

Iz njuzletera
Gaće od plastike: Da li je poliester opasan?
Poliester je jeftin i izdržljiv, ali je i na lošem glasu, sve do nedokazanih tvrdnji da izaziva rak. Šta je od toga istina?




Bez obzira da li je grčkog ili italijanskog porekla, da li je velika koliko vaš tanjir ili zauzima 1.200 kvadratnih metara, ili je pravite od ananasa, pica je jelo koje se voli svuda na planeti. A stigla je i do kosmosa
Danas, 9. februara, u svetu se obeležava Dan pice.
Svi znamo šta je to, i kako se svuda na svetu uživa u njenom tankom okruglom testu prelivenog čime već šta ko voli i izmisli – ne vredi nabrajati.
Po jednima, izmislili su je Grci, a po drugima – Italijani. Onih prvih ima manje.
Elem, oni tvrde da su je izmislili Grci ili Feničani u vreme kada su usavršili tajne mešanja brašna sa vodom. Kažu da je prvobitna pica bila pljosnato testo koje se peklo ispod užarenog kamena, da su ga premazivali uljem sa dodatkom biljnih začina, kasnije su dodavani i sir i inćun, te da je pica bila jeftino jelo za radnu snagu.
Gaeta
Prvi put se pominje u vreme vizantijske Grčke, 997. godine u mestu Gaeta u blizini Napulja, u regiji koja je kasnije postala italijanska, pa otud i sva zabuna oko njenog porekla.
Kad su 1552. godine istraživači novog kontinenta u Evropu iz Perua doneli paradajz, pica je počela da biva ovakva kakvu je mi poznajemo.
Ne zna se šta znači njeno ime, pa ni zašto je baš tako nazvana, ali se misli da je pica postala pica u 18. veku kad počinje da se proizvodi i prodaje na ulicama i trgovima Napulja.
Kraljičin kuvar Rafael
Prvi moderan recept koji je ostao upamćen do današnjih dana vezuje se za kraljicu Margaritu i priču da je jednog dana 1889. godine tokom posete Napulju videla da mnogi ljudi, pogotovo seljaci, jedu veliku pogaču. Radoznala, naredila je da i njoj donesu jednu. Pošto joj se veoma dopala, od svog glavnog kuvara Rafaela zatražila je da joj i na dvoru pripremi picu.
I, on joj je napravio picu samo za nju. Bila je u bojama italijanske zastave: sa crvenim paradajzom, belim mocarela sirom i svežim zelenim bosiljkom. Nazvao ju je Pizza Margarita. Legenda kaže da je pica postala kraljičina omiljena hrana, što je bilo dovoljno da je učini popularnom i među narodom.
Ubrzo su širom Italije počele da nastaju razne varijacije kraljičinog omiljenog jela, pa su recimo u Bolonji u preliv dodali mleveno meso i dobili nov klasik – Pizza bolognese.
Dolazak u Ameriku
Tek krajem 19. i početkom 20. veka pica stiže u Ameriku, zahvaljujući italijanskim emigrantima. Nakon toga, pica je prevazišla epitet hrane vezane za jednu etničku grupu, postala je omiljena, brza i zabavna poslastica mnogih i potpuno se odomaćila.
Istraživanja kažu da su gradovi u kojima je ovo jelo najpopularnije Napulj, Čikago, Njujork, Melburn i Rim – tim redom.
Zatim, smatra se da je Čikago jedini grad na svetu koji može da se takmiči sa Napuljem po kvalitetu pice. Tu je nastala i nova varijanta pice, Chicago pizza sa debelim testom.
U kosmosu
Kaže se da je pica jelo sa najfleksibilnijim receptom, svako može da na testo stavi sastojke po želji i volji i proglasi je svojim specijalitetom – jedan Kanađanin grčkog porekla pravi je od ananasa i u Ontariju prodaje pod imenom Havajska.
Može da ima dimenzije vašeg tanjira, a može i da zauzme površinu od 1.200 kvadratih metara koliko je imala do sada najveća pica na svetu, napravljena u Rimu 2012. godine.
Nema dela planete do kojeg nije stigla. U Pjongjangu, prestonici Severne Koreje međunarodnu gastronomsku ponudu čini jedna jedina picerija, otvorena je 2009. godine. Pojavila se i na Međunarodnoj svemirskoj stanici: 2001. godine isporučena je ruskom astronautu Juriju Usačovu, a ceh celog poduhvata je bio milion dolara.
I samo još ovo: predmet prve kupovine internetom je pica. Bilo je to 1994. godine.
Prijatno!


Poliester je jeftin i izdržljiv, ali je i na lošem glasu, sve do nedokazanih tvrdnji da izaziva rak. Šta je od toga istina?


Vreme „običnih“ četbotova je prošlost. Na scenu stupaju autonomni AI agenti - izvršioci i stratezi koji planiraju, odlučuju i deluju umesto nas, prave projekte, odgovaraju na mejlove, rezervišu avionske karte, hotele… Mi samo treba da naučimo kako da ih dresiramo


Sedam uzastopnih koncerata, sedam potpuno različitih večeri i jedan rezultat – potpuni trijumf. Buč Kesidi je u Zappa Bazi dokazao da granice domaće koncertne scene zapravo ne postoje


Jakov Jozinović, mlada muzička zvezda iz Hrvatske, održao je u nedelju svoj sedmi od ukupno deset rasprodatih koncerta u Sava centru, čime je postao drugi izvođač po broju uzastopnih rasprodatih koncerata


Deset gradova, trideset manifestacija, ulaz besplatan – održavaju se Dani nemačkog jezika u Srbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve