

Priča iz života
Zašto je empatija selektivna
Kako razumemo da majmunčetu Pančiju treba drug, ali nas povodom rata u Ukrajini brine samo odakle dolazi gas




Naredne tri nedelje, deseti Vizualizator, jedini međunarodni festival fotografije u regionu, promovisaće savremenu produkciju ove umetnosti i nastojaće da uključi i obrazuje sve zainteresovane
Novembra 2013. godine u Beogradu otvoren je prvi Međunarodni festival fotografije Vizualizator. Ovogodišnji, deseti, predstaviće od 17. novembra do 10. decembra, na četiri lokacije, autore iz Srbije, Severne Makedonije, Norveške, Italije i Belgije, promovišući fotografiju kao moćno sredstvo izraza i vodećeg medijuma savremene umetničke produkcije.


Vizualizator je još uvek jedini festival fotografije na ovom prostoru, pa samim tim i najveći. Zvezdan Mančić, direktor Centra za razvoj fotografije (CRF) i festivala Vizualizator, ističe da je ideja o njegovom pokretanju proizašla “iz svesti da nečeg takvog u Srbiji i regionu do tada nije bilo”, a po ugledu na inostrane festivale koji su uveliko dokazali “koliku važnost ima takav vid predstavljanja fotografije u javnosti”. Ocenjuje da je već “prvo izdanje ovog festivala naišlo na sjajan odgovor stručnjaka i šire publike”.


Jedan od glavnih ciljeva festivala je povezivanje institucija, teoretičara, fotografa, medija i publike. Zvezdan Mančić kaže da “autori koji se bave umetničkom i dokumentarnom fotografijom danas nemaju mnogo prostora za izgradnju karijere”. Zato razvijaju “tržište fotografije i društvenu svest koja fotografiju prepoznaje kao resurs. Vizualizator godinu za godinom promoviše najviše domete naše i svetske fotografije.
Kroz kontakte sa gostima iz inostranstva stvaramo prilike da domaći autori nađu put do internacionalne scene. Učešće na festivalu domaćim autorima pruža priliku da prezentuju svoj rad stručnoj i široj javnosti, što doprinosi njihovoj boljoj vidljivosti i otvara mogućnosti za dalju izgradnju karijere”.


Objašnjava i da se Vizualizator “obraća svima, od fotografa, preko stručne javnosti do šire publike, svim poznavaocima i poštovaocima fotografije i umetnosti. On nastoji da predstavi, ali i da uključi i obrazuje”. Ovo poslednje je naročito važno s obzirom da “kvalitet medijski prisutne fotografije sa godinama opada i to predstavlja veliki problem za profesionalnu fotografiju koja ima odgovornost prema publici. Mediji se okreću građanskom novinarstvu i fotografiji lišenoj sadržaja. Javnost, sa druge strane, nema zadovoljavajući nivo vizuelne pismenosti. To pojedince koji karijeru grade kao profesionalni fotografi dovodi u nezavidnu situaciju”. Vizualizator edukuje širu javnost time što “uspostavlja kriterijume vrednosti koji prepoznaju šta znači ozbiljna, profesionalna fotografija, i što širu publiku uči razumevanju simbola fotografije”.
Važnost festivala prepoznala je pre svega ovdašnja stručna javnost, Turistička organizacija Beograda i međunarodne organizacije koje su, ističe Mančić, “tokom proteklih godina pružile najveću potporu”. Nije jasno zašto Sekretarijatu za kulturu Grada Beograda i Sektoru za savremeno stvaralaštvo pri Ministarstvu kulture “na čije smo se konkurse tokom proteklih godina uredno javljali”, ne odgovara ovaj jedini festival fotografije u regionu.
Ovogodišnji Vizualizator počinje izložbom People in need internacionalno priznatog fotografa Espena Rasmusena, koji će održati i radionicu za profesionalne fotografe. Radovi predstavljeni na ovoj izložbi, dokumentujući i na autoru svojstven način definišući kompleksne probleme današnjice, konfrontiraće publiku sa surovom realnošću socijalnih i ekoloških katastrofa. Od domaćih učesnika Mančić izdvaja Emu Bednarž i goste Lorenca Kastorea iz Italije i Boru Rudića iz Severne Makedonije. Tradicionalno, predstaviće se i mladi autori, kao i najuspešniji učesnici nacionalnog konkursa za najbolju fotografiju u medijima, Press Photo Srbija.


Kako razumemo da majmunčetu Pančiju treba drug, ali nas povodom rata u Ukrajini brine samo odakle dolazi gas


Zatvarajući stranice romana Svinja, čitalac može da konstatuje: tu su na jednom mestu svi oni – ljudi koji su nam ukrali budućnost


Nedavno istraživanje otkrilo je zanimljive detalje o zdravlju, odnosu prema smrti i o sahranjivanju na našem prostoru u ranom neolitu


Kućica za miša u Tompsonovom muzeju i Kineska četvrt sa crvima i škorpionima na meniju samo su neki od razloga svetske pomame za glavnim gradom Tajlanda


Predsednik Iranske fudbalske federacije Mehdi Taj izjavio je da nije siguran da li će nacionalni tim moći da igra utakmice predstojećeg Svetskog prvenstva. Donalda Trampa, sa druge strane, „nije briga“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve