img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Brazilija

Ženski predsednički klub

03. novembar 2010, 17:03 Buenos Aires Herald
NOVA PREDSEDNICA BRAZILA: Dilma Rusef / foto: reuters
Copied

„Dobro došla u klub“, poručila je Kristina Fernandez de Kiršner u specijalnoj čestitki Dilmi Rusef, pobednici na predsedničkim izborima u Brazilu. U ženskom „latino“ predsedničkom klubu trenutno su tri najmoćnije žene Latinske Amerike – Kristina Fernandez de Kiršner je na čelu Argentine, Dilma Rusef preuzima dužnost predsednice Brazila u januaru 2011. godine, a treća je Laura Činčila, predsednica Kostarike. Ali, ove tri žene nisu i jedine moćne političarke – Kamla Persad-Bisesar je ove godine postala premijerka Trinidada i Tobaga.

Prva žena u politici bila je Marija Estela „Izabelita“ Martinez de Peron, udovica Huana. „Izabelita“ je bila na poziciji potpredsednice Argentine da bi posle smrti supruga Huana Perona 1974. preuzela funkciju predsednika. Trend dominacije žena u politici sledila je Lidija Tehada, kratko vreme predsednica Bolivije.

Devedesetih godina prošlog veka pojavilo se nekoliko žena u politici Latinske Amerike. Na Haitiju je 1990–1991. na vlasti bila žena; u Ekvadoru je 48 sati predsednica bila Rosalija Artega; u Gvajani je dve godine vladala žena pokojnog predsednika. Međutim, prva žena koja je na vlast došla na predsedničkim izborima bila je Violeta Čamoro u Nikaragvi. Ona je pobedila sandinistu Danijela Ortegu na izborima 1990. godine sa 55 odsto glasova.

Predsednica Čilea Mišel Bašle je u novije doba lansirala novi „ženski“ predsednički trend. Bivša ministarka (zdravlja i odbrane) izabrana je zbog svog političkog delovanja i bila je prva žena koja u taj posao nije ušla tako što je nastavila muževljevim stopama ili zbog jake muške podrške. Argentinska predsednica Kristina Kiršner nasledila je pokojnog muža Nestora Kiršnera. Ali za razliku od mnogih prethodnih vladarki, novoizabrana predsednica Brazila Dilma Rusef i Čileanka Mišel Bašle pobedu su izvojevale tek u drugom krugu predsedničkih izbora.

Dilma Rusef je osvojila mandat predsednice Brazila 1. novembra 2010. godine, pobedivši sa 56 odsto glasova oponenta Hosea Sera. Njena pobeda je najveći dosadašnji trofej u „ženskom predsedničkom klubu“ Latinske Amerike. Od 1. januara 2011. godine, Dilma Rusef rukovodi drugom po broju stanovnika zemljom u regionu (prva je Meksiko) i ekonomijom za koju se predviđa da će izbiti na 17. mesto u svetu (umesto Italije) zbog potencijalno najvećih nalazišta nafte. Osim toga, Dilma Rusef stupa na čelo privilegovanog društva BRIC, u koje se ubrajaju najveće brzorastuće ekonomije sveta – Brazil, Rusija, Indija i Kina.

Karolina Baros

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure