Naredne tri nedelje, deseti Vizualizator, jedini međunarodni festival fotografije u regionu, promovisaće savremenu produkciju ove umetnosti i nastojaće da uključi i obrazuje sve zainteresovane
Novembra 2013. godine u Beogradu otvoren je prvi Međunarodni festival fotografije Vizualizator. Ovogodišnji, deseti, predstaviće od 17. novembra do 10. decembra, na četiri lokacije, autore iz Srbije, Severne Makedonije, Norveške, Italije i Belgije, promovišući fotografiju kao moćno sredstvo izraza i vodećeg medijuma savremene umetničke produkcije.
Boro Rudic1Boro Rudić
Vizualizator je još uvek jedini festival fotografije na ovom prostoru, pa samim tim i najveći. Zvezdan Mančić, direktor Centra za razvoj fotografije (CRF) i festivala Vizualizator, ističe da je ideja o njegovom pokretanju proizašla “iz svesti da nečeg takvog u Srbiji i regionu do tada nije bilo”, a po ugledu na inostrane festivale koji su uveliko dokazali “koliku važnost ima takav vid predstavljanja fotografije u javnosti”. Ocenjuje da je već “prvo izdanje ovog festivala naišlo na sjajan odgovor stručnjaka i šire publike”.
Lorenzo Castore1Lorenco Kastore
Jedan od glavnih ciljeva festivala je povezivanje institucija, teoretičara, fotografa, medija i publike. Zvezdan Mančić kaže da “autori koji se bave umetničkom i dokumentarnom fotografijom danas nemaju mnogo prostora za izgradnju karijere”. Zato razvijaju “tržište fotografije i društvenu svest koja fotografiju prepoznaje kao resurs. Vizualizator godinu za godinom promoviše najviše domete naše i svetske fotografije.
Kroz kontakte sa gostima iz inostranstva stvaramo prilike da domaći autori nađu put do internacionalne scene. Učešće na festivalu domaćim autorima pruža priliku da prezentuju svoj rad stručnoj i široj javnosti, što doprinosi njihovoj boljoj vidljivosti i otvara mogućnosti za dalju izgradnju karijere”.
Ema Bednaz1Ema Bednarž
Objašnjava i da se Vizualizator “obraća svima, od fotografa, preko stručne javnosti do šire publike, svim poznavaocima i poštovaocima fotografije i umetnosti. On nastoji da predstavi, ali i da uključi i obrazuje”. Ovo poslednje je naročito važno s obzirom da “kvalitet medijski prisutne fotografije sa godinama opada i to predstavlja veliki problem za profesionalnu fotografiju koja ima odgovornost prema publici. Mediji se okreću građanskom novinarstvu i fotografiji lišenoj sadržaja. Javnost, sa druge strane, nema zadovoljavajući nivo vizuelne pismenosti. To pojedince koji karijeru grade kao profesionalni fotografi dovodi u nezavidnu situaciju”. Vizualizator edukuje širu javnost time što “uspostavlja kriterijume vrednosti koji prepoznaju šta znači ozbiljna, profesionalna fotografija, i što širu publiku uči razumevanju simbola fotografije”.
Važnost festivala prepoznala je pre svega ovdašnja stručna javnost, Turistička organizacija Beograda i međunarodne organizacije koje su, ističe Mančić, “tokom proteklih godina pružile najveću potporu”. Nije jasno zašto Sekretarijatu za kulturu Grada Beograda i Sektoru za savremeno stvaralaštvo pri Ministarstvu kulture “na čije smo se konkurse tokom proteklih godina uredno javljali”, ne odgovara ovaj jedini festival fotografije u regionu.
Ovogodišnji Vizualizator počinje izložbom People in need internacionalno priznatog fotografa Espena Rasmusena, koji će održati i radionicu za profesionalne fotografe. Radovi predstavljeni na ovoj izložbi, dokumentujući i na autoru svojstven način definišući kompleksne probleme današnjice, konfrontiraće publiku sa surovom realnošću socijalnih i ekoloških katastrofa. Od domaćih učesnika Mančić izdvaja Emu Bednarž i goste Lorenca Kastorea iz Italije i Boru Rudića iz Severne Makedonije. Tradicionalno, predstaviće se i mladi autori, kao i najuspešniji učesnici nacionalnog konkursa za najbolju fotografiju u medijima, Press Photo Srbija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako su šortsi i rilsovi preuzeli našu pažnju i zašto ne možemo da prestanemo da skrolujemo po mobilnim telefonima? Psihološkinje Snežana Mrvić i Doris Elena Herrera za „Međuvreme“ objašnjava kako algoritmi pogađaju naš dopaminski sistem i doprinose sve većem zadržavanju pažnje na sadržaju sa društvenih mreža
Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400
Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!