img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

28. август 2002, 16:06 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Johanesburg: Skup siromašnih i bogatih

Prošlog ponedeljka u Johanesburgu je počeo Svetski samit o Zemlji, najveći međunarodni skup ikada održan u Africi. Samit je otvorio južnoafrički predsednik Tabo Mbeki govorom koji je pozvao siromašne države na ujedinjenje. Pre početka skupa preduzete su izuzetne mere bezbednosti posle pretnji koje su uputile radikalne ekološke organizacije i protivnici globalizacije. U toku večeri prvog dana došlo je do velikih sukoba antiglobalista i policije, kada su protivnici globalizacije pokušali da održe protest koji je zvanično odobren. Prilikom otvaranja Mbeki je izjavio da je „globalno ljudsko društvo koje karakterišu ostrva bogatstva, okružena morem siromaštva, neodrživo“, dodavši da samit treba da izgladi spor između bogatih i siromašnih, kako bi se okončao primitivni zakon o opstanku najjačih, sličan zakonu životinjskog sveta. Na samitu koji će trajati deset dana, 40.000 delegata diskutovaće o pet ključnih tema: vodi, energiji, zdravlju, poljoprivredi i zaštiti ljudske okoline. Predstavnici Evropske unije izjavili su tokom prvog dana samita da neće ponovo pregovarati o sporazumima koji su postignuti na samitima u Montereju i Dohi, a koji se tiču povećanja javne pomoći razvoju i liberalizaciji međunarodne trgovine. Na skupu će paralelno teći dva programa o tekućim ekološkim i gorućim problemima i interesima siromašnih zemalja. Učesnici samita ističu da su još daleko od najavljenog plana akcije koji će biti prezentovan vladama i predsednicima država, ali nikakvi zvanični dokumenti neće se potpisivati tokom trajanja samita, iako je Mbeki izjavio da bi završna deklaracija trebalo da bude obećavajuća jer bi trebalo da konkretizuje plan akcije donet pre deset godina na Samitu o Zemlji u Rio de Žaneiru, kako bi se uskladili ekonomski razvoj, društveni napredak i zaštita životne sredine – tri osnovna stuba održivog razvoja. Očekuje se da će na samitu učestvovati ukupno 104 predsednika država i vlada, mada predsednik SAD, države s najjačom svetskom ekonomijom i najvećeg svetskog zagađivača, neće učestvovati u radu samita. Papa Jovan Pavle Drugi uputio je poruku liderima na samitu da nađu efikasne načine da bi sačuvali planetu. „Ljudi su od Boga postavljeni za upravitelje Zemlje, da je gaje i čuvaju. Otuda je i ono što nazivamo ‘ekologijom’ postalo više nego ‘urgentno’ pitanje u naše vreme“, rekao je poglavar Rimokatoličke crkve u nedeljnoj molitvi.

Pariz: Tužba protiv pisca

Francuskog književnika Mišela Ulbeka, čije romane podjednako kritikuju sve političke opcije, optužile su islamske organizacije Sveta islamska liga i pariska džamija za podsticanje rasne mržnje. Optužbe su proistekle iz Ulbekovih kritičkih izjava datih književnom časopisu „Lir“ povodom njegovog romana Platforma. Islamske grupe su pored Ulbeka tužile i časopis koji je objavio sporni intervju. „Da sam Jevrejin, podneo bih tužbu zbog deset puta blaže stvari od ove. Ulbek je namerno uvredljiv, koristi ružne reči koje se ne mogu tolerisati. Treba da preuzme punu odgovornost za njih“, rekao je glavni sveštenik pariske džamije Dalil Bubaker. Muslimanska zajednica uvređena je Ulbekovim komentarima da je „čitanje Kurana tako depresivno“ i da je islam „najgluplja religija“. Advokat optuženog Emanuel Pjerat kaže da su tvrdnje tužilaštva zasnovane na romanu i njegovom kritičkom prijemu u javnosti. Ukoliko bude osuđen, Ulbek bi mogao da provede u zatvoru godinu dana ili plati kaznu od 51.000 dolara.

Berlin: Betovenova simfonija za mir

Sledeće nedelje u Berlinu treba da se održi koncert arapsko-izraelskog orkestra kojim će dirigovati Danijel Barenboim. Povod koncerta je promovisanje mirnog rešenja sukoba na Bliskom istoku. Dirigent Barenboim rođen je u Argentini, gde su njegovi roditelji izbegli iz Rusije, a sa deset godina se preselio u Izrael. Sličan koncert planiran je da se održi još proletos u Ramali, ali je iz bezbednosnih razloga otkazan. Arapsko-izraelski orkestar osnovan je 1999. godine i svi članovi moraju da se slažu u oceni da rat neće doneti bilo kakvo uspešno rešenje bliskoistočne krize. „Kao muzičari i stvaraoci kulture ne smemo da čekamo na političare, moramo da budemo angažovani“, izjavio je Barenboim nemačkim medijima. Polovinom ove godine ovaj dirigent je srušio jedan od najvećih jevrejskih tabua izvodeći Vagnerovu operu u Jerusalimu, što je izazvalo različite reakcije gledalaca – napuštanje sale i aplauze. Vagner je bio najomiljeniji Hitlerov kompozitor, čija su dela pružala inspiraciju nacistima za vreme Drugog svetskog rata.

Kuala Lumpur: Sprečavanje piraterije

U Maleziji se godišnje proda oko dve milijarde muzičkih diskova, što iznosi 70 odsto od ukupnog broja prodatih diskova. Glavne izdavačke kuće i filmski distributeri zabrinuti su zbog negativnih posledica piraterije na njihovo poslovanje. Na ulicama u kineskoj četvrti Kuala Lumpura, koje su toliko pretrpane tezgama i prodavcima diskova da se jedva hoda, mogu da se pronađu CD i DVD diskovi po ceni od 1,30 dolara, ali država još nije pronašla način kako da stane na put ilegalnoj prodaji intelektualne svojine. Međutim, pojedine akcije policije ipak imaju nekog uticaja. Izvesni Kris, prodavac piratskih muzičkih diskova, toliko je puta bio uhapšen da je odlučio da postane taksi vozač. U izjavi datoj engleskim medijima Kris tvrdi da je izvesno vreme uspešno poslovao plaćajući policiji da ga ostavi na miru.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure