![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2025/02/DSCF0534_resize-309x232.jpg)
Odevanje
U modi je studentski kod otpora
Nije isključeno da će crvene rukavice, prsluci i druga spontana uniforma studentskog otpora postati trajni svakodnevni modni stil kao obeležje otpora
Bez obzira da li je grčkog ili italijanskog porekla, da li je velika koliko vaš tanjir ili zauzima 1.200 kvadratnih metara, ili je pravite od ananasa, pica je jelo koje se voli svuda na planeti. A stigla je i do kosmosa
Danas, 9. februara, u svetu se obeležava Dan pice.
Svi znamo šta je to, i kako se svuda na svetu uživa u njenom tankom okruglom testu prelivenog čime već šta ko voli i izmisli – ne vredi nabrajati.
Po jednima, izmislili su je Grci, a po drugima – Italijani. Onih prvih ima manje.
Elem, oni tvrde da su je izmislili Grci ili Feničani u vreme kada su usavršili tajne mešanja brašna sa vodom. Kažu da je prvobitna pica bila pljosnato testo koje se peklo ispod užarenog kamena, da su ga premazivali uljem sa dodatkom biljnih začina, kasnije su dodavani i sir i inćun, te da je pica bila jeftino jelo za radnu snagu.
Gaeta
Prvi put se pominje u vreme vizantijske Grčke, 997. godine u mestu Gaeta u blizini Napulja, u regiji koja je kasnije postala italijanska, pa otud i sva zabuna oko njenog porekla.
Kad su 1552. godine istraživači novog kontinenta u Evropu iz Perua doneli paradajz, pica je počela da biva ovakva kakvu je mi poznajemo.
Ne zna se šta znači njeno ime, pa ni zašto je baš tako nazvana, ali se misli da je pica postala pica u 18. veku kad počinje da se proizvodi i prodaje na ulicama i trgovima Napulja.
Kraljičin kuvar Rafael
Prvi moderan recept koji je ostao upamćen do današnjih dana vezuje se za kraljicu Margaritu i priču da je jednog dana 1889. godine tokom posete Napulju videla da mnogi ljudi, pogotovo seljaci, jedu veliku pogaču. Radoznala, naredila je da i njoj donesu jednu. Pošto joj se veoma dopala, od svog glavnog kuvara Rafaela zatražila je da joj i na dvoru pripremi picu.
I, on joj je napravio picu samo za nju. Bila je u bojama italijanske zastave: sa crvenim paradajzom, belim mocarela sirom i svežim zelenim bosiljkom. Nazvao ju je Pizza Margarita. Legenda kaže da je pica postala kraljičina omiljena hrana, što je bilo dovoljno da je učini popularnom i među narodom.
Ubrzo su širom Italije počele da nastaju razne varijacije kraljičinog omiljenog jela, pa su recimo u Bolonji u preliv dodali mleveno meso i dobili nov klasik – Pizza bolognese.
Dolazak u Ameriku
Tek krajem 19. i početkom 20. veka pica stiže u Ameriku, zahvaljujući italijanskim emigrantima. Nakon toga, pica je prevazišla epitet hrane vezane za jednu etničku grupu, postala je omiljena, brza i zabavna poslastica mnogih i potpuno se odomaćila.
Istraživanja kažu da su gradovi u kojima je ovo jelo najpopularnije Napulj, Čikago, Njujork, Melburn i Rim – tim redom.
Zatim, smatra se da je Čikago jedini grad na svetu koji može da se takmiči sa Napuljem po kvalitetu pice. Tu je nastala i nova varijanta pice, Chicago pizza sa debelim testom.
U kosmosu
Kaže se da je pica jelo sa najfleksibilnijim receptom, svako može da na testo stavi sastojke po želji i volji i proglasi je svojim specijalitetom – jedan Kanađanin grčkog porekla pravi je od ananasa i u Ontariju prodaje pod imenom Havajska.
Može da ima dimenzije vašeg tanjira, a može i da zauzme površinu od 1.200 kvadratih metara koliko je imala do sada najveća pica na svetu, napravljena u Rimu 2012. godine.
Nema dela planete do kojeg nije stigla. U Pjongjangu, prestonici Severne Koreje međunarodnu gastronomsku ponudu čini jedna jedina picerija, otvorena je 2009. godine. Pojavila se i na Međunarodnoj svemirskoj stanici: 2001. godine isporučena je ruskom astronautu Juriju Usačovu, a ceh celog poduhvata je bio milion dolara.
I samo još ovo: predmet prve kupovine internetom je pica. Bilo je to 1994. godine.
Prijatno!
Nije isključeno da će crvene rukavice, prsluci i druga spontana uniforma studentskog otpora postati trajni svakodnevni modni stil kao obeležje otpora
“Zvezdana kapija” je inicijativa Trampove administracije da pomeri granice tehnološkog razvoja SAD otvarajući vrata novih mogućnosti u svetu veštačke inteligencije i inovacija. Isto to bi hteli i Kinezi sa svojim “Dipsikom”
Da muzeji nisu nedostupni lopovima i da lopovi muzeja nisu dostupni policiji, odnosno da su neprocenjive ukradene vrednosti najverovatnije zauvek izgubljene, ukazuje nekoliko primera još uvek nerazjašnjenih muzejskih pljački
Sa približno istim brojem stanovnika kao Beograd, Porto godišnje poseti trostruko više turista nego srpsku prestonicu. Prosečne plate su im dva puta veće od naših, a cene u restoranima i prodavnicama – dvostruko niže
Ljudi kasne na let najčešće tako što prekasno dođu. Ali, ima i onih kojima kasni dolazni let ili se napiju u tranzitnoj zoni aerodroma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve