img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

23. april 2008, 17:00 Redakcija Vremena
Copied

Njujork: Papina poruka

Papa Benedikt XVI je američkim vernicima poručio da „mudro koriste svoju slobodu“ na misi održanoj u Njujorku prilikom šestodnevne posete SAD. Papa Benedikt XVI je najpre obišao „nultu tačku“, mesto na kome su nekad bile kule bliznakinje Svetskog trgovinskog centra, i tu je blagoslovio duše više od 2700 žrtava terorističkog napada i pozvao na mir. Papa je kratko razgovarao sa nekoliko preživelih i porodicom poginulih, dok je kardinal Edvard M. Igan stajao ispred njega i naglas čitao imena žrtava. Nakon toga, papa se uputio na stadion bejzbol tima Njujork Jenkija gde je održao poslednju misu pred gotovo 60.000 vernika, kojima je, između ostalog, poručio da „idu napred s čvrstom odlučnošću da mudro koriste blagoslov slobode kako bi izgradili budućnost nade za dolazeće generacije“. Takođe, ponovio je ono što priča uvek i svuda, a to je da vera mora da igra ulogu u javnom životu, navodeći potrebu protivljenja abortusu. Zapanjujuće je da su prisutni vernici glasno pozdravili papino protivljenje abortusu, jer nepokolebljiva istina katoličke poruke, kaže papa, garantuje poštovanje dostojanstva svih, „uključujući najbespomoćnija od svih ljudskih bića, nerođenu decu u majčinoj utrobi“. Papa je izrazio podršku američkoj crkvi, koja broji 65 miliona vernika, navodeći da je u toj „zemlji slobode i mogućnosti crkva ujedinila veoma različite grupe ljudi“ i znatno doprinela razvoju američkog društva. Papine posete Vašingtonu i Njujorku ostaće zapamćene i po tome što je govorio o svetskim temama, posetio je sinagogu i nije se ustručavao da govori o seksulanim zloupotrebama dece, skandalima koji su potresali američku javnost i poljuljali ugled Katoličke crkve.


Tbilisi: Slobodan dan

Gruzija je u ponedeljak optužila Rusiju da je izvršila „neisprovociran akte agresije“ nakon što je prethodnog vikenda ruski borbeni avion oborio gruzijsku letelicu sa automatskim pilotom. Rusija je odmah demantovala takve tvrdnje, a ruski predsednik Vladimir Putina uputio je izraze zabrinutosti predsedniku Gruzije Mihailu Sakašviliju povodom borbi u separatističkom regionu Abhazije. Portparol Stejt departmenta Tom Kejsi takođe je u ime svoje vlade „veoma zabrinut“ zbog tvrdnji da je oborena gruzijska letelica i zatražio dodatne informacije povodom tog slučaja. U nastupu na gruzijskoj nacionalnoj televiziji, Sakašvili je optužio Rusiju za „neisprovociran akt agresije uperen protiv suverene teritorije Gruzije“. On je rekao da postoji verodostojan dokaz da je ruski MIG 29 u subotu oborio gruzijsku letelicu iznad njihove teritorije. Sakašvili je rekao da je zvao Putina i zahtevao od njega da Rusija prekine sa podrškom gruzijskim separatistima i da „prestane da napada Gruziju“. Kremlj nije eksplicitno demantovao vest, dok komandir ruskog vazduhoplovstva Aleksandar Drobiševski negira da je do incidenta u vazduhu uopšte došlo, i kaže: „Nije bilo letova tog dana, 20. aprila, kada je oborena gruzijska letelica. Piloti ruskog vazduhoplovstva imali su slobodan dan…“


Džakarta: Pozivnice

Olimpijska baklja je stigla u Indoneziju iz Malezije, i pod punim obezbeđenjem smeštena iza zatvorenih vrata hotela „Šangri La“ u Džakarti, pre nego što je preneta na stadion gde ju je čekalo oko 5000 ljudi sa specijalnim pozivnicama. Guverner Džakarte Fauzo Bovo je organizovao prijem za pažljivo odabranu publiku koju su činili nekoliko stotina zvaničnika, a među njima se našlo i hiljadu studenata iz Kine. Desio se mali peh – plamen se ugasio (ovaj put slučajno) da bi nekoliko sekundi kasnije plamen ponovo zasvetleo. Pre toga, policija je razbila demonstracije protibetanskih aktivista ispred sportskog kompleksa koji je zatvoren za javnost. Kao i u drugim gradovima, aktivisti su nosili majice sa natpisima „Oslobodimo Tibet“, „Bez ljudskih prava nema Olimpijade“ i uzvikivali parole o nepobedivim ujedinjenim narodima i slično. Tada se pojavila policija i privela devetoro ljudi, među njima i jednog Holanđanina koji je ostao u pritvoru. „Ovo područje je sterilisano i samo oni koji su imali pozivnice i odgovarajuće id-kartice mogli su da uđu“, hvali se policajac koji se tamo zatekao, jedan od 2500 angažovanih da štite baklju.


Mogadiš: Rušenje vlade

U obračunima islamista i etiopske vojske u Somaliji ubijena je 81 osoba, navode agencije, a portparol pobunjenih islamista tvrdi da je najveći broj žrtava poginuo u artiljerijskim napadima vojske i od tenkova, kao i da je najmanje 119 ljudi ranjeno. Broj mrtvih mogao bi da bude veći, jer niko ne zna koliko je vojnika poginulo na obe strane. Navodi se i da je oko 12.000 civila napustilo svoje domove u severnom delu Mogadiša kada je etiopska vojska uspostavila vojne baze na toj teritoriji. Broj žrtava se uvećava kako pristižu novinski izveštaji sa terena, dok se vlada Somalije ponaša kao da je reč o manjem sukobu. Kako navode mediji koji su bili na licu mesta, sa glavnog puta iz južne Harajale ka predsedničkoj palati odjekivale su eksplozije i zvuci teške artiljerije. Glavni grad Somalije je meta bombaških napada pobunjenika otkako su etiopske trupe prošle godine dale podršku islamskim pobunjenicima koji pokušavaju da sruše vladu Somalije. Za sada još nema zvanične reakcije etiopske vojske, koja ne želi da komentariše navode protivnika da su napadali civile. Glavni udar pobunjenika odigrao se prethodnog vikenda i to isključivo u većim naseljima, što je onemogućilo smirivanje sukoba. Ipak, u ponedeljak je situacija u Mogadišu bila uglavnom mirna, jedino su članovi familija poginulih morali da izađu na ulicu kako bi pokupili leševe svojih rođaka. Bežanje se nastavlja, ljudi odlaze, a neke agencije čak navode podatak da je od početka godine izbeglo već oko 68.000 ljudi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure