img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

21. јул 2004, 22:34 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Berlin: Obeležavanje atentata

Nemački kancelar Gerhard Šreder istakao je prošlog utorka „plemenito nasleđe“ koje su Nemačkoj ostavili učesnici neuspelog atentata na nacističkog diktatora Adolfa Hitlera, pre tačno 60 godina, što je, kako je rekao, „jedan od najznačajnijih dana u novijoj nemačkoj istoriji“. „Reč je o jednom plemenitom i ogromnom nasleđu“, rekao je Šreder u govoru održanom u ministarstvu odbrane u počasnom holu u Bendlerbloku, nekadašnjem komandnom centru vojske Trećeg rajha u Berlinu. Na tom istom mestu pre 60 godina, pogubljeni su grof Klaus Šenk fon Štaufenberg, inicijator atentata i trojica njegovih saučesnika. U narednih nekoliko meseci pogubljen je i najveći broj od oko 200 ljudi i žena za koje se smatralo da su bili umešani u planirani puč. „Smatram da činjenica da su izvršioci atentata bili spremni da žrtvuju svoje živote u veoma teškim uslovima još jednom ističe ljudsku i političku veličinu njihovog dela“, rekao je Šreder, odajući počast svim nemačkim borcima za slobodu bilo da su socijaldemokrate, komunisti ili pripadnici neke verske zajednice. To je prvi put da se u Nemačkoj u tolikoj meri obeležava godišnjica neuspelog puča nemačkih oficira, koji se decenijama nakon pada nacističkog režima smatrao za izdajnički akt.

Tampa: Čovek na mesecu

„Ovo je mali korak za čoveka, ali veliki za čovečanstvo“, izgovorio je tačno pre 35 godina 21. jula 1969. godine Nil Armstrong, prvi čovek koji je stupio na Mesec i boravio na njemu dva sata i 21 minut, posle čega se vratio na svemirski brod Apolo 11. Apolo 11 je na svoj put krenuo iz Svemirskog centra „Kenedi“ u Floridi 16. jula 1969. godine u 13.32 časova. U orbiti oko Zemlje proveo je dva sata i 33 minuta, nakon čega su ponovo uključeni motori kako bi brod dobio dodatno ubrzanje i savladao gravitaciju Zemlje za let ka Mesecu. Za sletanje prve zemaljske letelice na Mesec izabrano je mesto nazvano More tišine zbog prostranog i ravnog terena. (Lunarni modul se spustio nekih šest kilometara dalje od planiranog mesta.) Nakon 75 sati i 50 minuta leta brod je ušao u eliptičnu orbitu oko Meseca pod nagibom od 1,25 stepeni u odnosu na ravan Mesečevog ekvatora. Za svaki krug oko Meseca Apolu je trebalo dva sata. Posle 102 sata 45 minuta i 40 sekundi od starta misije lunarni modul Orao dotiče površinu Meseca. Prvi je izašao Armstrong. Njegov prvi korak usledio je tačno 109 sati 24 minuta i 19 sekundi posle početka misije. On odmah prikuplja uzorke stenja za slučaj da misija bude ugrožena i da lunarni modul mora odmah da uzleti. Zatim iz modula izlazi član posade Apola 11, Edvin Oldrin. Šetnja astronauta trajala je nešto više od dva sata. U znak sećanja na veliki događaj stupanja na Mesec, za platformu lunarnog modula pričvršćena je ploča s upisanim datumom prve posete Mesecu i ucrtanom kartom Zemlje. U svojoj knjizi astronaut Oldrin piše da je očekivao da to upravo bude on s obzirom da je Amstrong bio komandant broda, a u svim dotadašnjim letovima komadant je ostajao na brodu. Oldrin je objasnio da je odluka da ipak Armstrong prvi kroči na Mesečevo tlo doneta jer je on bio civilno lice i član druge grupe astronauta, za razliku od Oldrina koji je bio član treće grupe. Oldrin je u knjizi napisao da je bio razočaran ovom odlukom, ali da se ipak utešio „činjenicom da će biti član prve ekipe koja će obaviti ovu istorijsku misiju“.Prema rečima Milivoja Jugina, pak, Armstrong je na Mesec zakoračio levom nogom, ali je zaboravio da povuče ručicu za otvaranje poklopca na pregradi u kojoj je bila smeštena televizijska kamera. „Oldrin je u knjizi napisao da je Armstrong na upozorenje komandnog centra ispravio ovaj propust i tako omogućio stotinama miliona gledalaca na Zemlji da na svojim ekranima dožive istorijske trenutke stupanja prvog čoveka na tlo Meseca“, rekao je Jugin. Danas tri mala mesečeva kratera u neposrednoj blizini spuštanja prvih ljudi na Mesec nose nazive po imenima članova posade Apola 11: Armstrong, Oldrin i Kolins.

Tokio: Fišer traži azil

Bivši svetski šampion u šahu Bobi Fišer, koji je na zahtev SAD uhapšen u Japanu, tražio je politički azil u nekoj trećoj zemlji, izjavila je predsednica Japanske šahovske federacije Mijoko Vatai. „On traži da mu se hitno obezbedi politički azil u nekoj trećoj prijateljskoj zemlji“, rekla je Vatai, inače Fišerova prijateljica. „Bobi Fišer ne želi da se vrati u SAD, koje kontrolišu Jevreji i gde ga čeka deset godina zatvora ili prerana smrt, i to sve zbog nameštenih političkih optužbi“, rekla je Vatai, navodi se na sajtu koji je ona otvorila Fišeru u čast. Kako je navela, Fišer više ne želi da ostane ni u Japanu, koji je jedna „korumpirana, brutalna i neprijateljska zemlja, pod američkim uticajem“. Fišer je pritvoren u Japanu na zahtev američkih vlasti, koje ga više od deset godina traže zbog kršenja međunarodnih sankcija prema bivšoj SR Jugoslaviji. Priveden je na međunarodnom aerodromu u Tokiju, u prolazu na putu za Manilu, na Filipinima, navodno zbog korišćenja falsifikovanog američkog pasoša. Zvaničnici imigracione službe, koji su zatražili da ostanu anonimni, rekli su da je Fišer (61) od hapšenja u pritvoru, kao i da će biti izručen. Fišer je 1992. godine boravio u tadašnjoj Jugoslaviji radi jednog šahovskog meča, iako su ga američke vlasti upozorile da će time prekršiti međunarodne sankcije i da će biti suočen sa kaznom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr