img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Najstarije urbano naselje na tlu Srbije – Krševica kod Bujanovca

Damastion, fantomski grad

25. novembar 2009, 18:41 Petar Popović
LOKALITET: Kale u Krševici kod Bujanovca
Copied

Niko nije očekivao da će se ispod bašti i debelih nanosa zemlje i peska pojaviti zidovi, građevine, bedem, mnogobrojne rupe od stubova i horizontalne grede drvenih konstrukcija, više peći, kao i drugi objekti koji su činili samo deo podgrađa koje se pružalo duž reke

Pre desetak dana u Krševici su okončani radovi koji će ostati u sećanju kao jedna od najtežih kampanja. Zbog finansijskih prilika u zemlji iskopavanja su započeta kasnije nego obično, a kišna jesen je sve vreme usporavala željeni ritam radova. Ovogodišnji radovi bili su koncentrisani na prostor gde su prošle godine otkriveni delovi građevine i širokog bedema pored reke. Ispod velikih naslaga zemlje trebalo je sloj po sloj spustiti se do dubine od preko sedam metara i tako prikupiti podatke o izgledu ovih objekata. Posle skoro četiri meseca konačno se došlo do nivoa sa ostacima građevinskog horizonta sa masivnim blokovima i delova velikih posuda, kao i građevine sa lučnim svodom koja je bila potpuno očuvana. Delovala je impresivno i sada sigurno predstavlja jedinstven primer antičke arhitekture kod nas.

LIČNA KARTA: Srebrna tetradrahma Damastiona, pronađena u okolini lokaliteta

Tokom dosadašnjih radova, započetih 2001. godine, otkriveni su značajni ostaci arhitekture i mnogobrojni nalazi koji odgovaraju IV i prvim decenijama III veka pre n.e. Naselje je bilo podignuto po ugledu na grčke gradove, zahvatalo je oko pet hektara i sada ga možemo smatrati najstarijom urbanom celinom kod nas.

Obuhvatalo je plato na kome se nalazila akropola sa nekoliko horizonata gde se u poslednjoj fazi vidi kompleks sa ostacima javnih građevina koje su štitili bedem i, sa pristupačne strane, širok i dubok rov. Najveći deo naselja nalazio se na manjim terasama koje su se spuštale sve do doline Krševičke reke, a u podnožju je otkriven veliki kompleks od oko 1000 kvadratnih metara (ukupno istraženi prostor do sada iznosi oko šest procenata). Niko nije očekivao da će se ispod bašti i debelih nanosa zemlje i peska pojaviti zidovi, građevine, bedem, mnogobrojne rupe od stubova i horizontalne grede drvenih konstrukcija, više peći, kao i drugi objekti koji su činili samo deo podgrađa koje se pružalo duž reke. Zbog velike dubine to je znatno otežavalo istraživanja, ali su zato objekti ostali odlično očuvani.

AKROPOLA: Iskopavanje „kultnih jama“

MUKA S VODOM: Kod ovog dela lokaliteta, koji je s razlogom dobio naziv „hidrotehnički kompleks“, postoji još jedna specifičnost koja se odnosi na složenu stratigrafsku situaciju. Ovaj problem objašnjava se velikim hidrološkim promenama koje su, najverovatnije od kraja IV veka pre n.e., podizanjem nivoa vode znatno ugrožavale monumentalno građene objekte pored reke. Kao posledica bilo je formiranje tri građevinska horizonta koji su sukcesivnim nasipanjem i nivelisanjem potpuno menjali izgled i funkciju prvobitno zamišljenih struktura.

Od velike kamene platforme, visoke preko dva metra i sa obe strane ozidane pažljivo obrađenim kvaderima, uz padinu su se račvala dva masivna zida koji su najverovatnije štitili naselje od većih padavina. Kasnije je bila zatrpana, a uz vrh severnog lica podignut je objekat sa dve prostorije. Sa južne strane, uz bedem prema reci, nalazi se potpuno očuvana građevina sa svodom, duga 10 metara, i najverovatnije visoka oko šest metara, koja nije ispitana do dna. Pretpostavlja se da je reč o rezervoaru za vodu, a kasnije je ovaj izuzetno značajan i vredan objekat bio zatrpan i osim drugog materijala u ispuni su bili delovi posuda, blokovi koji su korišćeni za građevinski materijal, kao i velika količina životinjskih kostiju. Posle analize pokazalo se da je tu nađeno 10 konja i 20 pasa koji su kao deo kulta žrtvovani u nekom obredu. Nije slučajno što je to obavljeno u ovom objektu jer pretnju vode morali su da osete svi članovi zajednice.

OTKRIĆE: Građevina sa svodom

Uostalom, ovaj problem s vodom koji je pre toliko vekova unazadio naselje, ni danas nije prevaziđen pa su na ovom sektoru arheološka iskopavanja moguća samo uz neprekidan rad pumpi. Tako su i ove godine radovi započeti pražnjenjem prostora od vode, a pre nekoliko dana kampanja je završena prekrivanjem objekata koji su zaštićeni geotekstilom, potom su pumpe uklonjene i voda je prekrila najveći deo lokaliteta. Od iduće godine sudbina ovog kompleksa biće u rukama konzervatora i hidrologa.

Stanje pred početak radova

VELIČINA I IME: Poslednja iskopavanja su nas navela da ove rezultate u podnožju lokaliteta gledamo u drugom svetlu i daleko od lokalnih okvira. Ova nova dimenzija pada u oči kada u tipično arheološkom ambijentu, među ruševinama davno napuštenog naselja, vidite potpuno očuvanu građevinu sa lučnim svodom koja zubu vremena odoleva skoro dve i po hiljade godina. Sve to otvara i širok prostor za nagađanje o mogućem izgledu ovog organizovanog naselja sa objektima koji se pružaju duž reke, i sada argumentovano može da se govori o značaju, veličini i kvalitetu građevinskih radova tih urbanih struktura zasnovanih na iskustvima grčkih majstora. U svakom slučaju sada se vidi koliko se lokalitet Kale pokazao daleko složeniji nego što je to ranije izgledalo i sve više postaje jasno da će biti potrebno dosta rada, novca i vremena kako bi se naselje sagledalo u celini.

„Grlići“ pitosa za skladištenje zaliha

Pitanje Damastiona, grada koji pominje samo Strabon u svojoj Geografiji (64. pre n.e. – 24. n.e.) sada je direktno vezano i za problem Krševice, odnosno imena ovog naselja. Dosadašnja istraživanja pokazuju da se u dolini Južne Morave nalazilo značajno naselje koje je građeno po grčkim principima a sa stanovništvom gde se na sve strane oseća grčko prisustvo. Svi nalazi svedoče o bliskim vezama naselja sa Egejom tokom IV i početkom III veka pre n.e., što se u velikoj meri poklapa s vremenom kovanja novca Damastiona. U svakom slučaju, sada ostaje da konačno pitanje ovog fantomskog grada reše dalja istraživanja, ali je sasvim izvesno da Kale u Krševici predstavlja rešenje koje se sada ne može zaobići.

Sredstva za radove obezbeđuje Ministarstvo kulture, ali treba pomenuti i Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj uz čiju pomoć je preko javnih radova u iskopavanjima učestvovalo više meštana Krševice i okolnih sela. Pčinjski okrug je jedan od nasiromašnijih regiona u Srbiji i angažovanje radnika kojima je to jedini izvor egzistencije ima izuzetan značaj za čuvanje lokaliteta i sređivanje prostora koji se odnosi na deo sela i Krševičku reku koji u širem smislu pripadaju ovom nalazištu.

Autor je naučni savetnik Arheološkog instituta u Beogradu, rukovodilac radova na lokalitetu Kale u Krševici

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Deveta titula u nizu za Crvenu zvezdu

Fudbal

27.april 2026. N. M.

Neprikosnovena Crvena zvezda: Deveta šampionska titula zaredom

Crvena zvezda je na stadionu „Rajko Mitić“ ubedljivo pobedila Partizan sa 3:0 i tako obezbedila 37. titulu šampiona Srbije, devetu u nizu

KK Partizan

Partizan

23.april 2026. Dušan Mihajilović

Životopis jednog kluba: Sve je to Partizan

Monografija „Prvih 80 godina“ posvećena košarkaškom klubu Partizan je nešto između enciklopedije i bildungsromana. Tu se ni od čega ne beži, pa ni od trauma. A posao je bio veliki – pobrojati samo te utakmice…

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure