img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

04. mart 2009, 18:37 Priredila Biljana Vasić
Copied

Islamabad: Crni dan za kriket

Igrači kriket tima Šri Lanke napadnuti su na putu ka stadionu u Lahoreu, na istoku Pakistana, kada ih je presrela banda od desetak maskiranih i naoružanih ljudi. Policija je saopštila da je u tom napadu poginulo šestoro policajaca iz pratnje i dvoje slučajnih prolaznika, a povređena su petorica igrača i pomoćnik trenera. Da nije reč o običnoj bandi, novinarima je potvrdio Salman Taser, guverner provincije Pendžab: „Nije reč o običnim teroristima. U pitanju su dobro trenirani ljudi, koji su koristili teško naoružanje“. Na snimcima koji su emitovani na pakistanskoj televiziji vidi se kako maskirani napadači otvaraju vatru na sve strane, a policija kaže da su u blizini tog mesta pronađena dva vozila sa oružjem. Napadači su, prema rečima policije, bili zabrađeni i imali su oko 20 godina, a pripadaju etničkoj grupi Patana. Prema svedočenjima policajaca koji su pratili sportski tim, bilo ih je 12 i pucali su iz raketnih pištolja. Jedna granata nije eksplodirala, što je najverovatnije i spasilo život većine članova kriket tima. „Igrači kriketa nisu nikad bili napadnuti u Pakistanu, bez obzira na situaciju u zemlji“, kaže Rašid Latif, bivši pakistanski trener kriket tima. „Danas je crni dan za kriket i crni dan za Pakistan“, oglasio se predsednik Šri lanke, koji je iz Nepala, gde se nalazi u poseti, ovaj napad okarakterisao kao „kukavički“. Predsednik Šri Lanke pozvao je igrače da se odmah vrate u zemlju i poručio im da će poslati ministra diplomatije da pomogne igračima kriketa koji su, nekim čudom, izbegli smrt.


Vašington–Moskva: Tajna prepiska

Da li je predsednik SAD Barak Obama predložio Moskvi dogovor kojim bi Vašington odustao od raspoređivanja raketnog štita u istočnoj Evropi, kako piše „Njujork tajms“, da bi zauzvrat Rusija pomogla Americi u sprečavanju Irana da razvije nuklearne bojeve glave i balističke projektile? Pozivajući se na „anonimne izvore“ iz američke administracije, list navodi da je tajna prepiska počela pre tri nedelje, odnosno da je pismo uručeno ruskom predsedniku lično i da se sada čeka odgovor iz Moskve. Ako Rusi prihvate da učestvuju u zauzdavanju nuklearne ekspanzije Irana, Amerikanci će se odreći odbrambenog raketnog štita u Poljskoj i Češkoj. Navodno tajno pismo uznemirilo je te dve zemlje koje su uložile dosta energije u potpisivanje sporazuma o saradnji sa SAD i one bi, u slučaju odustajanja od raketnog štita, mogle sada da traže druge ustupke od SAD, piše njujorški list. Ruski list „Komersant“ predlog američkog predsednika da sarađuju po pitanju Irana juče je nazvao „senzacionalnim“, budući da Rusija ima vojne, diplomatske i trgovinske veze sa Teheranom. Prema pisanju „Njujork tajmsa“, u pismu se razmatraju i pregovori o produžavanju sporazuma o strateškom naoružanju koji ističe ove godine, kao i pitanje pregovora o otvaranju puteva snabdevanja za Avganistan. Ruski zvaničnici nagoveštavaju da bi odgovor na Obamino pismo mogao da se očekuje u petak, kada se u Ženevi sastaju ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američka državna sekretarka Hilari Klinton. Američki predsednik će se sa svojim ruskim kolegom prvi put sastati 2. aprila u Londonu.


Harare: Rođendanska žurka

U svim svetskim novinama objavljena je vest da je rođendanska proslava predsednika Zimbabvea Roberta Mugabea (85) koštala najmanje 250.000 američkih dolara, a da je 3000 predsednikovih gostiju pojelo tortu tešku 85 kilograma. Organizator slavlja bila je Mugabeova stranka Zanu-PF, koja je upriličila nezaboravnu uspomenu svom predsedniku u mestu Činhoja, nedaleko od slavljenikove rodne kuće. Predsednik se nije mnogo osvrtao na domaće i strane kritičare koji su smatrali da je takav luksuz nedopustiv u zemlji koja ima inflaciju od 200 miliona procenata i gde sedam miliona žitelja živi od međunarodne humanitarne pomoći, a stopa nezaposlenosti je oko 94 odsto. Ništa nije moglo da spreči Mugabea da se njemu u čast pokolje stotine koza i ovaca, lepo se obuče i zaveže crveno maramče oko vrata, čak ni to što je u epidemiji kolere u njegovoj zemlji stradalo 4000 ljudi. Da bi se napravila gala žurka, on i njegovi ljudi na vreme su napravili listu želja i zatražili finansijsku pomoć od državnih firmi. Donatorima je rečeno da uplate od 45.000 do 55.000 dolara na bankovni račun Pokreta 21. februar, (omladinske organizacije koju kontroliše Zanu-PF i koja je ime dobila po datumu predsednikovog rođenja), a nisu se ustezali ni da prete onima koji oklevaju. Popilo se i pojelo najmanje 2000 boca šampanjca, 500 boca viskija, 8000 jastoga, 100 kilograma kraljevskih račića, 3000 pataka, 4000 porcija kavijara, 16.000 jaja, bilo je tu kobasica, pečenja, kolača svih vrsta… U dnu predloženog rođendanskog menija navodno je pisalo: „Bez kašaste hrane“, jer tu vrstu hrane jede običan svet, ako uopšte ima šta da jede.


Atina: Ognjeni vagoni

Desetak napadača maskiranih u karnevalske kostime zapalilo je Molotovljevim koktelima nekoliko vagona dva električna voza u atinskom metrou. Incident se dogodio oko ponoći između nedelje i ponedeljka na poslednjoj stanici metroa u atinskom predgrađu Kifisija, kada su kostimirani putnici zamolili ostale putnike da napuste vagon, zapalili ga a zatim su polili benzinom i zapalili vagone susednog, praznog voza. Napadači su bacili ručno napravljene bombe na vagone i bezbednosni punkt. Kako je saopšteno iz atinske policije, niko nije povređen. Odmah su došli vatrogasci, a uprava železnice je zatvorila i Kifisiju i još tri obližnje stanice. Odgovornost za napad preuzela je do sada nepoznata organizacije „Ognjeno jezgro bande Atina–Solun“. Ovakvi napadu postali su uobičajeni u Grčkoj, mete napada ekstremnih levičarskih grupa su uglavnom državne institucije, banke, ili strana predstavništva. U poslednjih nekoliko meseci slični napadi su sve učestaliji, dok je broj hapšenja izvršioca ovih dela zanemariv.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure