img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mundijal 2002 - fudbal i ekonomija

Golovi iz frižidera

30. maj 2002, 13:17 Vladimir Stanković
Copied

Zbog vremenske razlike sa Japanom i Južnom Korejom za veći deo sveta utakmice padaju u radno vreme ili gluvo doba noći što će prouzrokovati ekonomsku štetu koju još niko nije uspeo ni približno da izračuna

U petak 31. maja, tačno šest godina od dana kada je Izvršni komitet FIFA na sastanku u Cirihu doneo kompromisnu odluku da 17. Mundijal poveri, prvi put u istoriji, dvema zemljama koje su se prethodnih godina žestoko borile da same dobiju organizaciju, u Seulu će početi prvo Svetsko fudbalsko prvenstvo trećeg milenijuma. Tom solomonskom odlukom FIFA je, na neki način, pomirila dve zemlje koje, istina, odavno nisu ni u kakvom ratu, ali su formalno primirje potpisale tek 1965. godine. Prethodno je Japan 1910. u jeku svoje imperijalističke ekspanzije po kratkom postupku anektirao Koreju ostavivši neizbrisive tragove koje Korejci ne zaboravljaju… Možda i zato na inauguracionom meču Francuska–Senegal u Seulu neće biti japanskog cara Akihita i carice Mišiko, koji imaju rezervisana mesta za finale na domaćem terenu u Jokohami. Korejskom premijeru Kim Dae Jungu društvo je pravio japanski kolega Junihiro Koizumi…

Fudbal je učinio da dve zemlje poprave svoje odnose, čak toliko da je tradicionalno nepoverljivi Japan dozvolio korejskim turistima da bez vize ostanu u Japanu do 30 dana. Uspostavljena je brodska linija Busan–Fukoka kojom će se stanovništvo dveju zemalja najzad prirodno mešati, a bivša mis Japana, tv-zvezda Norika Fudzivara, putovala je nekoliko puta u Seul u misiji dobre volje, dok je u obrnutom smeru išla Kim Jun Jin, popularna korejska glumica. Samo je još nedostajalo da svemoćni fudbal u ovu priču o „slučajnim partnerima“ uplete i DNR Koreju, (još uvek) komunističku polovinu podeljene (1945) korejske zemlje. Bilo je pokušaja, ali se na kraju odustalo. Bilo bi suviše komplikovano…

Podaci o prodaji ulaznica pokazuju da je prethodni Mundijal iz Francuske, za koji je prodato 2,4 miliona karata, već nadmašen jer je za ovogodišnji šampionat prodato više od tri miliona ulaznica s tendencijom daljeg porasta. S te strane, uspeh je zagarantovan. Ostaje da se vidi kakav će biti organizacioni i sportski nivo prvog šampionata sveta na tlu Azije.

IGRA LI (I) EKONOMIJA: Pošto je gotovo izvesno da će Mundijal doneti finansijski uspeh, ostaje da se vidi da li ekonomija, standard i opšti nivo razvijenosti jedne zemlje mogu da budu od većeg značaja u odnosu na čisti talenat. U Japanu će prvi put igrati svih sedam dosadašnjih prvaka sveta (Urugvaj, Brazil, Argentina, Italija, Nemačka, Engleska, Francuska), a među sedam industrijski najrazvijenijih zemalja sveta samo SAD i Japan ne predstavljaju aposolutno ništa u svetu fudbala, baš kao ni Švajcarska. S druge strane, Engleska, Nemačka, Francuska i Italija su zemlje s najjačom ekonomijom na Starom kontinentu, ali istovremeno i priznate fudbalske sile. Od deset prvih sa liste najrazvijenih zemalja u svetu, u Japanu i Koreji nema samo Kanade i Indije, ali se njihovo odsustvo kompenzuje prisustvom Kine koja je u ekspanziji svake vrste. Jedna studija odeljenja za ekonomiju Banke za investicije „Goldman Zahse“ tvrdi da 32 zemlje prisutne na Mundijalu akumuliraju 84 odsto bruto svetskog proizvoda! Procenat je znatno viši nego na bilo kom od 16 prethodnih svetskih prvenstava. Analiza jedne druge svetske banke za investicije, HSBC, pokazuje da su berze u razvijenim zemljama koje su osvajale svetska prvenstva posle 1966. reagovale „veoma pozitivno“, odnosno da su Engleska, Nemačka, Italija i Francuska imale porast od devet odsto u odnosu na globalni indeks. Izgradnja novih stadiona i drugih objekata neophodnih za šampionat sveta i otvaranje novih radnih mesta favorizovali su ekonomiju zemlje, a sportski uspesi (Engleska, Nemačka i Francuska su igrajući kod kuće postale svetski prvaci) uticali su na ukupnu „pozitivnu klimu“. Japanci i Korejci imaju dovoljno razloga za optimizam, a studija japanske agencije za marketing Dentsu procenjuje da bi „ekonomski stimulans“ izazvan šampionatom Japanu mogao da donese tri hiljade milijardi jena što bi se moglo povećati na 3,5 ako Japan još ostvari i neki zapaženiji sportski rezultat. To je više nego pristojno za ekonomiju koja je 12 godina u recesiji. U Koreji slična računica govori da bi šampionat zemlji pored ogromnog profita mogao da donese oko 350.000 radnih mesta vezanih direktno ili indirektno za Mundijal. Već pomenuta studija Banke „Goldman Zahs“ ne ograničava se samo na ekonomske aspekte Svetskog prvenstva već se upušta i u prognozu tvrdeći da budućeg šampiona treba tražiti između Argentine, Francuske, Italije i Španije. Uvrštavanje Argentine na listu favorita, međutim, ruši teoriju o uzročno-posledičnoj vezi visokog standarda i vrednog sportskog rezultata. I dobro je što je tako jer u protivnom Jugoslavija nikada ne bi bila ni u čemu svetski i evropski prvak…

JUŽNOKOREJANAC KAČI PORUKE SA ŽELJOM ZA USPEH: Budistička tradicija domaćina SP-a

FUDBAL U NEVREME: Svetsko fudbalsko prvenstvo je, očito, velik i uspešan biznis, ali u slučaju Japana i Koreje medalja ima i drugu stranu. Zbog vrlo nezgodne vremenske razlike od sedam, odnosno osam sati u odnosu na Evropu, utakmice će se igrati u ranim jutarnjim i prepodnevnim časovima, dakle u radno vreme. Problem uopšte nije malen i mnoga preduzeća u evropskim i južnoameričkim zemljama (tamo većina mečeva pada u zoru) traže rešenja kako bi zadovoljila „glad“ zaposlenih za fudbalom i informacijom, a istovremeno pretrpela što manje gubitke. Iskustva su različita: u Turskoj škole neće raditi u vreme mečeva turske reprezentacije, u Italiji je pitanje radnog vremena postavljeno u parlamentu, u Argentini velika fabrika piva koja radi u tri smene planira zaustavljanje proizvodnje u trajanju od dva sata dok igra Argentina…

U mnogim zemljama i mnogim firmama stvari će se rešavati prema situaciji a na zvaničnom sajtu poznatog proizvođača sportske opreme Umbro (www.umbro.com), malo u šali malo u zbilji, pojavio se niz saveta kako opravdati eventualno odusustvo s posla. Na nekim veb stranicama moguće je naći kompletno „lekarsko uverenje“ kojim će se pred šefom opravdati nedolazak na posao ili zakašnjenje.

Kad već govorimo o veb stranicama, utisak je da će se ovo svetsko prvenstvo, baš zbog vremenske razlike i neadekvatnih termina, najviše „igrati“ na internetu. Nebrojene su adrese (vidi okvir) na kojima će zaposleni koji imaju pristup mreži u svakom času moći da pročitaju, vide i čuju šta se dešava u Japanu i Koreji. Čak će i slepi moći da koriste internet zahvaljujući francuskoj humanitarnoj organizaciji HandiCapZero, koja će na adresi www.handicapzero.org na pet jezika sa zvanične stranice Svetskog prvenstva (www.fifaworld.cup) preuzimati audio informacije sa najveće fudbalske smotre.

Na internetu će biti pregršt informacija sa Svetskog prvenstva i velika većina će biti besplatna, ali ko hoće najpotpuniju informaciju, sa video i audio aktuelnostima, moraće da plati. Za 19,95 dolara (22 eura) preko zvanične stranice www.fifaworldcup.com ponudiće se pretplatnicima sve moguće informacije, snimci kompletnih utakmica, intervjui, pristup bogatoj arhivi FIFA itd… Svetska fudbalska organizacija sklopila je sporazum s jednim od vodećih svetskih internet portala Yahoo i nema sumnje da će ekskluzivni prilozi privući pretplatnike. Džeri Jang, predsednik kompanije Yahoo, uveren je da je reč o odličnom poslu koji će milionima ljubitelja fudbala širom sveta omogućiti da koriste sve prednosti interneta.

Kompanija Avaja obezbediće međusobno internet povezivanje 20 stadiona. U tu svrhu, kao poslednja tehnološka novost, napravljena je mreža sa 40.000 priključaka i 10.000 podataka. Kablovi koji povezuju mrežu dugi su 3100 km! Za one koji još nemaju internet a imaju, recimo, mobilni telefon, ponuda „najbržeg informisanja“ takođe je velika a proizvođači garantuju da će do 2006. i šampionata u Nemačkoj usavršiti tehnologiju koja će omogućiti prijem video detalja na mobilni telefon… U dogledno vreme biće „opasno“ otvoriti frižider – počeće da ispadaju golovi!

Mundijal na mreži 1

Za čitaoce „Vremena“ koji na radnim mestima imaju pristup internetu i koji, naravno, mogu da ga koriste u „radno vreme“ evo nekoliko korisnih adresa na kojima će naći mnogo informacija o Svetskom prvenstvu uz napomenu da će sve ozbiljnije novine na svetu preko svojih sajtova takođe detaljno obaveštavati o zbivanjima na Mundijalu.

www.fifaworldcup.com
www.lives-core.net
www.livegoal.com
www.sports.com
www.footballbc.com
www.sočerway.com
www.futvol.com
www.mundiales.net
www.libredirecto.com/mundiales
www.msn.com/mundiales
www.mundial2002.terra.es
www.mundial.espndeportes.com

Prvenstvo se može pratiti i na srpskom, preko Sportske centrale
(www.sportskacentrala.com) ili preko B92 (www.b92.net/sport/index.php).

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Povodom knjige

18.decembar 2025. Sonja Ćirić

Svevremena potreba vlasti da cenzuriše

Tekstovi izabrani za knjigu Pozorišna posla Vladete Jankovića pisani su u neka druga vremena o nekim prošlim događanjima. Međutim, vreme kao da stoji

Strip

18.decembar 2025. Nikola Dragomirović

Monumentalna lepota umetnosti

Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva

Solarna energija

17.decembar 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

„Solarne mame“: Kako su žene uvele struju u preko 1.800 domova u Zanzibaru

Na Zanzibaru, gde skoro polovina domaćinstava nema pristup struji, noći su obeležene dimom petrolejskih lampi. Program „Solarne mame” pokazuje da rešenje ne mora doći iz velikih sistema – već iz ruku lokalnih žena koje, uz znanje i solarnu energiju, menjaju svakodnevni život svojih zajednica

Napredak tehnologije

17.decembar 2025. Nikola Zivlak, Gagan Narang, Usharani Hareesh Govindarajan, Bojan Lalić

Kako oblikovati eru humanoidnih robota?

Deceniju nakon što je Kina iznenadila globalni lanac snabdevanja dominacijom u električnim vozilima, analitičari primećuju da se ista strateška igra primenjuje i u robotici - ovoga puta sa ključnim novim obrtom: ekosistemima otvorenog koda

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure