img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Najstarije urbano naselje na tlu Srbije – Krševica kod Bujanovca

Damastion, fantomski grad

25. novembar 2009, 18:41 Petar Popović
LOKALITET: Kale u Krševici kod Bujanovca
Copied

Niko nije očekivao da će se ispod bašti i debelih nanosa zemlje i peska pojaviti zidovi, građevine, bedem, mnogobrojne rupe od stubova i horizontalne grede drvenih konstrukcija, više peći, kao i drugi objekti koji su činili samo deo podgrađa koje se pružalo duž reke

Pre desetak dana u Krševici su okončani radovi koji će ostati u sećanju kao jedna od najtežih kampanja. Zbog finansijskih prilika u zemlji iskopavanja su započeta kasnije nego obično, a kišna jesen je sve vreme usporavala željeni ritam radova. Ovogodišnji radovi bili su koncentrisani na prostor gde su prošle godine otkriveni delovi građevine i širokog bedema pored reke. Ispod velikih naslaga zemlje trebalo je sloj po sloj spustiti se do dubine od preko sedam metara i tako prikupiti podatke o izgledu ovih objekata. Posle skoro četiri meseca konačno se došlo do nivoa sa ostacima građevinskog horizonta sa masivnim blokovima i delova velikih posuda, kao i građevine sa lučnim svodom koja je bila potpuno očuvana. Delovala je impresivno i sada sigurno predstavlja jedinstven primer antičke arhitekture kod nas.

LIČNA KARTA: Srebrna tetradrahma Damastiona, pronađena u okolini lokaliteta

Tokom dosadašnjih radova, započetih 2001. godine, otkriveni su značajni ostaci arhitekture i mnogobrojni nalazi koji odgovaraju IV i prvim decenijama III veka pre n.e. Naselje je bilo podignuto po ugledu na grčke gradove, zahvatalo je oko pet hektara i sada ga možemo smatrati najstarijom urbanom celinom kod nas.

Obuhvatalo je plato na kome se nalazila akropola sa nekoliko horizonata gde se u poslednjoj fazi vidi kompleks sa ostacima javnih građevina koje su štitili bedem i, sa pristupačne strane, širok i dubok rov. Najveći deo naselja nalazio se na manjim terasama koje su se spuštale sve do doline Krševičke reke, a u podnožju je otkriven veliki kompleks od oko 1000 kvadratnih metara (ukupno istraženi prostor do sada iznosi oko šest procenata). Niko nije očekivao da će se ispod bašti i debelih nanosa zemlje i peska pojaviti zidovi, građevine, bedem, mnogobrojne rupe od stubova i horizontalne grede drvenih konstrukcija, više peći, kao i drugi objekti koji su činili samo deo podgrađa koje se pružalo duž reke. Zbog velike dubine to je znatno otežavalo istraživanja, ali su zato objekti ostali odlično očuvani.

AKROPOLA: Iskopavanje „kultnih jama“

MUKA S VODOM: Kod ovog dela lokaliteta, koji je s razlogom dobio naziv „hidrotehnički kompleks“, postoji još jedna specifičnost koja se odnosi na složenu stratigrafsku situaciju. Ovaj problem objašnjava se velikim hidrološkim promenama koje su, najverovatnije od kraja IV veka pre n.e., podizanjem nivoa vode znatno ugrožavale monumentalno građene objekte pored reke. Kao posledica bilo je formiranje tri građevinska horizonta koji su sukcesivnim nasipanjem i nivelisanjem potpuno menjali izgled i funkciju prvobitno zamišljenih struktura.

Od velike kamene platforme, visoke preko dva metra i sa obe strane ozidane pažljivo obrađenim kvaderima, uz padinu su se račvala dva masivna zida koji su najverovatnije štitili naselje od većih padavina. Kasnije je bila zatrpana, a uz vrh severnog lica podignut je objekat sa dve prostorije. Sa južne strane, uz bedem prema reci, nalazi se potpuno očuvana građevina sa svodom, duga 10 metara, i najverovatnije visoka oko šest metara, koja nije ispitana do dna. Pretpostavlja se da je reč o rezervoaru za vodu, a kasnije je ovaj izuzetno značajan i vredan objekat bio zatrpan i osim drugog materijala u ispuni su bili delovi posuda, blokovi koji su korišćeni za građevinski materijal, kao i velika količina životinjskih kostiju. Posle analize pokazalo se da je tu nađeno 10 konja i 20 pasa koji su kao deo kulta žrtvovani u nekom obredu. Nije slučajno što je to obavljeno u ovom objektu jer pretnju vode morali su da osete svi članovi zajednice.

OTKRIĆE: Građevina sa svodom

Uostalom, ovaj problem s vodom koji je pre toliko vekova unazadio naselje, ni danas nije prevaziđen pa su na ovom sektoru arheološka iskopavanja moguća samo uz neprekidan rad pumpi. Tako su i ove godine radovi započeti pražnjenjem prostora od vode, a pre nekoliko dana kampanja je završena prekrivanjem objekata koji su zaštićeni geotekstilom, potom su pumpe uklonjene i voda je prekrila najveći deo lokaliteta. Od iduće godine sudbina ovog kompleksa biće u rukama konzervatora i hidrologa.

Stanje pred početak radova

VELIČINA I IME: Poslednja iskopavanja su nas navela da ove rezultate u podnožju lokaliteta gledamo u drugom svetlu i daleko od lokalnih okvira. Ova nova dimenzija pada u oči kada u tipično arheološkom ambijentu, među ruševinama davno napuštenog naselja, vidite potpuno očuvanu građevinu sa lučnim svodom koja zubu vremena odoleva skoro dve i po hiljade godina. Sve to otvara i širok prostor za nagađanje o mogućem izgledu ovog organizovanog naselja sa objektima koji se pružaju duž reke, i sada argumentovano može da se govori o značaju, veličini i kvalitetu građevinskih radova tih urbanih struktura zasnovanih na iskustvima grčkih majstora. U svakom slučaju sada se vidi koliko se lokalitet Kale pokazao daleko složeniji nego što je to ranije izgledalo i sve više postaje jasno da će biti potrebno dosta rada, novca i vremena kako bi se naselje sagledalo u celini.

„Grlići“ pitosa za skladištenje zaliha

Pitanje Damastiona, grada koji pominje samo Strabon u svojoj Geografiji (64. pre n.e. – 24. n.e.) sada je direktno vezano i za problem Krševice, odnosno imena ovog naselja. Dosadašnja istraživanja pokazuju da se u dolini Južne Morave nalazilo značajno naselje koje je građeno po grčkim principima a sa stanovništvom gde se na sve strane oseća grčko prisustvo. Svi nalazi svedoče o bliskim vezama naselja sa Egejom tokom IV i početkom III veka pre n.e., što se u velikoj meri poklapa s vremenom kovanja novca Damastiona. U svakom slučaju, sada ostaje da konačno pitanje ovog fantomskog grada reše dalja istraživanja, ali je sasvim izvesno da Kale u Krševici predstavlja rešenje koje se sada ne može zaobići.

Sredstva za radove obezbeđuje Ministarstvo kulture, ali treba pomenuti i Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj uz čiju pomoć je preko javnih radova u iskopavanjima učestvovalo više meštana Krševice i okolnih sela. Pčinjski okrug je jedan od nasiromašnijih regiona u Srbiji i angažovanje radnika kojima je to jedini izvor egzistencije ima izuzetan značaj za čuvanje lokaliteta i sređivanje prostora koji se odnosi na deo sela i Krševičku reku koji u širem smislu pripadaju ovom nalazištu.

Autor je naučni savetnik Arheološkog instituta u Beogradu, rukovodilac radova na lokalitetu Kale u Krševici

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Stadion Kanzas na kome će se igrati Svetsko prvenstvo

Svetsko prvenstvo 2026.

12.jun 2026. Samir Huseinović (DW)

Koji je domet reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svetskom prvenstvu

U Bosni i Hercegovini nakon plasmana na Mundijal vlada euforija, ali koji su realne mogućnosti ove reprezentacije?

Menjanje sličica

Svetsko prvenstvo 2026.

12.jun 2026. Aleksa Petrovski

Sporedno poprište Mundijala: Pomama za Panini sličicama u Srbiji

Skupljači Panini sličica dovijaju se na različite načine kako bi popunili album Svetskog prvenstva u fudbalu 2026. U prodaji gotovo da ih nema

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

12.jun 2026. B. B.

Sport, politika i biznis: Zašto je ovo najluđe Svetsko prvenstvo u fudbalu ikada

Nikada se Svetksko prvenstvo u fudbalu nije suočavalo sa geopolitičkim i ekonomskim izazovima kao što je to slučaj sa ovogodišnjim karnevalom „najvažnije sporedne stvari na svetu“

Ljudi kod fontane u Beogradu

Globalno zagrevanje

11.jun 2026. Dr Ivan Simić (Klima 101)

Crvena tačka na mapi Evrope: Zašto se Beograđani kuvaju tokom letnjih meseci

U poslednjih 10 godina, u Beogradu je u proseku zabeleženo 41,9 tropskih noći u toku godine. To je nešto manje od polovine svih letnjih noći. Zašto je to tako i šta može da se promeni

Donald Tram sa medaljom i peharom kao dobitinik FIFA nagrade za mir

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

11.jun 2026. A.I.

Trampov Mundijal: Veselo fudbalsko leto ili test izdržljivosti za posvađani kontinent

Danas počinje Svetsko prvenstvo u fudbalu. Navijači širom sveta se raduju utakmicama, Amerikanci zainteresovani za fudbal psuju zbog enormnih cena karata, a Donald Tramp je ovogodišnji Mundijal i pre nego što je počeo doveo do ivice političke izdržljivosti

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure