img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Berlin

Životna kultura i uživanje u luksuzu

22. april 2009, 18:48 DIE WELT
Copied

Može biti da je blistavo vreme velikih robnih kuća prošlo. Svejedno, valja se nadati da će baš one otmenije preživeti. Najzad, one predstavljaju so kulture u našem životu.

Robna kuća Zapada – koju samo stanovnici Berlina nazivaju KDW Ka-De-Ve – ponuđena je na prodaju. Posustali trgovački koncern Arkandor, koji je, pored ostalog, vlasnik i grupe robnih kuća Karštat, namerava da se rastane od najvećeg evropskog hrama potrošnje, da bi došao do keša. I dve otmene robne kuće Aksterhaus u Hamburgu i Oberpolinger u Minhenu nude se na prodaju.

Rasprodaja luksuznih robnih kuća nije samo tužna beleška na marginama globalne ekonomske krize. Ka-De-Ve je institucija bez koje se nemački glavni grad ne može ni zamisliti. Baš kao i Berlinska filharmonija ili zoološki vrt, Robna kuća Zapada kao ponos Berlinaca igra u vrhunskoj, svetskoj ligi.

Već više od stotinu godina se u Robnoj kući Ka-De-Ve kupci odaju luksuznoj potrošnji i uživaju u izobilju. Pošto sad ova robna kuća stoji na dispoziciji postavlja se pitanje da li ove trgovine uopšte imaju budućnost? Pogotovu što je koncern sa najjeftinijom robom Vulvort tek nedavno bankrotirao. Ukoliko bi se ispostavilo da Ka-De-Ve više ne može da preživi, to bi bio znak da društvo više ništa ne nalazi u ovoj vrsti otmene potrošnje. A šta je onda sa luksuznim hotelima, restoranima nagrađenim zvezdama ili superautomobilima? Zar sebi želimo samo još da priuštimo korisno i jeftino? Da li iko još zna da opijeno kupovanje može da učini srećnim – pa makar samo nakratko i ne baš stvarno? To osećanje sreće danas možda ima lovac na nešto sa posebnim popustom, ako na internetu pronađe naročito jeftinu ponudu. Ali takva promena čini naš život u doslovnom smislu siromašnijim.

Zasada Ka-De-Ve još postoji. Ta robna kuća preživela je i veliku svetsku krizu 1929. godine. Od samog početka njeni vlasnici insistirali su na čulnom doživljaju. Odeljenje sa namirnicama je već pre Prvog svetskog rata spadalo u nešto što vredi videti, raskošno opremljeni izlozi od vajkada su stil te kuće. Ona izaziva i čulo mirisa, bilo u odeljenju sa parfemima ili sa plodovima južnih mora.

U toku godina privrednog čuda Ka-De-Ve je rastao sve više. Potrošnja tada nije smatrana grehom, nego eliksirom života. Osim toga su u zapadnom delu grada bili ponosni što su toliko bogatiji od onih sa druge strane Zida. Na slobodnom Zapadu bilo je robe sa svih strana sveta, a na Istoku bili su dugački redovi i unificirana roba.

Posle pada Zida istočni Nemci su jurišali na Ka-De-Ve i jedva su shvatali to mnoštvo, taj sjaj i luksuz. Valjda se ni na jednom drugom mestu u Nemačkoj tako jasno nije osećala razlika u sistemima kao u Robnoj kući Zapada, čije je ime bilo tako neverovatno pogodno za tu istorijsku godinu. I za mnoge ljude iz istočne Evrope je berlinska robna kuća postala mesto njihovih čežnji. Turisti još i danas predstavljaju najznačajnije kupce. Ka-De-Ve u međuvremenu zaista živi od toga što spada u najviše posećene znamenitosti grada. Čak i oni koji imaju malo novaca, žele da vide šoping lepih i bogatih ljudi. Za razliku od otmenih klubova, kod robnih kuća nema kontrole ulaska. Svako je dobrodošao, bilo da kupuje ili posmatra. Ovde se mešaju društvene klase. Upravo to čini kupovanje tako interesantnim.

Može biti da je prošlo blistavo vreme velikih robnih kuća. Ali ako ova koncepcija uopšte ima šanse, onda se valja nadati da će opstati baš otmenije robne kuće. One su deo životne kulture, koja bi nepovratno bila izgubljena ako bi morale da zatvore svoja vrata. Lako je moguće da će spas doći od nekog inostranog investitora. Što se tiče ponude, Ka-De-Ve je inače bio internacionalna kuća. Kupcima je svejedno ko je vlasnik njihovog hrama potrošnje, ako samo i nadalje budu mogli da ga posete kad požele. Mnogo hiljada saradnika želi perspektivu za svoju budućnost. Nju, međutim, može da pruži samo tržište – jer Robna kuća Istoka nikome nije potrebna.

Dorotea Zims-Gerstenberger

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure