Ukoliko kompanija ne kreira imidž svog brenda/ proizvoda/ usluge na internetu, rizikuje da to uradi neko drugi umesto nje. Što je veći igrač u pitanju, to će se i pre dogoditi. A u tom slučaju ishod neće uvek biti povoljan po interes kompanije
„Možete da se ne bavite internetom, on se već bavi vama.“ Kao anticipaciju budućnosti onlajn PR-a, ovu tvrdnju izneo je pre tri godine internet guru Miloje Sekulić. Danas je rado citiraju e-PR praktičari kada razgovaraju sa klijentima čija logika je „Šta će nam internet, bilbordi su jeftini“…
foto: m. milenkovićPredsednik Društva Srbije za odnose s javnošću, Miloš Đajić
Kako nova istraživanja pokazuju, čak 40 odsto stanovnika u Srbiji koristi Internet, postoji više od tri miliona otvorenih naloga na Fejsbuku, interesovanje za Tviter je u porastu (posebno je značajno što je na ovoj mreži je prisutan veliki broj early adoptera odnosno trendsetera). U takvoj situaciji, koja kompanija može sebi dozvoliti luksuz da svi ti ljudi ostanu van domašaja njene PR kampanje? Odgovor je – ona koja se sprema da u skorijoj budućnosti izgubi tržišnu utakmicu.
Još ne postoje podaci o tome koliko se društveni mediji u Srbiji i regionu koriste u poslovne svrhe. Odgovor na to pitanje daće istraživanje o ulozi društvenih medija u PR aktivnostima koje, ispred novosadskog Fakulteta tehničkih nauka, sprovodi Dragana Đermanović, predsednica sekcije za onlajn PR Društva Srbije za odnose sa javnošću.
Dragana Đermanović je ove godine bila jako zauzeta, održala je čak 74 predavanja i treninga pa joj verujemo kada kaže da su PR-ovi u potpunosti svesni promena koje su inicirali tehnologija i mreža, a koje utiču na politiku, medije, biznis, korporativno komuniciranje, ali i na društvo u celini. Međutim, mnogi od njih nisu u prilici da nešto pokrenu u svojim firmama. Pre svega im je složeno da argumentuju koristi, a uz to oni ne pitaju i nedovoljno se obrazuju. I tako znaju da je nešto važno, ali ne i kako da to opišu.
„Društveni mediji nisu neka nepoznanica, njihov značaj u produktnom i korporativnom komuniciranju svakako nije. Nepoznanica je, posebno u našem regionu, kako se taj značaj pretvara u biznis vrednosti, na primer u profit, lojalnost, produktni razvoj ili uticaj na imidž brenda. Merenje je najveći izazov. U svetu se na taj izazov već odgovara, iako mi još uvek polemišemo da li je neka društvena mreža uopšte značajna ili ne. Dok mi sečemo, neki već dva put mere“, objašnjava Dragana Đermanović.
Ivan Minić, veb-dizajner, marketing menadžer i poznavalac onlajn predstavljanja, smatra da je e-PR u Srbiji još u povoju i njegovu važnost su shvatili samo oni klijenti koji su imali negativno iskustvo i morali da se ozbiljno pozabave svojom onlajn reputacijom.
„Kod većine je to i dalje e-PR, prisustvo na društvenim medijima, internet uopšte i dalje je u drugom planu i samo usputna stvar koja se radi čisto da bi se ispoštovala forma. Dobra stvar je što iz dana u dan internet sve više dobija na značaju i sve je više pojedinaca i firmi koje shvataju njegov uticaj, vrednost i kvalitete“, kaže Minić.
Kompanije koja nije na internetu gubi vreme i propušta da učini nešto na šta ću u skorijoj budućnosti biti prinuđena, kaže za „Vreme“ Miloš Đajić, predsednik Društva Srbije za odnose sa javnošću. Još uvek postoji problem je da kompanije internet doživljavaju kao modu, a ne kao sredstvo za sopstvenu promenu i poboljšanje komunikacije sa korisnicima usluga. Sami korisnici će naterati kompanije da budu prisutnije i bolje tražeći ono što se već može nazvati standardom dobrog poslovanja.
„Poslednja istraživanja pokazuju da su građani Srbije u ogromnom broju prisutni na društvenim mrežama, naročito Fejsbuku. Po nekim parametrima smo čak četvrti u Evropi po procentu korisnika društvenih mreža u odnosu na broj korisnika interneta. Stoga su i brojne domaće kompanije prepoznale značaj interneta kao novog kanala za komunikaciju sa korisnicima usluga. Ono što je još značajnije jeste da su direktori velikih kompanija prisutni na internetu tako da korisnici, dobavljači i druge važne ciljne javnosti mogu da budu u direktnom kontaktu sa njima. PR agencije su razvile svoja onlajn odeljenja ili ih ubrzano razvijaju. Sve to nam govori da se onlajn odnosi s javnošću sve više razvijaju“, kaže Đajić.
Ipak, treba imati u vidu da je PR na internetu skup. Za kvalitetnu analizu biznisa i biznis planova kompanije, analizu ukupnog javnog nastupa i primerne konkurencije, osmišljavanje i realizovanje merljivih onlajn projekata potrebni su talentovani ljudi, koji znaju dosta ali koji i dosta rade. Oni ne koštaju malo. I njihov rad se ne odnosi (samo) na publicitet. Oni se u suštini bave biznisom. Ne PR-om. Ali to je ono što je i potrebno kompanijama. Ćaskanje sa masom, deljenje sličica i okupljanje u kafanama nije e-PR. A tako nešto kompaniju ne košta ništa. A koliko košta toliko i dobije, ocenjuje Dragana Đermanović.
Prema njenom mišljenju, male kompanije se na internetu snalaze više nego dobro – škole stranih jezika, putujuća pozorišta, male preduzetničke radnje, poslastičarnice itd. Mnoge od njih veoma aktivno koriste internet, ne samo u komunikacijske već u šire poslovne svrhe.
Manjima je sve lakše, pa i to. Jer promena i prilagođavanje promeni izaziva proporcionalno manji otpor i manje internih problema. Internet je značajno mesto prednosti za male i srednje! Oni to izgleda i znaju. Sa velikima je problem. Oni su uplašeni i zbunjeni. Tu će ići teže. Ali će ići. Uvek ide kada ne postoji drugi izbor.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Oluje koje nose prašinu iz Sahare u evropske prestonice su, međutim, uobičajene i dešavaju se godinama. Nastaju kada jaki vetrovi duvaju u suvim uslovima kroz Saharu, koja se proteže širom severne Afrike
Džepni sat Džona Džejkoba Astora Četvrtog prodat je na aukciji za rekordnu sumu među predmetima sa čuvenog broda koji je doživeo još čuveniji brodolom pre više od sto godina
Mikrobi sa mesta zločina bi mogli da pomognu sudskoj medicini u rešavanju slučajeva ubistava ili pri proveri alibija osumnjičenih. Posebno bi mogli da pomognu onde gde se teško utvrđuje vreme smrti
Ovog 22. aprila se navršava 300 godina od rođenja nemačkog filozofa Imanuela Kanta. Šta danas ima da nam kaže čovek koji je rekao: „Imaj hrabrosti da koristiš svoj razum“
„Otadžbina zove“ Milicu Đurđević Stamenkovski i ona se javlja na dužnost. Dojučerašnja lažna opozicionarka i nova ispodcenzusna ministarka stigla je tamo gde je htela, a to pokazuje kako se praznim srbovanjem može pravdati bilo šta
Ako smo dobro razumeli Ostoju Mijailovića, državno davanje zavisi od kaprica predsednika Vučića. Ako se nađe još žešće uvređen, možda ne bude ni dinara za Partizan. A Vučić je tako dobar da je čak i u ulozi „pedera“ dao da ostane najtrofejniji trener Evrope
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!