img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Adria Air Race

Avio-formula 1 nad Zadrom

27. jul 2011, 14:03 Igor Salinger
foto: igor salinger / aermedia.com
Copied

Organizatori Adria er rejsa, okupljeni u aeroklub Er sports Kroacija sa ponosom su potencirali kako na svetu postoji samo dvadesetak pilota koji bi mogli "odvoziti" njihovu trku

Za „Vreme“ iz Zadra

„Najbolji su piloti na svijetu, neka to i dokažu. Nema odgađanja utrke.“ Ova izjava Marka Emera, direktora prvog Adria er rejsa (Adria Air Race), koja je emitovana u elektronskim medijima u sredu 20. jula oko podne, nekoliko sati pre planiranog početka veoma agresivno najavljivanog „zračnog spektakla“ i „događaja sezone“, zvučala je, u najmanju ruku, veoma smelo – pogotovu kombinovana sa kadrovima visokih talasa od kojih nije moglo da se priđe zadarskoj rivi, odnosno glavnoj „tribini“ događaja i porušenim delovima zaštitne ograde poklekle pod udarima jakog maestrala koji je puhao celu noć i pre podne sa mora.

Slučajno ili ne, Adria er rejs održava se upravo u godini kada svetski poznata atrakcija ove vrste, Red bul er rejs (Red Bull Air Race) pauzira zbog „organizacione konsolidacije“ i iako organizatori jadranske varijante to ne forsiraju previše u javnosti, dosta elemenata i sama ideja je preuzeta dobrim delom upravo od manifestacija ove vrste. Kako sami kažu, namera je da kad projekat krene, to bude događaj koji će se održavati ne samo u Hrvatskoj već i u drugim državama na Jadranskom moru, prvenstveno u Italiji, a pominje se i Crna Gora kao moguća destinacija.

U osnovi svega je – u najširem smislu – vazduhoplovno i sportsko takmičenje. Prevedeno na kopnenu terminologiju: kombinacija Formule 1, skijaškog spusta i ritmičke gimnastike.

DISCIPLINE: Piloti se takmiče u dve discipline, prva na vreme, druga na vizuelni utisak, odnosno „umetnički dojam“. Tokom prve, svaki takmičar izvodi zadati set akrobatskih figura, prolazeći pri tome avionom između kapija u što kraćem roku, meri se vreme, ali se i dodaju kaznene sekunde: pet za grešku manevra koja odstupa od 20 do 45 stepeni od zadate vrednosti, a 25 sekundi za odstupanje veće od 45 stepeni. Sa pet kaznenih sekundi biće „nagrađen“ pilot koji preleti više od sedam metara iznad visine kapije, a sa 25 ukoliko proleti niže od unapred definisane najniže vrednosti.

Te kapije su posebna priča – na Red bul er rejsu, na primer, one se naduvavaju odozdo, stoje na plutajućim pontonima (usidrenim za dno) i od veoma tankog su specijalnog materijala što omogućava da opstanu ako i dođe do „kačenja“ aviona za njih. Ove zadarske su bile veće, teže, naduvane helijumom i „visile“ su nad površinom mora. Najmanje jedan pilon, odnosno kapija, nije odoleo snažnim udarima vetra i odleteo je pre početka događaja.

U drugom, slobodnom (freestyle) delu piloti imaju pet minuta da pokažu maksimum svojih sposobnosti i mogućnosti aviona na kome lete, pri čemu dobijaju od svakog sudije po dve ocene između 0 i 10: jednu za utisak (originalnost, kvalitet, težina prikaza) i jednu za tehničku izvedbu (tačnost, kompetitivnost). Iako se zove slobodan program, u tih pet minuta takmičari su u obavezi da izvedu neke unapred zadane manevre (dva tzv. žiroskopska i dva negativna manevra). Ukoliko to ne ispune, dobijaju kaznenih 25 sekundi.

fotografije: igor salinger / aermedia.com
LETAČKI CIRKUS: Zadar, jula 2011.

PROMIDŽBA: Sve ovo bilo je odlično upakovano u događanja pored samog takmičenja koje je kao takvo trajalo svega dva sata, ali mu je prethodilo celodnevno animiranje publike. Koliko su na početku teksta opisane vremenske (ne)prilike dopuštale, nad rivom su se smenjivali pojedinačni akrobatski letovi takmičara, aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i njihove odlične akrobatske grupe, na srpskim prostorima nepopularnog imena „Krila Oluje“, policijskih helikoptera, padobranaca, mlaznog „galeba“…

Pre samog dana trke, za mnoge iznenađujuće usred radne nedelje – zašto bas sreda, odgovor možda leži u direktnom prenosu na HRT-u i snimku na Eurosportu – organizatori su odradili veoma dobar i agresivan, na trenutke i prilično smeo marketing i PR samog događaja u jasnoj nameri da se i pre održavanja Adrija er rejs nametne kao brand i upiše masnim slovima i na turističku i na vazduhoplovnu kartu regiona. „Top Gun na hrvatski način: Letenje i akrobacije njihov su život, avione im rade dizajneri svemirskih letjelica„, „Piloti znaju biti pravi ego–tripperi„, „Adrenalinsko druženje sa pilotima Adria Air Racea„, „Iznad Zadra najveći spektakl na Jadranu„, samo su neki od naslova koji su se mogli videti na portalima i po novinama.

Zadar nije nimalo slučajno izabran jer pored toga što ima epitet „grada avijacije“ zbog Vojne vazduhoplovne akademije koja je bila smeštena i u doba nekadašnje zajedničke države i danas u Hrvatskoj, poslednjih nekoliko godina postaje sve popularnija turistička destinacija, a ne samo tranzitna tačka na putu do okolnih ostrva središnje Dalmacije. Tako da su i gradski turistički poslednici čini se sa zadovoljstvom ugostili jedan događaj – predstavljen kao svetski i svi se nadaju od ove godine tradicionalni – u svom gradu. Na zadarskom aerodromu je i sedište Aerostandarda, mlade hrvatske firme za održavanje aviona, koja je jedan od glavnih partnera trke.

POBEDNICI: Organizatori Adria er rejsa, okupljeni u aeroklub Er sports Kroacija (Air Sports Croatia) sa ponosom su potencirali kako na svetu postoji samo dvadesetak pilota koji bi mogli „odvoziti“ njihovu trku.

Iako je, nažalost, izostao – informacija je da nije želeo rizikovati prelet iznad Velebita po nevremenu – Mađar Zoltan Vereš, po mnogima jedan od najboljih ako ne i najbolji akrobatski pilot na svetu, u Zadru su se okupili piloti čija se imena u vazduhoplovnim krugovima izgovaraju sa poštovanjem: Tomo Poljanec iz Slovenije, Britanac Endi Bikmor, Čeh Martin Vecko, Branimir Ambreković, jedan od organizatora trke, Bugarin Svilen Ivanov i Jago Stamberger, takođe iz Slovenije. Najavljen je i Ivan Jaklenec, Amerikanac hrvatskog porekla, i čovek koji upravlja avionom verovatno najčudnijeg izgleda na ovim prostorima „long ez“, no on se spletom okolnosti obreo u ulozi – na trenutke čak i dovitljivog – kovoditelja programa. Iako se publika nadala pobedi „svog“ Ambrekovića, on je završio na četvrtom mestu, a pobedu u ukupnom plasmanu je odneo Tomo Poljanec, „pilot sa najviše tetovaža“ na malom okretnom avionu „žil-202“, višestruki slovenački državni prvak u akrobatskom letenju i evropski vicešampion 2003. u slobodnoj kategoriji.

Drugi je bio fizički omaleni Endi Bikmor, veliki pilot i čovek, kažu svi koji ga znaju, a rado viđen gost je i u Srbiji, poznat po svojim nastupima na aeromitinzima u akrobatskim „suhojima“ i „jakovima“. Treći je bio Čeh Martin Vecko.

Iako nije učestvovao u takmičarskom delu programa, nad zadarskom rivom je grmeo i „nebo parao“ belim dimom i jedan od pet aviona „galeb“ akrobatske grupe „Stars“ iz Novog Sada, u solo nastupima pilota Dragana Amidžića. Po završetku programa, piloti su dovezeni na rivu helikopterom, gde im je obezbeđen tretman zvezda, koji ako ni po čemu drugom, onda po svom umeću i zaslužuju – kamere, fotoaparati, mikrofoni, rasveta, blicevi, deca manja i malo veća koja bi se slikala sa njima.

Sudije su malo odugovlačile sa sabiranjem rezultata, negde je nestao najavljeni šampanjac i cure koje su ga trebale doneti, no to nije pokvarilo pozitivne utiske sa prvog – nadaju se svi ne i poslednjeg – Adrija er rejsa.

Avioni

Svi takmičari voze manje-više slične avione, namenski konstruisane za akrobatske figure. Odlikuje ih za sve druge kategorije izuzetno veliki odnos snage motora i mase aviona – u poređenju sa automobilima zamislite „punta“ sa 300 ili 400 konja!

„Žil 202“ („Gilles 202“) pobednika Poljaneca ima maksimalnu poletnu težinu od 750 kg, maksimalnu brzinu od 420 km/h i motor snage 230 KS i izdržava opterećenja od -10g do +10g (sila Zemljine teže).

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Dvojica novinara s gas maskama i šlemovima

Mediji

02.januar 2026. K. S.

Smrtonosna godina za medije: Koliko je novinara ubijeno širom sveta 2025?

Protekla godina bila je izuzetna smrtonosna za novinarstvo - ubijeno je 128 novinara i medijskih radnika širom sveta

Infantino i Tramp

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

01.januar 2026. Vukašin Karadžić

Kako su Infantino i Tramp od fudbala napravili soccer

Muzički program na poluvremenu, „četvrtine“, preskupe karte… Sve ide ka tome da će na Svetskom prvenstvu 2026. fudbal postati „amerikanizovan“. A navijačima se to nikako ne dopada

Nova godina

Rečnik

31.decembar 2025. N. Rujević

Nova godina se uvek dogodi

Otkud dolazi reč „godina“ i šta je izvorno značila

MTV

Popularna kultura

31.decembar 2025. I.M.

Kraj jedne ere televizijske muzike: MTV ugasio svoje kanale

Emitovanje kanala MTV Music, MTV 80s, MTV 90s i Club MTV prestalo je ovog jutra u šest časova, čime je završeno značajno poglavlje u istoriji televizije

Sport

30.decembar 2025. Novak Marković

Sportska godina za zaborav: Bilans neuspeha reprezentacije

Mnogo utakmica, malo uspeha i previše opravdanja, tako bi se u par reči moglo opisati sve ono što je reprezentacija Srbije, u većini sportova, uradila ove godine. Gde smo se sve to obrukali i šta nas od reprezentativnog sporta očekuje 2026. godine

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure