img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Adria Air Race

Avio-formula 1 nad Zadrom

27. јул 2011, 14:03 Igor Salinger
foto: igor salinger / aermedia.com
Copied

Organizatori Adria er rejsa, okupljeni u aeroklub Er sports Kroacija sa ponosom su potencirali kako na svetu postoji samo dvadesetak pilota koji bi mogli "odvoziti" njihovu trku

Za „Vreme“ iz Zadra

„Najbolji su piloti na svijetu, neka to i dokažu. Nema odgađanja utrke.“ Ova izjava Marka Emera, direktora prvog Adria er rejsa (Adria Air Race), koja je emitovana u elektronskim medijima u sredu 20. jula oko podne, nekoliko sati pre planiranog početka veoma agresivno najavljivanog „zračnog spektakla“ i „događaja sezone“, zvučala je, u najmanju ruku, veoma smelo – pogotovu kombinovana sa kadrovima visokih talasa od kojih nije moglo da se priđe zadarskoj rivi, odnosno glavnoj „tribini“ događaja i porušenim delovima zaštitne ograde poklekle pod udarima jakog maestrala koji je puhao celu noć i pre podne sa mora.

Slučajno ili ne, Adria er rejs održava se upravo u godini kada svetski poznata atrakcija ove vrste, Red bul er rejs (Red Bull Air Race) pauzira zbog „organizacione konsolidacije“ i iako organizatori jadranske varijante to ne forsiraju previše u javnosti, dosta elemenata i sama ideja je preuzeta dobrim delom upravo od manifestacija ove vrste. Kako sami kažu, namera je da kad projekat krene, to bude događaj koji će se održavati ne samo u Hrvatskoj već i u drugim državama na Jadranskom moru, prvenstveno u Italiji, a pominje se i Crna Gora kao moguća destinacija.

U osnovi svega je – u najširem smislu – vazduhoplovno i sportsko takmičenje. Prevedeno na kopnenu terminologiju: kombinacija Formule 1, skijaškog spusta i ritmičke gimnastike.

DISCIPLINE: Piloti se takmiče u dve discipline, prva na vreme, druga na vizuelni utisak, odnosno „umetnički dojam“. Tokom prve, svaki takmičar izvodi zadati set akrobatskih figura, prolazeći pri tome avionom između kapija u što kraćem roku, meri se vreme, ali se i dodaju kaznene sekunde: pet za grešku manevra koja odstupa od 20 do 45 stepeni od zadate vrednosti, a 25 sekundi za odstupanje veće od 45 stepeni. Sa pet kaznenih sekundi biće „nagrađen“ pilot koji preleti više od sedam metara iznad visine kapije, a sa 25 ukoliko proleti niže od unapred definisane najniže vrednosti.

Te kapije su posebna priča – na Red bul er rejsu, na primer, one se naduvavaju odozdo, stoje na plutajućim pontonima (usidrenim za dno) i od veoma tankog su specijalnog materijala što omogućava da opstanu ako i dođe do „kačenja“ aviona za njih. Ove zadarske su bile veće, teže, naduvane helijumom i „visile“ su nad površinom mora. Najmanje jedan pilon, odnosno kapija, nije odoleo snažnim udarima vetra i odleteo je pre početka događaja.

U drugom, slobodnom (freestyle) delu piloti imaju pet minuta da pokažu maksimum svojih sposobnosti i mogućnosti aviona na kome lete, pri čemu dobijaju od svakog sudije po dve ocene između 0 i 10: jednu za utisak (originalnost, kvalitet, težina prikaza) i jednu za tehničku izvedbu (tačnost, kompetitivnost). Iako se zove slobodan program, u tih pet minuta takmičari su u obavezi da izvedu neke unapred zadane manevre (dva tzv. žiroskopska i dva negativna manevra). Ukoliko to ne ispune, dobijaju kaznenih 25 sekundi.

fotografije: igor salinger / aermedia.com
LETAČKI CIRKUS: Zadar, jula 2011.

PROMIDŽBA: Sve ovo bilo je odlično upakovano u događanja pored samog takmičenja koje je kao takvo trajalo svega dva sata, ali mu je prethodilo celodnevno animiranje publike. Koliko su na početku teksta opisane vremenske (ne)prilike dopuštale, nad rivom su se smenjivali pojedinačni akrobatski letovi takmičara, aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i njihove odlične akrobatske grupe, na srpskim prostorima nepopularnog imena „Krila Oluje“, policijskih helikoptera, padobranaca, mlaznog „galeba“…

Pre samog dana trke, za mnoge iznenađujuće usred radne nedelje – zašto bas sreda, odgovor možda leži u direktnom prenosu na HRT-u i snimku na Eurosportu – organizatori su odradili veoma dobar i agresivan, na trenutke i prilično smeo marketing i PR samog događaja u jasnoj nameri da se i pre održavanja Adrija er rejs nametne kao brand i upiše masnim slovima i na turističku i na vazduhoplovnu kartu regiona. „Top Gun na hrvatski način: Letenje i akrobacije njihov su život, avione im rade dizajneri svemirskih letjelica„, „Piloti znaju biti pravi ego–tripperi„, „Adrenalinsko druženje sa pilotima Adria Air Racea„, „Iznad Zadra najveći spektakl na Jadranu„, samo su neki od naslova koji su se mogli videti na portalima i po novinama.

Zadar nije nimalo slučajno izabran jer pored toga što ima epitet „grada avijacije“ zbog Vojne vazduhoplovne akademije koja je bila smeštena i u doba nekadašnje zajedničke države i danas u Hrvatskoj, poslednjih nekoliko godina postaje sve popularnija turistička destinacija, a ne samo tranzitna tačka na putu do okolnih ostrva središnje Dalmacije. Tako da su i gradski turistički poslednici čini se sa zadovoljstvom ugostili jedan događaj – predstavljen kao svetski i svi se nadaju od ove godine tradicionalni – u svom gradu. Na zadarskom aerodromu je i sedište Aerostandarda, mlade hrvatske firme za održavanje aviona, koja je jedan od glavnih partnera trke.

POBEDNICI: Organizatori Adria er rejsa, okupljeni u aeroklub Er sports Kroacija (Air Sports Croatia) sa ponosom su potencirali kako na svetu postoji samo dvadesetak pilota koji bi mogli „odvoziti“ njihovu trku.

Iako je, nažalost, izostao – informacija je da nije želeo rizikovati prelet iznad Velebita po nevremenu – Mađar Zoltan Vereš, po mnogima jedan od najboljih ako ne i najbolji akrobatski pilot na svetu, u Zadru su se okupili piloti čija se imena u vazduhoplovnim krugovima izgovaraju sa poštovanjem: Tomo Poljanec iz Slovenije, Britanac Endi Bikmor, Čeh Martin Vecko, Branimir Ambreković, jedan od organizatora trke, Bugarin Svilen Ivanov i Jago Stamberger, takođe iz Slovenije. Najavljen je i Ivan Jaklenec, Amerikanac hrvatskog porekla, i čovek koji upravlja avionom verovatno najčudnijeg izgleda na ovim prostorima „long ez“, no on se spletom okolnosti obreo u ulozi – na trenutke čak i dovitljivog – kovoditelja programa. Iako se publika nadala pobedi „svog“ Ambrekovića, on je završio na četvrtom mestu, a pobedu u ukupnom plasmanu je odneo Tomo Poljanec, „pilot sa najviše tetovaža“ na malom okretnom avionu „žil-202“, višestruki slovenački državni prvak u akrobatskom letenju i evropski vicešampion 2003. u slobodnoj kategoriji.

Drugi je bio fizički omaleni Endi Bikmor, veliki pilot i čovek, kažu svi koji ga znaju, a rado viđen gost je i u Srbiji, poznat po svojim nastupima na aeromitinzima u akrobatskim „suhojima“ i „jakovima“. Treći je bio Čeh Martin Vecko.

Iako nije učestvovao u takmičarskom delu programa, nad zadarskom rivom je grmeo i „nebo parao“ belim dimom i jedan od pet aviona „galeb“ akrobatske grupe „Stars“ iz Novog Sada, u solo nastupima pilota Dragana Amidžića. Po završetku programa, piloti su dovezeni na rivu helikopterom, gde im je obezbeđen tretman zvezda, koji ako ni po čemu drugom, onda po svom umeću i zaslužuju – kamere, fotoaparati, mikrofoni, rasveta, blicevi, deca manja i malo veća koja bi se slikala sa njima.

Sudije su malo odugovlačile sa sabiranjem rezultata, negde je nestao najavljeni šampanjac i cure koje su ga trebale doneti, no to nije pokvarilo pozitivne utiske sa prvog – nadaju se svi ne i poslednjeg – Adrija er rejsa.

Avioni

Svi takmičari voze manje-više slične avione, namenski konstruisane za akrobatske figure. Odlikuje ih za sve druge kategorije izuzetno veliki odnos snage motora i mase aviona – u poređenju sa automobilima zamislite „punta“ sa 300 ili 400 konja!

„Žil 202“ („Gilles 202“) pobednika Poljaneca ima maksimalnu poletnu težinu od 750 kg, maksimalnu brzinu od 420 km/h i motor snage 230 KS i izdržava opterećenja od -10g do +10g (sila Zemljine teže).

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Vremenska prognoza

07.јул 2025. Novak Marković

Kraj toplog talasa: Posle ekstremnih vrućina slede pljuskovi i rashlađenje

Nakon ekstremnih vrućina, koje su u nekim delovima Srbije donele i do 40 stepeni Celzijusa, dolazi period rashlađenja. Slede pljuskovi, grad i nagli pad temperature koje donosi nedelja pred nama

Promo

07.јул 2025. R.V.

Bogdan Bogdanović je brend ambasador Raiffeisen banke

Bogdan Bogdanović, kapiten košarkaške reprezentacije Srbije je brend ambasador Raiffeisen banke

Veličanje NDH

06.јул 2025. Anđelko Šubić / DW

Dan nakon koncerta Tompsona: 6.500 policajaca, 245 intervencija, 123 privedena

Više od 6.500 policajaca, privremena bolnica, specijalni režim saobraćaja – Zagreb je za Tompsonov koncert aktivirao vanredne mere. Policija nije reagovala tokom samog događaja, ali je najavila detaljnu analizu video-snimaka zbog potencijalnih kršenja zakona

Priroda pozitivno utiče na čoveka

Zdravlje

04.јул 2025. Sonja Sudimac / Klima 101

Preskočite analegetik, idite u prirodu: Kako zelenilo smanjuje osećaj bola

Da nam u bolu nije uvek neophodan lek pokazuje novo istraživanje u kojem se kao dobar analgetik predlaže priroda. Navodi se da je čak dovoljno samo gledati njene snimke

Kako u petak 4. jula saobraća GSP?

Protesti u Srbiji

04.јул 2025. K. S.

Blokada Beograda: Kako saznati red vožnje GSP-a

Studenti u blokadi pozvali su na totalnu blokadu više gradova u petak 4. jula. Brojne ulice u Beogradu blokirane su od sedam sati ujutru. Kako saznati red vožnje GSP-a

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure