img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sve veća nejednakost

Bogatstvo milijardera stalno raste dok glad pogađa stotine miliona ljudi

20. januar 2025, 13:39 Timoti Ruks / DW
Foto: Milovan Milenković
Veliko raslojavanje među građanima
Copied

Prošla godina donela je još 204 nova milijardera, a bogatstvo najbogatijih ljudi na svetu poraslo je za dva biliona dolara, prema izveštaju Oksfama. Istovremeno, 733 miliona ljudi nema dovoljno hrane

Uoči početka Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, organizacija Oksfam je saopštila da su se prošle godine u svetu pojavila još 204 nova milijardera.

Oksfam je naveo da raste i bogatstvo superbogatih: njihovo ukupno bogatstvo poraslo je sa 13 biliona američkih dolara na 15 biliona u toku jedne godine.

Nasuprot tome, 733 miliona ljudi nema dovoljno hrane – to je oko 152 miliona više gladnih nego pre pet godina.

Prema Oksfamu, trenutno u svetu postoji 2.769 milijardera. Njihova ukupna imovina, navedeno je u studiji, rasla je tri puta brže u 2024. nego u prethodnoj godini.

Bogatstvo deset najbogatijih milijardera raslo je u proseku za 100 miliona dolara dnevno.

Nasuprot tome, broj ljudi koji žive ispod proširene granice siromaštva, koju je utvrdila Svetska banka, a koja iznosi 6,85 dolara dnevno, stagnira od 1990. godine i iznosi gotovo 3,6 milijardi, stoji u studiji Oksfama.

Sve veći jaz pretnja demokratskim društvima

Prema navodima autora studije, bogati su veliki dobitnici kriznih godina. Sa stanovišta ove humanitarne organizacije, rastući jaz ima posledice za globalnu zajednicu, ali i za nacionalna društva.

Jer superbogati su se ciljano pobrinuli za to da nepravedne strukture ostanu stabilne.

„Ekonomski jake zemlje na globalnom severu nastavljaju da postavljaju pravila od kojih superbogati i njihove korporacije imaju koristi“, stoji u izveštaju. To je, stoji u studiji, još uvek posledica kolonijalizma.

Izvršna direktorka nemačkog Oksfama, Serap Altinišik, upozorava na negativne posledice za demokratije:

„Jer bogatstvo ide ruku pod ruku s političkom moći. To vidimo danas na inauguraciji američkog predsednika Donalda Trampa, predsednika milijardera kojeg podržava najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask.“

Altinišik kritikuje: „Rast bogatstva superbogatih je neograničen, dok jedva da ima ikakvog napretka u borbi protiv siromaštva.“

Američki tehnološki preduzetnici na čelu

Izveštaj se temelji na podacima časopisa „Forbs“. „Čak i kad bi preko noći izgubili 99 procenata svog bogatstva, i dalje bi bili milijarderi“, navela je organizacija za pomoć i razvoj.

Na takozvanoj Forbsovoj listi nalaze se i američki tehnološki preduzetnici Džef Bezos (Amazon), Mark Zakerberg (Meta), Leri Elison (Orakl), Bil Gejts i Stiv Balmer (Majkrosoft) te Leri Pejdž (Guge). Najbogatiji Nemac je hamburški logistički preduzetnik Klaus-Mihael Kine.

Veruje se da superbogati takođe imaju sve veći uticaj na poresko zakonodavstvo. Na primer, u smanjenju poreza na dobit, neadekvatnom oporezivanju kapitalnih dobitaka, oslobađanju od poreza na nasledstvo i ukidanju poreza na bogatstvo.

„Između 1990. i 2017. godine broj zemalja s porezom na dodatu vrednost utrostručio se s 50 na više od 150, dok je broj zemalja s porezom na neto bogatstvo pao s dvanaest na četiri“, stoji u studiji Oksfama.

Tagovi:

Bogatstvo Forum u Davosu Milijarderi Siromaštvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure