img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mundijal 2002 - fudbal i ekonomija

Golovi iz frižidera

30. мај 2002, 13:17 Vladimir Stanković
Copied

Zbog vremenske razlike sa Japanom i Južnom Korejom za veći deo sveta utakmice padaju u radno vreme ili gluvo doba noći što će prouzrokovati ekonomsku štetu koju još niko nije uspeo ni približno da izračuna

U petak 31. maja, tačno šest godina od dana kada je Izvršni komitet FIFA na sastanku u Cirihu doneo kompromisnu odluku da 17. Mundijal poveri, prvi put u istoriji, dvema zemljama koje su se prethodnih godina žestoko borile da same dobiju organizaciju, u Seulu će početi prvo Svetsko fudbalsko prvenstvo trećeg milenijuma. Tom solomonskom odlukom FIFA je, na neki način, pomirila dve zemlje koje, istina, odavno nisu ni u kakvom ratu, ali su formalno primirje potpisale tek 1965. godine. Prethodno je Japan 1910. u jeku svoje imperijalističke ekspanzije po kratkom postupku anektirao Koreju ostavivši neizbrisive tragove koje Korejci ne zaboravljaju… Možda i zato na inauguracionom meču Francuska–Senegal u Seulu neće biti japanskog cara Akihita i carice Mišiko, koji imaju rezervisana mesta za finale na domaćem terenu u Jokohami. Korejskom premijeru Kim Dae Jungu društvo je pravio japanski kolega Junihiro Koizumi…

Fudbal je učinio da dve zemlje poprave svoje odnose, čak toliko da je tradicionalno nepoverljivi Japan dozvolio korejskim turistima da bez vize ostanu u Japanu do 30 dana. Uspostavljena je brodska linija Busan–Fukoka kojom će se stanovništvo dveju zemalja najzad prirodno mešati, a bivša mis Japana, tv-zvezda Norika Fudzivara, putovala je nekoliko puta u Seul u misiji dobre volje, dok je u obrnutom smeru išla Kim Jun Jin, popularna korejska glumica. Samo je još nedostajalo da svemoćni fudbal u ovu priču o „slučajnim partnerima“ uplete i DNR Koreju, (još uvek) komunističku polovinu podeljene (1945) korejske zemlje. Bilo je pokušaja, ali se na kraju odustalo. Bilo bi suviše komplikovano…

Podaci o prodaji ulaznica pokazuju da je prethodni Mundijal iz Francuske, za koji je prodato 2,4 miliona karata, već nadmašen jer je za ovogodišnji šampionat prodato više od tri miliona ulaznica s tendencijom daljeg porasta. S te strane, uspeh je zagarantovan. Ostaje da se vidi kakav će biti organizacioni i sportski nivo prvog šampionata sveta na tlu Azije.

IGRA LI (I) EKONOMIJA: Pošto je gotovo izvesno da će Mundijal doneti finansijski uspeh, ostaje da se vidi da li ekonomija, standard i opšti nivo razvijenosti jedne zemlje mogu da budu od većeg značaja u odnosu na čisti talenat. U Japanu će prvi put igrati svih sedam dosadašnjih prvaka sveta (Urugvaj, Brazil, Argentina, Italija, Nemačka, Engleska, Francuska), a među sedam industrijski najrazvijenijih zemalja sveta samo SAD i Japan ne predstavljaju aposolutno ništa u svetu fudbala, baš kao ni Švajcarska. S druge strane, Engleska, Nemačka, Francuska i Italija su zemlje s najjačom ekonomijom na Starom kontinentu, ali istovremeno i priznate fudbalske sile. Od deset prvih sa liste najrazvijenih zemalja u svetu, u Japanu i Koreji nema samo Kanade i Indije, ali se njihovo odsustvo kompenzuje prisustvom Kine koja je u ekspanziji svake vrste. Jedna studija odeljenja za ekonomiju Banke za investicije „Goldman Zahse“ tvrdi da 32 zemlje prisutne na Mundijalu akumuliraju 84 odsto bruto svetskog proizvoda! Procenat je znatno viši nego na bilo kom od 16 prethodnih svetskih prvenstava. Analiza jedne druge svetske banke za investicije, HSBC, pokazuje da su berze u razvijenim zemljama koje su osvajale svetska prvenstva posle 1966. reagovale „veoma pozitivno“, odnosno da su Engleska, Nemačka, Italija i Francuska imale porast od devet odsto u odnosu na globalni indeks. Izgradnja novih stadiona i drugih objekata neophodnih za šampionat sveta i otvaranje novih radnih mesta favorizovali su ekonomiju zemlje, a sportski uspesi (Engleska, Nemačka i Francuska su igrajući kod kuće postale svetski prvaci) uticali su na ukupnu „pozitivnu klimu“. Japanci i Korejci imaju dovoljno razloga za optimizam, a studija japanske agencije za marketing Dentsu procenjuje da bi „ekonomski stimulans“ izazvan šampionatom Japanu mogao da donese tri hiljade milijardi jena što bi se moglo povećati na 3,5 ako Japan još ostvari i neki zapaženiji sportski rezultat. To je više nego pristojno za ekonomiju koja je 12 godina u recesiji. U Koreji slična računica govori da bi šampionat zemlji pored ogromnog profita mogao da donese oko 350.000 radnih mesta vezanih direktno ili indirektno za Mundijal. Već pomenuta studija Banke „Goldman Zahs“ ne ograničava se samo na ekonomske aspekte Svetskog prvenstva već se upušta i u prognozu tvrdeći da budućeg šampiona treba tražiti između Argentine, Francuske, Italije i Španije. Uvrštavanje Argentine na listu favorita, međutim, ruši teoriju o uzročno-posledičnoj vezi visokog standarda i vrednog sportskog rezultata. I dobro je što je tako jer u protivnom Jugoslavija nikada ne bi bila ni u čemu svetski i evropski prvak…

JUŽNOKOREJANAC KAČI PORUKE SA ŽELJOM ZA USPEH: Budistička tradicija domaćina SP-a

FUDBAL U NEVREME: Svetsko fudbalsko prvenstvo je, očito, velik i uspešan biznis, ali u slučaju Japana i Koreje medalja ima i drugu stranu. Zbog vrlo nezgodne vremenske razlike od sedam, odnosno osam sati u odnosu na Evropu, utakmice će se igrati u ranim jutarnjim i prepodnevnim časovima, dakle u radno vreme. Problem uopšte nije malen i mnoga preduzeća u evropskim i južnoameričkim zemljama (tamo većina mečeva pada u zoru) traže rešenja kako bi zadovoljila „glad“ zaposlenih za fudbalom i informacijom, a istovremeno pretrpela što manje gubitke. Iskustva su različita: u Turskoj škole neće raditi u vreme mečeva turske reprezentacije, u Italiji je pitanje radnog vremena postavljeno u parlamentu, u Argentini velika fabrika piva koja radi u tri smene planira zaustavljanje proizvodnje u trajanju od dva sata dok igra Argentina…

U mnogim zemljama i mnogim firmama stvari će se rešavati prema situaciji a na zvaničnom sajtu poznatog proizvođača sportske opreme Umbro (www.umbro.com), malo u šali malo u zbilji, pojavio se niz saveta kako opravdati eventualno odusustvo s posla. Na nekim veb stranicama moguće je naći kompletno „lekarsko uverenje“ kojim će se pred šefom opravdati nedolazak na posao ili zakašnjenje.

Kad već govorimo o veb stranicama, utisak je da će se ovo svetsko prvenstvo, baš zbog vremenske razlike i neadekvatnih termina, najviše „igrati“ na internetu. Nebrojene su adrese (vidi okvir) na kojima će zaposleni koji imaju pristup mreži u svakom času moći da pročitaju, vide i čuju šta se dešava u Japanu i Koreji. Čak će i slepi moći da koriste internet zahvaljujući francuskoj humanitarnoj organizaciji HandiCapZero, koja će na adresi www.handicapzero.org na pet jezika sa zvanične stranice Svetskog prvenstva (www.fifaworld.cup) preuzimati audio informacije sa najveće fudbalske smotre.

Na internetu će biti pregršt informacija sa Svetskog prvenstva i velika većina će biti besplatna, ali ko hoće najpotpuniju informaciju, sa video i audio aktuelnostima, moraće da plati. Za 19,95 dolara (22 eura) preko zvanične stranice www.fifaworldcup.com ponudiće se pretplatnicima sve moguće informacije, snimci kompletnih utakmica, intervjui, pristup bogatoj arhivi FIFA itd… Svetska fudbalska organizacija sklopila je sporazum s jednim od vodećih svetskih internet portala Yahoo i nema sumnje da će ekskluzivni prilozi privući pretplatnike. Džeri Jang, predsednik kompanije Yahoo, uveren je da je reč o odličnom poslu koji će milionima ljubitelja fudbala širom sveta omogućiti da koriste sve prednosti interneta.

Kompanija Avaja obezbediće međusobno internet povezivanje 20 stadiona. U tu svrhu, kao poslednja tehnološka novost, napravljena je mreža sa 40.000 priključaka i 10.000 podataka. Kablovi koji povezuju mrežu dugi su 3100 km! Za one koji još nemaju internet a imaju, recimo, mobilni telefon, ponuda „najbržeg informisanja“ takođe je velika a proizvođači garantuju da će do 2006. i šampionata u Nemačkoj usavršiti tehnologiju koja će omogućiti prijem video detalja na mobilni telefon… U dogledno vreme biće „opasno“ otvoriti frižider – počeće da ispadaju golovi!

Mundijal na mreži 1

Za čitaoce „Vremena“ koji na radnim mestima imaju pristup internetu i koji, naravno, mogu da ga koriste u „radno vreme“ evo nekoliko korisnih adresa na kojima će naći mnogo informacija o Svetskom prvenstvu uz napomenu da će sve ozbiljnije novine na svetu preko svojih sajtova takođe detaljno obaveštavati o zbivanjima na Mundijalu.

www.fifaworldcup.com
www.lives-core.net
www.livegoal.com
www.sports.com
www.footballbc.com
www.sočerway.com
www.futvol.com
www.mundiales.net
www.libredirecto.com/mundiales
www.msn.com/mundiales
www.mundial2002.terra.es
www.mundial.espndeportes.com

Prvenstvo se može pratiti i na srpskom, preko Sportske centrale
(www.sportskacentrala.com) ili preko B92 (www.b92.net/sport/index.php).

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure