

Životna sredina
Kako Kina pustinju pretvara u šumu
Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu




U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Svima je poznat onaj osećaj olakšanja kada se iz vreline uđe u osvežavajuću vodu, morsku rečnu ili jezersku, svejedno. Ovih dana, međutim, ulazak u jadransko more jedva da donosi neko osveženje. More je pretoplo, mlako, nema one zadrške prilikom ulaska u vodu znatno hladniju od vazduha.
U Dubrovniku je juče izmerena najviša temperatura mora otkako postoje merenja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u Hrvatskoj, prenosi Tanjug. U 17 sati iznosila je 29,7 stepeni °C. Tako je srušen rekord koji je držao Rab, gde je 2015. izmereno 29,5 stepeni °C, objavio je portal Indeks.
U ponedeljak se temperature mora na hrvatskom priobalju prema DHMZ-u nisu spuštale ispod 26°C, a iznad 29°C išle su i na Mljetu, u Malinskoj na ostrvu Krku i u Crikvenici.
Život pod „toplotnom kupolom“: Zašto se u Srbiji ne proglašava vanredno stanje
Dosad je rekord temperature mora u Hrvatskoj držao Hvar, a primetno je da je većina najviših temperatura mora zabeležena tokom poslednjih petnaestak godina, što naučnici pripisuju negativnom uticaju klimatskih promena, navodi Indeks.
Ni u Crnoj Gori nije bilo ništa bolje. U Herceg Novom, Budvi i Petrovcu temperatura mora danas, u utorak ujutru, već iznosi 27 stepeni. U Ulcinju je more sa 25 stepeni nešto svežije.


I u Grčkoj je more veoma toplo. U Solunskom zalivu dostiže i 30 stepeni, Na Krfu 27, na Tasosu, Lefkadi i Zakintosu 28, na Rodosu 29 stepeni.
Posledica visokoh temperatura mora je da ima sve manje rivbe, a sve više meduza.


Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu


Maja 1907, pisalo je u novinama, kralj Petar I učinio je najvišu milost jednog evropskog vladara prema svojim jevrejskim podanicima u hiljadugodišnjoj istoriji ovog naroda: “svojoj braći Srbima Mojsijevcima” položio je kamen temeljac nove sinagoge


U polemičkim, svađalačkim, zajedljivim i diskvalifikatorskim tekstovima Miloša Crnjanskog nema ni traga eteričkog, sumatraističkog, poetskog, metafizičkog, što su ključne odlike njegovog pisanja, a skupljeni su u novom trobroju časopisa “Gradac”


U svetu u haosu, španski mediteranski grad Alikante u kojem se ukrštaju migrantski talasi iz Afrike i Rusije čini se kao gotovo nestvarna oaza mira


Kratko podsećanje na Dečje novine, najvećeg izdavača stripa u socijalističkoj Jugoslaviji i šire, i njegove čudnovate početke
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve