img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Televizija - "Brigada"

Dokumentarni realizam

02. новембар 2005, 22:24 Miloš Vasić
Copied

Saša Bjelov: „A vi ste iz…?“

Igor Nikolajevič: „Iz Ministarstva dobrih dela… Ako dođe do neke kritične situacije – mi ćemo pomoći…“

Saša Bjelov: „A te vaše kritične situacije sami ćete praviti?“

Igor Nikolajevič: „Aleksandre Ivanoviču: mi nećemo heroin u Moskvi. A u Beneluks izvozite slobodno…“

U ovom dijalogu iz ruske serije „Brigada“ (koju ovde bez ikakvog razumnog razloga zovu „Sašina ekipa“) nedostaje još jedna rečenica ovlašćenog službenog lica, pripadnika Ministarstva dobrih dela: „A mi ćemo se u to ugraditi.“ Ali, reč je tek o 1993. godini u Moskvi; protok vremena sve će to ispraviti, samo polako… Rusi su, uzgred budi rečeno, opet zakasnili: te iste strašne 1993. godine naše Ministarstvo, da ne kažemo Resor, dobrih dela već je izvozilo heroin; ne baš u Beneluks, ali tu, blizu… Znate kako je: sankcije i to; mada se isplatilo.

Ruska TV serija „Brigada“ koju TV B92 emituje nedeljom iza ponoći i ponedeljkom u 22 časa (repriza) pobudiće mnoge nemirne misli i neprijatne asocijacije kod našeg obaveštenijeg gledaoca. Reč je o četiri simpatična momka iz Moskve koji – svako iz svog prethodnog života – bez svesne namere i protiv svoje volje upadaju u tranzicijski problem organizovanog kriminala. Ti mangupčići postaju bezbednosno interesantni kada im lokalna Javna bezbednost prišije jedno ubistvo u kome su nevini, a sve na bazi opšte policijske korupcije i cinizma. Reagujući spontano i inteligentno u datoj društvenoj situaciji, mangupčići uviđaju svoje šanse: kojekakvi bizmismeni se tu razbijaju od love ni zbog čega, kradući od ionako gologuzog ruskog naroda; a mi? Privatizacija je – naravno – ključna reč: ima tu Artur Lapšin; Arturčik ima firmu i zaštitu; tržište je otvoreno za slobodnu konkurenciju. Saša i brigada prokuže Arturčikova posla i ukradu mu ceo željeznički voz sa 600 tona aluminijuma u polugama, ne bi li se utalili kao partneri u firmi. Sama ta okolnost – da neko ukrade 600 tona aluminijuma – pobuđuje pažnju Ministarstva dobrih dela: ovaj mali obećava i treba ga uzeti u obrabotku. Arturčiku se na fin način skrene pažnja da od sada ima novu zaštitu; Javna bezbednost u liku nekog kapetana Kaverina biva eliminisana iz igre, a kapetan leti iz službe; sada su ozbiljni majstori u poslu.

Zvuči li vam sve ovo nekako poznato? Ako ne – sačekajte malo…

Podudarnosti između ruske i naše scene organizovanog kriminala zapanjujuće su; razlika je samo u redu veličina: Rusija je velika zemlja. Tamo gde su naši umetnici kretali tako što klepe šleper cigareta, Rusi klepe ceo voz aluminijuma. I tako dalje, ali princip je isti i to se sjajno vidi u ovoj TV seriji koja je u Rusiji već nazvana „dokumentarnom“ (videti okvir). Naime, na prvi pogled vidi se konkurencija Javne i Državne bezbednosti u pokušajima da kontrolišu poslove organizovanog kriminala i da se u njih ugrade. Pogodite ko pobeđuje… Zamor, cinizam, ravnodušnost i korupcija vidljivi su kod vlasti; društvo je preplavljeno nerešivim problemima tranzicije iz realsocijalizma u kapitalizam, ali iz nekog razloga kajmak skidaju „preduzetnici“ i njihovi zaštitnici iz vlasti. Jeste da nema kvota i kontingenata, da nema sankcija (samo bi im još to falilo, daleko bilo!), ali nema ni suštinske razlike između Srbije i Rusije; princip je isti, ali su veličine drugačije.

Pre svega – stil. Ti moskovski gangsteri svi su između sebe „braća“ (bratva); svi polako prelaze na kajle, čuke i karike; razbijaju se od škampa, jastoga i kavijara, jer su čuli da to tako treba; svi već 1993. imaju mobilne telefone i ne ispuštaju ih iz ruku; i kod njih traje nepomirljivi spor oko toga šta je bolje – mečka, „audi“ ili BMW, mada svi vole debele džipove; sve su im ženske pinkuše, sve kafane ekskluzivne; svi su se odjednom setili da su pravoslavni hrišćani, pa se na groblju podgurkuju u smislu „kako se krsti, gde prvo idem rukom?“, ali im to ne smeta da budu i ktitori; ako su nekada i imali neki sistem vrednosti (kakav-takav), zaboravljaju ga ubrzo od puke količine novca koji im prolazi kroz ruke; to leti na kokainu, votki i kavijaru, leti i više ne ume da se vrati. Da li nam je to odnekud poznato? Istini za volju, glavni junak Saša Bjelov inteligentniji je i simpatičniji od ovih naših uporedivih likova: on kako-tako odigrava političke igre, provlačeći se između Ministarstva dobrih dela, svojih partnera iz Tadžikistana (to je neki njihov Veliki Trnovac, tamo negde) i svojih drugova; Saša Bjelov jeste fizički nalik na pokojnog komandanta Arkana, ali se barem smuvao sa ozbiljnom koncertnom violinistkinjom (lepe devojke vole mangupe i tu pomoći nema) i definitivno je simpatičniji. Kad smo kod toga: Saša Bjelov će – sasvim neizbežno – na kraju biti izabran za narodnog poslanika u Dumi, kao i Arkan, posle slične, ali urnebesnije predizborne kampanje; ali to ćete sve videti na TV B92 kad dođe vreme…

Sa državne strane, stil je takođe odlično prikazan: u lokalnim stanicama milicije, na zidu visi siromah Lenjin; u FSB-u (kako se u stvari zove Ministarstvo dobrih dela), na zidu visi prvo Jurka Andropov, pa Miša Gorbačov, a na kraju, kad nastupi kraj istorije, visi Feliks Edmundovič Đeržinski… Federalna služba bezbednosti, sadašnja Čeka, mešavina je tradicije NKVD-a i tehnokratske mode poslednje faze istorijskog materijalizma, oličene u Jasenovu kod Moskve, poslednjem i „modernističkom“ izdanku Sustema. Imaju tehniku; imaju sotrudnjike; imaju cinizam moći; samo nemaju razumevanje sadašnjosti: to im se negde izgubilo – usput. Tako Ministarstvo dobrih dela Ruske Federacije dolazi u isti bedni položaj one naše sirotinjske nevladine organizacije (Resora dobrih dela): love, a ulovljeni – jadni. Ima tu, valjda, nekog „lukavstva uma“ (što reče čiča-Gegelj onomad): ne može se biti komunista i čekista u kapitalizmu kad kapitalizam ne razumeš, pa te izradi. Sve to nekako miriše na jevtinoću sličnu jevtinoći ovih naših jadnika ovde: decenije negativne kadrovske selekcije nužno će proizvesti kako Valerija Krjučkova (poslednjeg predsednika KGB-a iz 1991, onog Slobinog druga) tako i Radomira Markovića (znate na koga se misli; takođe Slobin drug).

I posle se čude kada ih mangupi izrade. Gledajte „Brigadu“, bićete pametniji: čisti dokumentarni realizam.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Brajan Džonson

Zdravlje

07.јул 2026. B. B.

„Čovek koji želi da živi večno“ boluje od neizlečive autoimune bolesti

Brajan Džonson, koji zbog svoje ekstremne zdravstvene rutine važi za „čoveka koji želi da živi večno“, otkrio je da ima autoimunu bolest za koju smatra da su odgovorne zaslađene žitarice, gazirana pića i brza hrana koju je ranije konzumirao

Srpski teniser Novak Đoković

Tenis

07.јул 2026. I.C.

Đoković protiv Ože-Alijasima za polufinale Vimbldona

Meč između Novaka Đokovića i trinaest godina mlađeg kanadskog tenisera Feliks Ože-Alijasima zakazan je za danas, 7. jula, od 16.30 sati. Do sada su se sastajali dva puta i skor je 1:1.

Brazil

Svetsko prvenstvo u fudbalu

06.јул 2026. I.M.

Nejmar se povlači iz reprezentacije: Od četiri fudbalske legende na SP ostali još Mesi i Ronaldo

Nejmar je završio reprezentativnu karijeru nakon poraza Brazila od Norveške u osmini finala Ssvetskog prvenstva u fudbalu. U suzama se na MetLajfu oprostio od „Selesaa“ kao najbolji strelac u istoriji Brazila. Njegovim odlaskom, od fudbalskih legendi u igri su ostali samo Mesi i Ronaldo

Robot čita njigu - AI

Veštačka inteligencija

06.јул 2026. Isidora Cerić

AI kompanije masovno kupuju knjige da bi obučavale jezičke modele, a potom ih uništavaju

Hiljade retkih knjiga nestaje iz evropskih antikvarnica jer ih kompanije koje su povezane sa razvojem alata veštačke inteligencije masovno kupuju i skeniraju da bi obučavale nove AI modele. Potom ih fizički uništavaju

Biciklista Pol Seksas

Biciklizam

04.јул 2026. Milenko Janjić

Da li će se trofej mitskog Tur d Fransa vratiti u domovinu

Pol Seksas, 19-godišnjak rodom iz Liona, pokušaće da učini nešto što već dugo vremena deluje nedostižno - da vrati trofej Tur d Fransa u domovinu

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure