img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Adria Air Race

Avio-formula 1 nad Zadrom

27. jul 2011, 14:03 Igor Salinger
foto: igor salinger / aermedia.com
Copied

Organizatori Adria er rejsa, okupljeni u aeroklub Er sports Kroacija sa ponosom su potencirali kako na svetu postoji samo dvadesetak pilota koji bi mogli "odvoziti" njihovu trku

Za „Vreme“ iz Zadra

„Najbolji su piloti na svijetu, neka to i dokažu. Nema odgađanja utrke.“ Ova izjava Marka Emera, direktora prvog Adria er rejsa (Adria Air Race), koja je emitovana u elektronskim medijima u sredu 20. jula oko podne, nekoliko sati pre planiranog početka veoma agresivno najavljivanog „zračnog spektakla“ i „događaja sezone“, zvučala je, u najmanju ruku, veoma smelo – pogotovu kombinovana sa kadrovima visokih talasa od kojih nije moglo da se priđe zadarskoj rivi, odnosno glavnoj „tribini“ događaja i porušenim delovima zaštitne ograde poklekle pod udarima jakog maestrala koji je puhao celu noć i pre podne sa mora.

Slučajno ili ne, Adria er rejs održava se upravo u godini kada svetski poznata atrakcija ove vrste, Red bul er rejs (Red Bull Air Race) pauzira zbog „organizacione konsolidacije“ i iako organizatori jadranske varijante to ne forsiraju previše u javnosti, dosta elemenata i sama ideja je preuzeta dobrim delom upravo od manifestacija ove vrste. Kako sami kažu, namera je da kad projekat krene, to bude događaj koji će se održavati ne samo u Hrvatskoj već i u drugim državama na Jadranskom moru, prvenstveno u Italiji, a pominje se i Crna Gora kao moguća destinacija.

U osnovi svega je – u najširem smislu – vazduhoplovno i sportsko takmičenje. Prevedeno na kopnenu terminologiju: kombinacija Formule 1, skijaškog spusta i ritmičke gimnastike.

DISCIPLINE: Piloti se takmiče u dve discipline, prva na vreme, druga na vizuelni utisak, odnosno „umetnički dojam“. Tokom prve, svaki takmičar izvodi zadati set akrobatskih figura, prolazeći pri tome avionom između kapija u što kraćem roku, meri se vreme, ali se i dodaju kaznene sekunde: pet za grešku manevra koja odstupa od 20 do 45 stepeni od zadate vrednosti, a 25 sekundi za odstupanje veće od 45 stepeni. Sa pet kaznenih sekundi biće „nagrađen“ pilot koji preleti više od sedam metara iznad visine kapije, a sa 25 ukoliko proleti niže od unapred definisane najniže vrednosti.

Te kapije su posebna priča – na Red bul er rejsu, na primer, one se naduvavaju odozdo, stoje na plutajućim pontonima (usidrenim za dno) i od veoma tankog su specijalnog materijala što omogućava da opstanu ako i dođe do „kačenja“ aviona za njih. Ove zadarske su bile veće, teže, naduvane helijumom i „visile“ su nad površinom mora. Najmanje jedan pilon, odnosno kapija, nije odoleo snažnim udarima vetra i odleteo je pre početka događaja.

U drugom, slobodnom (freestyle) delu piloti imaju pet minuta da pokažu maksimum svojih sposobnosti i mogućnosti aviona na kome lete, pri čemu dobijaju od svakog sudije po dve ocene između 0 i 10: jednu za utisak (originalnost, kvalitet, težina prikaza) i jednu za tehničku izvedbu (tačnost, kompetitivnost). Iako se zove slobodan program, u tih pet minuta takmičari su u obavezi da izvedu neke unapred zadane manevre (dva tzv. žiroskopska i dva negativna manevra). Ukoliko to ne ispune, dobijaju kaznenih 25 sekundi.

fotografije: igor salinger / aermedia.com
LETAČKI CIRKUS: Zadar, jula 2011.

PROMIDŽBA: Sve ovo bilo je odlično upakovano u događanja pored samog takmičenja koje je kao takvo trajalo svega dva sata, ali mu je prethodilo celodnevno animiranje publike. Koliko su na početku teksta opisane vremenske (ne)prilike dopuštale, nad rivom su se smenjivali pojedinačni akrobatski letovi takmičara, aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i njihove odlične akrobatske grupe, na srpskim prostorima nepopularnog imena „Krila Oluje“, policijskih helikoptera, padobranaca, mlaznog „galeba“…

Pre samog dana trke, za mnoge iznenađujuće usred radne nedelje – zašto bas sreda, odgovor možda leži u direktnom prenosu na HRT-u i snimku na Eurosportu – organizatori su odradili veoma dobar i agresivan, na trenutke i prilično smeo marketing i PR samog događaja u jasnoj nameri da se i pre održavanja Adrija er rejs nametne kao brand i upiše masnim slovima i na turističku i na vazduhoplovnu kartu regiona. „Top Gun na hrvatski način: Letenje i akrobacije njihov su život, avione im rade dizajneri svemirskih letjelica„, „Piloti znaju biti pravi ego–tripperi„, „Adrenalinsko druženje sa pilotima Adria Air Racea„, „Iznad Zadra najveći spektakl na Jadranu„, samo su neki od naslova koji su se mogli videti na portalima i po novinama.

Zadar nije nimalo slučajno izabran jer pored toga što ima epitet „grada avijacije“ zbog Vojne vazduhoplovne akademije koja je bila smeštena i u doba nekadašnje zajedničke države i danas u Hrvatskoj, poslednjih nekoliko godina postaje sve popularnija turistička destinacija, a ne samo tranzitna tačka na putu do okolnih ostrva središnje Dalmacije. Tako da su i gradski turistički poslednici čini se sa zadovoljstvom ugostili jedan događaj – predstavljen kao svetski i svi se nadaju od ove godine tradicionalni – u svom gradu. Na zadarskom aerodromu je i sedište Aerostandarda, mlade hrvatske firme za održavanje aviona, koja je jedan od glavnih partnera trke.

POBEDNICI: Organizatori Adria er rejsa, okupljeni u aeroklub Er sports Kroacija (Air Sports Croatia) sa ponosom su potencirali kako na svetu postoji samo dvadesetak pilota koji bi mogli „odvoziti“ njihovu trku.

Iako je, nažalost, izostao – informacija je da nije želeo rizikovati prelet iznad Velebita po nevremenu – Mađar Zoltan Vereš, po mnogima jedan od najboljih ako ne i najbolji akrobatski pilot na svetu, u Zadru su se okupili piloti čija se imena u vazduhoplovnim krugovima izgovaraju sa poštovanjem: Tomo Poljanec iz Slovenije, Britanac Endi Bikmor, Čeh Martin Vecko, Branimir Ambreković, jedan od organizatora trke, Bugarin Svilen Ivanov i Jago Stamberger, takođe iz Slovenije. Najavljen je i Ivan Jaklenec, Amerikanac hrvatskog porekla, i čovek koji upravlja avionom verovatno najčudnijeg izgleda na ovim prostorima „long ez“, no on se spletom okolnosti obreo u ulozi – na trenutke čak i dovitljivog – kovoditelja programa. Iako se publika nadala pobedi „svog“ Ambrekovića, on je završio na četvrtom mestu, a pobedu u ukupnom plasmanu je odneo Tomo Poljanec, „pilot sa najviše tetovaža“ na malom okretnom avionu „žil-202“, višestruki slovenački državni prvak u akrobatskom letenju i evropski vicešampion 2003. u slobodnoj kategoriji.

Drugi je bio fizički omaleni Endi Bikmor, veliki pilot i čovek, kažu svi koji ga znaju, a rado viđen gost je i u Srbiji, poznat po svojim nastupima na aeromitinzima u akrobatskim „suhojima“ i „jakovima“. Treći je bio Čeh Martin Vecko.

Iako nije učestvovao u takmičarskom delu programa, nad zadarskom rivom je grmeo i „nebo parao“ belim dimom i jedan od pet aviona „galeb“ akrobatske grupe „Stars“ iz Novog Sada, u solo nastupima pilota Dragana Amidžića. Po završetku programa, piloti su dovezeni na rivu helikopterom, gde im je obezbeđen tretman zvezda, koji ako ni po čemu drugom, onda po svom umeću i zaslužuju – kamere, fotoaparati, mikrofoni, rasveta, blicevi, deca manja i malo veća koja bi se slikala sa njima.

Sudije su malo odugovlačile sa sabiranjem rezultata, negde je nestao najavljeni šampanjac i cure koje su ga trebale doneti, no to nije pokvarilo pozitivne utiske sa prvog – nadaju se svi ne i poslednjeg – Adrija er rejsa.

Avioni

Svi takmičari voze manje-više slične avione, namenski konstruisane za akrobatske figure. Odlikuje ih za sve druge kategorije izuzetno veliki odnos snage motora i mase aviona – u poređenju sa automobilima zamislite „punta“ sa 300 ili 400 konja!

„Žil 202“ („Gilles 202“) pobednika Poljaneca ima maksimalnu poletnu težinu od 750 kg, maksimalnu brzinu od 420 km/h i motor snage 230 KS i izdržava opterećenja od -10g do +10g (sila Zemljine teže).

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure