img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Atina

Teorijsko »potapanje« evra

11. мај 2011, 15:32 The New York Times
Copied

Zvaničnici Grčke i Evropske unije demantovali su tvrdnje nemačkog magazina „Špigl“, koji je izvestio da grčka vlada preti odbacivanjem evra kao zvanične valute. Ali, bez obzira na to što vreme za „potapanje evra u more“ gotovo ističe, nije isključeno da će se to i dogoditi. Iako je nesumnjivo da bi taj potez kratkoročno mogao Grčku mnogo da košta, to je neuporedivo manje od dugogodišnjih mogućih troškova izazvanih recesijom, stagnacijom i nezaposlenošću koju im evropski zvaničnici nude.

Iskustvo Argentine s kraja 2001. godine moglo bi da bude korisno uputstvo. Argentina je više od tri i po godine trpela najgoru recesiju u XX veku. Njihova valuta bila je vezana za dolar (konvertibilni pezos), poput Grčke koja je prihvatila evro kao nacionalnu valutu. Argentinci su uzeli zajmove od MMF-a i smanjili javnu potrošnju, jer se siromaštvo produbilo, stopa nezaposlenosti povećala, a spoljni i unutrašnji dugovi porasli do tačke ključanja. Sve je to bilo uzalud, recesija nije bila zaustavljena.

Argentina je 2001. godine proglasila bankrot, naglo devalvirala svoju valutu i odbacila dolar. Većina ekonomista i analitičara predviđala je da su godine krize tek pred njima. Ali, ekonomija te zemlje počela je da se oporavlja posle perioda devalvacije, da bi ubrzo porasla za 63 odsto u narednih šest godina. Više od 11 od ukupno 39 miliona ljudi izvuklo se iz ekstremnog siromaštva. Uspeh argentinskog naglog oporavka je u osvajanju fiskalne i monetarne slobode, što bi moglo i Grčkoj da se desi ukoliko se oslobodi evra. Grčka bi mogla da doživi ekonomski procvat (kao što se desilo Argentini u prvih šest meseci oporavka), zato što bi njihovi izvozni proizvodi postali konkurentniji, a uvozni postali skuplji.

Sa kreditorske tačke gledišta, što EU očigledno zastupa, nije pametno ohrabrivati „loše ponašanje“ zemalja koje su načinile tolike dugove, i treba ih kazniti. Ali, kažnjavanje celokupnog naroda zbog grešaka nekih njihovih lidera, iako se nekima čini ispravnim, nije dobra osnova za čvrstu politiku.

Mark Vajsbrot

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure