img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

27. septembar 2007, 06:28 Redakcija Vremena
Copied

Havana: „638 načina da ubiješ Kastra“

Nekoliko dana posle pojavljivanja Fidela Kastra na televiziji, izašla je knjiga 638 načina da se ubije Kastro uzbudljiv dokumentarno-detektivski triler produkcije britanskog Kanala 4. Prema mišljenju bivšeg šefa kubanske obaveštajne službe, postoji najmanje 638 načina da se ubije politički neprijatalj. Dokumentarni film 638 načina da se ubije Kastro bavi se istorijom odnosa između vlade SAD i Kube preko nebrojenih neuspelih atentata na Fidela Kastra: cigarete koja eksplodira, fatalna žena-ubica, penkalo napunjeno otrovnim gasom… Na tragu potencijalnih Kastrovih ubica, filmadžije su predstavile seriju neobičnih ličnosti, uključujuči i dvojicu ljudi koji su optuženi za terorizam, ali žive slobodno u Americi. Orlando Boš, kojeg mnogi smatraju najopasnijim teroristom na severnoj hemisferi, našao je svoj mir u Majamiju gde živi sa porodicom. Kubanac Antonio Vekijana, koji je bio najbliži ostvarenju cilja da ubije Kastra (tri puta je pokušavao), danas vodi jednu nautičku radnju takođe u Majamiju. Obojica nesuđenih ubica imali su materijalnu i moralnu podršku od SAD, a prema priči iz dokumentarca 638 načina da se ubije Kastro, CIA je čak tražila pomoć i od mafije, nadajući se da će oni moći da im kažu u čemu su Boš i Vekijana grešili. No, van filmskog platna 81-godišnji diktator (ili heroj, kako mnogi veruju) još nema nameru da umire prirodnim ili nasilnim putem, već se bavi procenom štete rata SAD sa Irakom i budućim ratom SAD sa Iranom. I poručuje svima: „Dakle, evo mene!“

Njujork: Đavolske provokacije

Iako je mogao da pretpostavi kakve će reakcije izazvati njegove reči, iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad branio je svoje stavove o nuklearnim pretenzijama Irana, o SAD, holokaustu, homoseksualcima i pravima iranskih žena pred studentima američkog Univerziteta Kolumbija. I s obzirom na to da je njegovo relativizovano tumačenje holokausta, odnosno negiranje, već od ranije poznato svetskoj javnosti, reakcija studenata bila je očekivana – već posle najave Ahmadinedžadovog dolaska na Univerzitet Kolumbija, počeli su protesti u Njujorku. Demonstranti su se bunili smatrajući da takvom čoveku ne bi trebalo omogućiti platformu za širenje mržnje. Dočekali su ga sa transparentima i zvižducima. Kako izveštavaju agencije, njegovo izlaganje je kontradiktorno i neuverljivo: on je, naime, tvrdio da u Iranu nema homoseksualaca i da su prava žena u ovoj zemlji na zavidnom nivou. „Žene u Iranu su najslobodnije“, tako je rekao predsednik Irana. Najviši zvaničnik zemlje koja pravi nuklearnu bombu došao je i u Njujork na poziv Upravnog odbora Univeziteta Kolumbija, i uz protivljenje predsednika ove ugledne institucije Lija Bolindžera, koji mu je poželeo neiskrenu dobrodošlicu uz zajedljve komentare. Nazvao ga je „surovim i sitnim diktatorom“ koji poriče postojanje holokausta, na šta je on odgovorio da je to „uvreda“, a da bi holokaust trebalo dodatno ispitati. No, bezobziran prema napetoj atmosferi i zvižducima u Sali, predsednik Irana je optužio SAD za nestabilnost u regionu i vođenje osvetničkog rata zbog 11. septembra, a pre toga nisu detaljno ispitani „koreni tog događaja“. „Jedanaesti septembar je veliki i tragičan događaj, koji je doveo do mnogih drugih događaja. Posle 11. septembra okupiran je Avganistan, okupiran je Irak, već šest godina u regionu je samo nesigurnost, teror i strah“, rekao je on. Takođe, na skupu je izjavio da Palestinci ne smeju biti uskraćeni za prava i državu, a na pitanje da li bi želeo da vidi uništenje Izraela, Ahmadinedžad nije odgovorio. Predsednik Irana tražio je da poseti Nultu tačku, mesto gde je nekad stajao STC. „Njujork post“ je predsednika Irana nazvao „ludakom i nečasnim gostom“, a u iznad jednog teksta stoji naslov „đavo se spustio“.

Tokio: „Nestručni“ premijer

Jasuo Fukuda, predsednik Liberalno-demokratske stranke Japana, izabran je za novog premijera te zemlje. Osim što je Fukuda stupio na novu dužnost premijera, imenovan je i za novog predsednika svoje stranke. Smatra se da je Liberalno-demokratska stranka izabrala umerenog 71-godišnjeg Fukudu za lidera, kako bi poboljšala svoju političku poziciju posle katastrofalne godine koju su obeležili skandali i izborni poraz dok je strankom rukovodio bivši premijer Šinzo Abe, koji je 12. septembra podneo ostavku. Japanski mediji prenose da će Fukuda najverovatnije zadržati većinu ministara Abeovog kabineta, kao i da je jedini koji odbija ponudu za mesto ministra Taro Aso, bivši šef diplomatije i jedini Fukudin rival na izborima. Umereni tradicionalista Jasuo Fukuda, najstariji premijer posle Kiičija Mijazave, nada se da će u budućnosti sarađivati sa Tarom Asom, i u skladu sa tradicionalnom japanskom skromnošću i poniznošću, novi japanski premijer tvrdi da je „neobrazovan“ i da mu „nedostaje stručnost“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure