovizije: Koliko zaista košta najveći zabavni spektakl Evrope?

Dok se evropske zemlje povlače s takmičenja, Beč se priprema za Evroviziju pod političkim i finansijskim pritiskom

Istorija kao nauka

12.decembar 2025. S. Ć.

Jubilej istoričara: Muzejski predmet – svedok vremena

Sekcija istoričara Muzejskog društva Srbije obeležila je 20 godina rada prvom stručnom konferencijom, na kojoj je o istoriji govoreno na osnovu predmeta iz muzejskih zbirki

Evrovizija

12.decembar 2025. N. M.

Evrovizija 2026: Izrael, vraćanje trofeja i otkazivanje učešća

Odluka Evropske radiodifuzne unije da ne isključi Izrael iz takmičenja za Pesmu Evrovizije 2026 pokrenula je lavinu reakcija, mnoge države otkazale su učešće, dok se prošlogodišnji pobednik odrekao trofeja osvojenog 11. maja prošle godine

Sport i politika

11.decembar 2025. N. M.

Kako je Dejan Tomašević došao do mesta šefa OKS-a

Dejan Tomašević novi je predsednik Olimpijskog komiteta Srbije. Nekadašnji košarkaš i doskorašnji poslanik Srpske napredne stranke, nije imao nijednog protivkandidata

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure