img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mars okovan ledom

Da se smrzneš

30. maj 2002, 13:23 BBC online
Copied

Otkriće da na Crvenoj planeti ima leda za petsto metara dubok okean podstaklo je astronaute da razmišljaju o slanju ekspedicije na nama najbližu planetu ne bi li otkrili prisustvo bilo kakvog oblika života

Letelica Odisej u orbiti nad Marsom

Led je u znatnim količinama pronađen na velikom prostoru ispod površine Marsa. Ovo otkriće Američke agencije za istraživanje svemira (NASA) spada među najvažnija kada je o Crvenoj planeti reč. Ono razrešava jednu od najdubljih misterija, ukazuje na mogućnost slanja ljudske ekspedicije i ponovo otvara pitanje da li na toj planeti ima života.

Poznavaoci sugerišu, delimično zbog ovog otkrića, da NASA ozbiljno razmišlja o projektu slanja ljudske posade na Mars u narednih dvadeset godina.

Naslage leda ispod površine (manja slika)

Američka agencija za istraživanje svemira najavila je dramatično saopštenje vezano za otkriće leda na Marsu za naredni četvrtak. Potpuniji izveštaj vezan za ovo otkriće pojaviće se u NASA „Žurnalu“ nešto kasnije istoga dana.

Ove novosti otkrila je letelica Mars Odisej, koja podatke prikuplja od kraja prošle godine. To je potvrda ranijih pretpostavki koje su ukazivale na mogućnost da se velike količine leda nalaze ispod površine planete. Takođe, ovo otkriće daje odgovor na pitanje koje je decenijama zbunjivalo istraživače: ima mnogo tragova koji ukazuju da je Mars u prošlosti bio „preplavljen“ vodom. Dakle, gde je sva ta voda nestala? Odgovor je da se voda nalazi u regolitu, sloju kamenja i prašine na samoj površini. Mars Odisej je tokom svoje istraživačke misije poslao mnogo podataka koji daju dobru sliku sastava površine planete.

GAMA ZRACI: Ova letelica ima uređaj koji se zove gamazračni spektrometar i koji traga za gama zracima (svetlost koja nosi veliku energiju) za koje se posebnim postupkom može utvrditi da li potiču iz hidrogena koji se nalazi manje od metra ispod površine planete. Astronomi veruju da se radi o hidrogenu zarobljenom u kristalima leda.

Instrument istih karakteristika i konstrukcije korišćen je i za Lunar prospektor, letelicu koja je otkrila led na senovitim delovima mesečevih polova 1998. godine.

Takođe, Mars Odisej nosi na sebi i neutronski spektrometar koji registruje prisustvo podzemnog leda na istim mestima na planeti. Istraživači su bili iznenađeni jačinom signala koje su uređaji detektovali. Oni su očekivali da će im biti potrebno više od godinu dana da prikupe dovoljno dokaza, no to im je uspelo za samo nekoliko nedelja.

Preliminarni rezultati objavljeni su u martu, ali sada smo dobili veoma vredne podatke koji potvrđuju postojanje velike količine leda južno od 60 stepeni geografske širine Marsa.

I SEVERNO I JUŽNO: Naučnici veruju da isto važi i za Marsovu severnu hemisferu, ali to ne mogu da potkrepe dokazima barem dok se letelica tamo ne uputi kasnije ove godine, kada u tom delu planete prođe marsovska zima.

Najavljena pres konferencija, kada NASA planira zvanično da objavi informacije o najnovijim otkrićima, mogla bi biti pomerena i za neki dan pre četvrtka, budući da su vesti o ledu na Marsu već procurile iz britanskih medija. Takođe, ovo dramatično otkriće moglo bi biti putokaz za buduća istraživanja, naročito za akciju spuštanja na planetu, budući da sugeriše gde bi na planeti trebalo tražiti tragove nekadašnjeg života.

Prisustvo ovako velike količine leda, koji bi ako bi se otopio prekrio planetu okeanom dubokim najmanje pet stotina metara, znatno će promeniti pravce daljih istraživanja. Iako su spuštanja bespilotnih letelica već u planu za narednu godinu (evropski Bigl 2 i Nasini Mars roveri), nije bilo predviđeno da se one pojave u oblastima za koje je sada utvrđeno da su bogate ledom. Marsov Polar lender trebalo je da se spusti baš na tom mestu 1999. godine i nesumnjivo je da bi tada otkrio led, ali je prilikom spuštanja došlo do kvara.

Za astronaute će otkriće leda na Marsu biti veliki podsticaj za planiranje novih projekata. Voda je, inače, esencijalna za postojanje života, tako da ovo otkriće znatno povećava verovanje u postojanje života na Marsu u prošlosti, a možda i danas. Zbog toga su uzorci leda i stene doneti bespilotnom letilicom na Zemlju od ključnog značaja za istraživanje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fišing

Fišing

29.april 2026. Nemanja Rujević

Pozdrav, nemojte nikako glasati za Mariju!

Aplikacijom Vocep kruži naizgled nevini poziv da se glasa za malu Mariju, valjda u nekom baletskom takmičenju. U pitanju je fišing

Odmor Bašibozoka

Aukcija u Sotbiju

29.april 2026. I.M.

Srbija kupila sliku Paje Jovanovića u Londonu za skoro 200.000 evra

Ministarstvo kulture Srbije otkupilo je delo Paja Jovanović „Stražar koji se odmara” na aukciji u Londonu za 170.000 funti, odnosno oko 196.000 evra. Slika iz čuvenog orijentalističkog ciklusa biće smeštena u zbirku Istorijskog muzeja Srbije

Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure