
Iz njuzletera
Sa studentima do Novog Sada: Uputstvo za hodanje
Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović opet će izveštavati o studentskoj šetnji od Beograda do Novog Sada. Kako se za to sprema?

U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Svima je poznat onaj osećaj olakšanja kada se iz vreline uđe u osvežavajuću vodu, morsku rečnu ili jezersku, svejedno. Ovih dana, međutim, ulazak u jadransko more jedva da donosi neko osveženje. More je pretoplo, mlako, nema one zadrške prilikom ulaska u vodu znatno hladniju od vazduha.
U Dubrovniku je juče izmerena najviša temperatura mora otkako postoje merenja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u Hrvatskoj, prenosi Tanjug. U 17 sati iznosila je 29,7 stepeni °C. Tako je srušen rekord koji je držao Rab, gde je 2015. izmereno 29,5 stepeni °C, objavio je portal Indeks.
U ponedeljak se temperature mora na hrvatskom priobalju prema DHMZ-u nisu spuštale ispod 26°C, a iznad 29°C išle su i na Mljetu, u Malinskoj na ostrvu Krku i u Crikvenici.
Život pod „toplotnom kupolom“: Zašto se u Srbiji ne proglašava vanredno stanje
Dosad je rekord temperature mora u Hrvatskoj držao Hvar, a primetno je da je većina najviših temperatura mora zabeležena tokom poslednjih petnaestak godina, što naučnici pripisuju negativnom uticaju klimatskih promena, navodi Indeks.
Ni u Crnoj Gori nije bilo ništa bolje. U Herceg Novom, Budvi i Petrovcu temperatura mora danas, u utorak ujutru, već iznosi 27 stepeni. U Ulcinju je more sa 25 stepeni nešto svežije.

I u Grčkoj je more veoma toplo. U Solunskom zalivu dostiže i 30 stepeni, Na Krfu 27, na Tasosu, Lefkadi i Zakintosu 28, na Rodosu 29 stepeni.
Posledica visokoh temperatura mora je da ima sve manje rivbe, a sve više meduza.

Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović opet će izveštavati o studentskoj šetnji od Beograda do Novog Sada. Kako se za to sprema?

Stigao je rođendanski dvobroj „Vremena“ u kojem pokušavamo da razjasnimo misteriju kako toliko opstajemo, uprkos režimima. Za „Vreme“ govore i pišu Uroš Đurić, Boško Jakšić, Vladan Đokić i drugi

Posle više od četiri decenije, objavljeno je u jednoj knjizi šest najranijih beležnica Ive Andrića koje su se selile iz džepa njegovog studentskog kaputa, zatvoreničke košulje, diplomatskog fraka i na koncu, iz radnog stola u ostavinsku rukopisnu riznicu

Palata Albanija nije dobila ime po istoimenoj državi zato što ona tada nije ni postojala. Ovo je priča o imenu te poznate zgrade koja obeležava centar prestonice, i o tadašnjim Beograđanima

U Njujorku je u toku izložba 75 plakata iz Musolinijeve ere koji svedoče o uvek aktuelnoj sprezi umetnika, kompanija, marketinških stručnjaka i totalitarnog režima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve