img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

10. jul 2002, 21:01 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Ukrajinsk: Smrt u oknu

Posledica rudarske nesreće izazvane požarom u regionu Donjecka, u istočnoj Ukrajini, za sada je 35 mrtvih rudara. Zvaničnici rudnika tvrde da se prošle nedelje rano ujutro, kada je vatra buknula na 600 metara ispod površine, u tunelima rudnika nalazilo 114 radnika. Spasilačke ekipe koje su brzo angažovane uspele su da na sigurno izvuku samo 79 rudara. Većina rudara se ugušila od dima u tunelima. Uzrok nesreće nije poznat, ali ukrajinski rudnici imaju veoma loše standarde zaštite radnika, a Svetska banka rudnike u ovoj zemlji opisuje kao najnesigurnije na svetu. Smanjivanjem budžeta namenjenog rudarstvu u 1991. godini, nakon raspada Sovjetskog Saveza, pogoršalo je i bezbednost u kopovima. Svake godine u Ukrajini u proseku pogine oko 300 rudara. Mnogobrojna rodbina poginulih posmatrala je izvlačenje nastradalih, koje su spasioci iznosili u belim pokrivačima i slagali na obližnji kamion. Jedna žena je pala u nesvest, a sa svih strana čuli su se kuknjava i jecaji. Jedna od nesrećnih majki rekla je medijima da su čelnici i uprava znali da u tunelu bukti vatra. „Ipak, oni su poslali ljude u tunel. Rudari koji su izašli napolje da promene odela izvestili su da je unutra izbio požar, ali oni su svejedno poslali unutra našu decu“, dodaje majka poginulog dvadesetogodišnjeg rudara. Specijalna vladina komisija koju predvodi pomoćnik ukrajinskog premijera Oleh Dubina doputovala je u Ukrajinsk da bi istražila slučaj. Lokalni tužilac pokrenuo je krivični postupak, ali zvaničnih informacija još nema. Dan pre velike nesreće u rudniku Krivi Rih takođe je izbio požar, ali je svih 60 rudara uspešno evakuisano.

Džalalabad: Atentat

Ubistvo hadži Abdula Kuadira, zamenika avganistanskog predsednika, svetski mediji ocenjuju kao direktan dokaz koliko je zaista, nakon dekade ratnih stradanja, teško uspostaviti stabilnost u Avganistanu. Kuadir je ubijen prošle subote, kada je na njega, u trenutku dok je izlazio iz svoje kancelarije u Kabulu, pucala nepoznata osoba. Zamenik ministra sahranjen je dan posle u rodnom gradu Džalalabadu uz najveće počasti. Sedam plotuna ispaljeno je u njegovu čast, a oko 10.000 ljudi posmatralo je ceremoniju nošenja kovčega obavijenog avganistanskom zastavom ka grobnici u Amir Šahidovoj džamiji. Čak su i muški članovi njegove rodbine glasno jecali izgovarajući na trenutke Kuadirovo ime. Ranije istog dana na hiljade ljudi se molilo za zamenika predsednika, uključujući članove državnog kabineta i istaknute mudžahedine i zvaničnike. Telo preminulog zamenika predsednika nakon ubistva helikopterom je prebačeno u Džalalabad. Većinsko avganistansko pleme Paštuna, čiji je Kuadir bio najistaknutiji predstavnik u vlasti, zahtevalo je reviziju plemenskog principa u podeli vlasti; oni žele više zastupnika od trenunto najbrojnijih predstavnika etničke skupine Tadžika. Brat pokojnog zamenika predsednika Din Muhamed strahuje da vlast Hamida Karzaija nije u stanju da garantuje građanima sigurnost. „Ukoliko ubrzo ne obrate pažnju nastaće veliki problemi. Ukoliko ne mogu da obezbede sigurnost za svoje ljude, šta uopšte vlast može da napravi“, pita se Din Muhamed. Avganistanske vlasti su ovaj napad okarakterisale kao teroristički.

Ufa: Uzroci avionske nesreće

Nemački istražitelji izjavili su da je ruski avion tipa Tupoljev 154, koji se prošle sedmice sudario sa nemačkim avionom Boing 757 na 10.500 metara visine iznad nemačko-švajcarske granice, dobio kontradiktorne instrukcije nekoliko sekundi pre sudara. U nesreći je poginulo 69 osoba, uključujući 45 učenika. Naredbe rekonstruisane pomoću crne kutije iz obe srušene letelice pokazuju da su švajcarski kontrolori leta ruskom pilotu slali instrukciju da se spusti, dok mu je kontrolni sistem davao znak za uzbunu da se podigne. Ovo saznanje je otkriveno početkom nedelje dok je oko hiljadu ljudi prisustvovalo ceremoniji u znak sećanja na poginulu decu iz grada Ufe, koji se nalazi na 1200 kilometara istočno od Moskve. Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin se tokom posete regionu Volge zaustavio na groblju gde su sahranjena poginula deca i poručio ruskim pilotima da su „profesionalci najveće klase“. Dopisnici inostranih medija u Rusiji kažu da je ova tragedija šokirala zemlju i da bes polako raste kako istraga odmiče. Ruska posada koja je 45 sekundi pre sudara primila naređenje da spusti avion prvo nije reagovala, ali su ciriški kontrolori leta istu naredbu ponovili 14 sekundi kasnije, na šta je ruska posada pozitivno odgovorila i nesreća se dogodila 30 sekundi kasnije.

Barselona: Nada za obolele

Američka biotehnološka kompanija Vaxgen objavila je detalje o vakcini protiv side na međunarodnoj konferenciji u Barseloni. Direktor kompanije Vaxgen smatra da bi vakcina trebalo da uđe u prodaju već 2005. godine i da je ona dosad uspešno delovala na šimpanzama. Rezultati delovanja vakcine na ljudima trebalo bi da budu završeni sledeće godine. Tokom testiranja vakcina kompanije Vaxgen isprobaće se u paketu s drugom vakcionom, napravljenom da proizvede drugu vrstu imunološke reakcije. Naučnici se nadaju da će to značiti veći nivo zaštite pacijenata. Nakon više od 21 godine borbe protiv side, samo nekoliko farmaceutskih kompanija istražuje dejstvo vakcina na ljudima i uglavnom se svi testovi nalaze u ranim fazama, dok je Vaxgen jedina kompanija koja tek u završnoj fazi planira testiranje na ljudima.

Rim: Mafijaši štrajkuju glađu

Trista mafijaških bosova Koza nostre stupilo je pre nekoliko dana u štrajk glađu. Štrajk je započeo u zatvoru „Marina Pićena“, u kome je zatvoren bos Toto Riina, a s njim su se solidarisali i mafiozi iz zatvora u Akvili, Kuneu i Novari. Pored toga što odbijaju hranu, zatvorenici sve vreme ritmički udaraju o rešetke ćelija. Povod protesta je zadržavanje maksimalno strogog zatvorskog režima za vođe organizovanog kriminala. Na izradi tog dokumenta radi Komisija italijanskog parlamenta za borbu protiv mafije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure