img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

11. март 2004, 00:58 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Moskva: Novi premijer

Ruski predsednik Vladimir Putin iznenadio je svet prošle nedelje predloživši da novi kandidat za premijera bude Mihail Fradkov (53), koji je gotovo potpuni anonimus u ruskoj politici. Iako nepoznat široj javnosti, Fradkov u mnogim oblastima, od međunarodne trgovine, fiskalne kontrole, bezbednosti, ima veliko profesionalno iskustvo. Inženjer je postao već sa 23 godine, a nakon toga brzo je postao savetnik za ekonomiju u sovjetskoj ambasadi u Indiji. U to vreme takva funkcija bila je nezamisliva za nekoga ko potiče iz obične porodice, osim ukoliko nije bio odlično povezan s KGB-om, tvrde analitičari. Nakon 1975. godine Fradkov se posvećuje spoljnoj trgovini, pa devedesetih godina boravi u Ženevi kao trgovački predstavnik Rusije. Dolaskom na vlast Vladimira Putina okreće se bezbednosnim pitanjima i do 2001. godine radi u ruskom Savetu sigurnosti. Dve godine posle upravlja poreskom policijom, a to razdoblje ostaće zapamćeno po brojnim upadima poreskih agenata u prostore velikih kompanija. Fradkov je kao predstavnik Rusije u Briselu, gde zastupa njene interese u EU-u, proveo poslednju godinu dana. „Dobar administrator, pažljiv i uglađen“, najčešći je opis kojim bivše kolege oslikavaju Fradkova, uz napomenu da je reč o opreznoj i vrlo povučenoj osobi. Politički analitičari tvrde da će Fradkov kao lojalan sledbenik predsednika Putina najverovatnije imati tehničku ulogu na čelu vlade, odnosno da će mu zadatak biti da sprovodi politiku koju odredi zvanični Kremlj.

Beč: Hajder ostaje na vlasti

Prošlog vikenda u dve austrijske pokrajine, Salcburgu i Koruškoj, održani su

izbori, koji mogu da ukažu i na budući politički trend na saveznom nivou. U pokrajini Salcburg doći će do smene vlasti, pošto je Socijaldemokratska partija (SPO) pobedila na lokalnim izborima prošlog vikenda. Međutim, u Koruškoj je prema izbornim rezultatima pobedio nekadašnji lider Slobodarske stranke Jerg Hajder. Socijaldemokrate su u Salcburgu prvi put nakon 1945. godine odnele ubedljivu pobedu sa 13 odsto više glasova u odnosu na druge stranke za razliku od prošlih izbora. Među poslanicima skupštine Salcburga naći će se i Zeleni, koji će na osnovu osvojenih osam odsto glasova imati samo tri poslanika. U Koruškoj je kontroverzni lider Jerg Hajder ostvario rekordan rezultat, jer je u odnosu na prethodne izbore osvojio 0,4 odsto više glasova, pa mu sleduje 16 mandata u novom sazivu skupštine. Očekuje se da će Hajder zadržati funkciju guvernera pokrajine, ali ovog puta uz podršku socijaldemokrata, koji su za vreme predizborne kampanje najavili da najjača stranka treba da postavi šefa pokrajine.

Pariz: Karlos bez pokajanja

Francuski ministar pravde Dominik Perben „šokiran“ je izjavom venecuelanskog teroriste Karlosa da ne želi da se izvini žrtvama terorizma i da „nevine žrtve ne postoje“, saopštilo je početkom nedelje francusko ministarstvo pravosuđa. Perben je, takođe, zatražio da se sprovede istraga o uslovima u kojima je realizovana emisija francuske televizije M6, u kojoj je preneta ta Karlosova izjava. Karlos, čije je pravo ime Ilič Ramires Sančes, osuđen je 1997. na doživotnu robiju za trostruko ubistvo počinjeno u Parizu 1975. godine. Advokat Izabel Kutan-Per, sa kojom je Karlos u vezi, gostovala je u emisiji francuske televizije M6 povodom objavljivanja njene knjige Udati se za Karlosa, ljubav pod stresom. Tom prilikom, ta televizija prenela je Karlosovu poruku. Ministar pravosuđa je odmah zatražio od direktora ustanove gde on izdržava kaznu da se sprovede istraga kako bi se utvrdili uslovi pod kojima je urađen ovaj intervju, kao i to da li je poštovana procedura. „Ne može da se toleriše da jedna osoba osuđena da je počinila teške zločine može da koristi medije koji imaju veliku gledanost kako bi veličala terorizam“, navodi se dalje u saopštenju. Karlos je, između ostalog, rekao da je osetio „veliko olakšanje“ posle septembarskih terorističkih napada u SAD 2001. i da se divi Osami bin Ladenu, vođi terorističke organziacije Al Kaida i glavnom osumnjičenom za terorističke napade u SAD.

Vašington: Pijandure u vojsci

Skoro svaki peti pripadnik američkih oružanih snaga žestoko se opija, pokazuje istraživanje ministarstva odbrane SAD, koje ukazuje na sve veći problem sa

alkoholom u američkoj vojsci. Istraživanje pokazuje porast slučajeva opijanja u poređenju na prethodno ispitivanje iz 1998, kao i povećano konzumiranje lakih droga i cigareta. U istraživanju je učestvovalo 12.500 pripadnika oružanih snaga. Opijanje je naročito izraženo među muškarcima i mlađim osobljem, navode zvaničnici Pentagona. Iako je ovo istraživanje sprovedeno tokom jeseni 2002. godine, njegovi rezultati objavljeni su tek prošlog ponedeljka, pošto su zvaničnici ministarstva odbrane saopštili da se istražuju brojni slučajevi seksualnog zlostavljanja žena u sastavu vojske SAD od strane muških kolega pod dejstvom alkohola. Istraživanje je pokazalo da se 18,1 odsto ispitanih odaje alkoholu, što je definisano kao ispijanje bar pet alkoholnih pića u jednom navratu nedeljno. Prilikom prethodnog istraživanja takvih slučajeva je bilo 15,4 odsto. Utvrđeno je, takođe, da se opija 19,4 odsto muškaraca i 5,3 odsto žena. Opijanje se dovodi u vezu sa smanjenjem produktivnosti, kao i s povećanjem slučajeva stresa i simptoma depresije, navodi se u istraživanju. Rukovodilac istraživanja Robert Braj rekao je da se 27,3 odsto pripadnika oružanih snaga između 18 i 25 godina žestoko opija, u poređenju sa 15,3 odsto ostalog stanovništva. Prema rezultatima istraživanja, od svih rodova u vojsci SAD, alkohol najviše konzumiraju marinci, a najmanji je broj slučajeva među pripadnicima vazduhoplovnih snaga.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure