img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

22. мај 2002, 18:14 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Dili: Nezavisnost i problemi

Neposredno nakon prošlonedeljnog proglašenja nezavisnosti novoizabrana vlada Istočnog Timora obećala je opsežne reforme kako bi se ponovo izgradila uništena ekonomija ove zemlje. Predsednik Ksanana Gusmao je prošle nedelje posle ponoći postao predsednik i najavio ekonomski oporavak zemlje. Novoproglašena država Istočni Timor već je dobila prvu ekonomsku injekciju nakon potpisivanja unosnog sporazuma između Istočnog Timora i Australije, po kome Istočni Timor dobija 90 odsto naftnih prihoda od eksploatacije nafte u Timorskom moru. U naredne dve decenije ovaj sporazum treba Istočnom Timoru da donese prihod od više milijardi dolara. Na inaugurativnoj sednici nove istočnotimorske vlade premijer Mari Alkatiri objavio je prioritete nove vlade, među kojima posebnu pažnju planiraju da posvete reformi obrazovanja i zdravstvene zaštite, za koje je izdvojeno više od polovine budžeta. Proindonežanske snage koje su Istočni Timor terorisale tokom referenduma za nezavisnost u 1999. godini predsednik Gusmao želi da inkorporira u istočnotimorsko društvo. Prva zemlja koja je uspostavila diplomatske odnose s novom državom je Kina, dok je bivši američki predsednik Bil Klinton izjavio da je trebale da SAD urade više nakon indonežanske okupacije Istočnog Timora 1975. godine. Inostrani donatori, posebno Portugal koji je vekovima kontrolisao Istočni Timor kao svoju koloniju, planiraju donacije u iznosu od 360 miliona dolara za rekonstrukciju Istočnog Timora. Najveći među mnogobrojnim problemima u kojima se nalazi Istočni Timor su nedostatak infrastrukture i loše obrazovani građani.

Merilend: Razdvojeni sijamci

Tim od trideset pet lekara u bolnici za decu u Merilendu je nakon dvanaestočasovne operacije uspeo da razdvoji sijamske blizance Luise i Kristin iz Ugande. Devojčice bi najverovatnije preminule da nisu razdvojene, dok posle uspešne operacije imaju velike izglede za normalan život. Devojčice i njihovi roditelji doleteli su u Baltimor u februaru gde su doktori počeli da traže uspešan način kako da pomognu bliznakinjama. „Smeše se poput drugih šestomesečnih beba i obožavaju da se ručicama međusobno diraju po licu, mada mislim da uživaju da budu razdvojene jer sada možemo da ih okrećemo i mogu da sede“, izjavila je nakon operacije doktorka Sindi Hauard, koja je omogućila da se bliznakinje leče u SAD. Pedijatar Erik Štroh izjavio je da je manje od polovine operacija razdvajanja blizanaca uspešno, da samo 25 odsto sijamaca nastavi da živi nakon operacije i da obično jedno dete mora da se žrtvuje zarad života drugog deteta. Sijamci blizanci rađaju se na svakih 200.000 porođaja.

London: Internet pedofilija

Nakon kombinovane policijske racije u kojoj je učestvovalo 30 različitih policijskih rodova pretraženo je 50 kuća i stanova širom Velike Britanije i uhapšeno 30 ljudi osumnjičenih za kupovinu pedofilske pornografije na internetu. Operacija Metal obuhvatila je internet korisnike osumnjičene da su preko američkih sajtova kupovali pedofilske materijale. Američke vlasti dostavile su operativcima NCIS-a (National Criminal Intelligence Service) spiskove korisnika sajtova između maja 1999. i leta 2001. godine. Jedinica NCIS-a zadužena za ozbiljne seksualne prestupe otkrila je u saradnji sa NCS-om (National Crime Squad) da se veliki broj osumnjičenih nalazi u Velikoj Britaniji. Direktor NCIS-a za taktiku Vinsent Harvi istakao je da je „svaka fotografija seksualnog iskorišćavanja deteta zapravo fotografija zločina. „Prvi put hapšeni su građani koji internet koriste za kupovinu pedofilskih fotografija. Nastavićemo sa sličnim akcijama radi zaštite dece i pokazaćemo pedofilima da ne postoji način izbegavanja zakona bez obzira na to koju oblast interneta koriste“, izjavio je nakon akcije Piter Špindler.

Rim: Harmonična mafija

Posle hapšenja Totoa Rine 1993. godine, mesto glavnog bosa u italijanskoj mafijaškoj organizaciji poznatijoj kao Koza nostra navodno je preuzeo Bernard Provencani, za kojim policija bezuspešno traga još od 1963. godine. Prema navodima boraca protiv organizovanog kriminala, Provencani se krije na Siciliji gde ga čuvaju „ljudi od časti“. Upućeni u mafijašku tematiku ističu da od dolaska Provencanija na čelo Koza nostre među mafijašima vlada razumevanje i tolerancija. „Mafija je jača nego ikad, nevidljiva van Sicilije, ali za Sicilijance, koji je svaki dan trpe, vrlo je prisutna“, izjavio je italijanskim medijima Pjetro Graso, vrhovni tužilac suda u Palermu. Smatra se da Koza nostra u potpunosti kontroliše javne radove na Siciliji, manipuliše brojnim kompanijama i reketira neke veće industrijalce. Koza nostra je umešana u mnoge ilegalne poslove, poput trgovine drogom, cigaretama i oružjem, ali je prisiljena da deo profita deli s ostalim mafijaškim organizacijama poput napuljske Kamore, kalabrijske Nadrangente, puljske Sakra korona unite i mnogih organizacija novijeg datuma poput albanske, nigerijske, kineske i ruske mafije. Glavni sudski magistrati strahuju da država ne popusti u borbi posle uspešnih hapšenja i sudskih procesa polovinom devedesetih i poziva sve organe da se bore protiv organizovanog kriminala.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure