img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

21. oktobar 2004, 06:58 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Madras: Ubijen najpoznatiji krinimalac

Najtraženiji razbojnik u Indiji, optužen za ubistvo 130 policajaca i 2000 slonova, kao i krijumčarenje sandalovine i slonovače u vrednosti od više miliona dolara, ubijen je prošlog utorka u obračunu s policijom u džungli na jugu Indije. Kusi Munisvami Virapan (60), koji je izmicao policiji više od tri decenije, ubijen je nešto pre ponoći u dvadesetominutnoj pucnjavi sa specijalnim snagama policije. U napadu su poginula i trojica njegovih saradnika. Policija je dobila dojavu o tome da se Virapan krije u blizini jednog sela u oblasti Daramapuri, oko 300 kilometara jugozapadno od Madrasa, prestonice države Tamil Nadu. Jedan Virapanijev saradnik predao se tri sata pre pucnjave i odveo policiju do razbojnikovog skrovišta. Živopisni razbojnik, prepoznatljiv po svojim dugim brkovima, vitkoj figuri i vojnoj kamuflažnoj uniformi, uživao je slavu među stanovništvom poput filmskih idola iz Bolivuda, indijske filmske industrije. Virapan je dva puta izbegao hapašenje. Siromašni seljaci, zadivljeni

njegovim prkosom i zavisni od njegove milostinje, prikrili su njegov beg. Slavni razbojnik se krajem šezdesetih godine prošlog veka odmetnuo sa svojom bandom od 20 boraca, posvetivši se krijumčarenju slonovače. Pod njegovom kontrolom bilo je neverovatnih 10.000 kvadratnih kilometara džungle u državama Karnataka, Tamil Nadu i Kerala. Optužen je za krijumčarenje slonovače koju je nabavio ubivši 2000 slonova. Vlasti u Tamil Naduu i susednoj Karnataki ponudile su pre dve godine nagradu od 20 miliona rupija (328.683 evra) za informaciju o tome gde se krije Virapan, pošto je prvo oteo jednu filmsku zvezdu, a kasnije i jednog političara.

Virapan je dospeo na naslovne strane u svetu 2000. godine, kada je oteo filmsku zvezdu Radžukmara koga je oslobodio nakon 108 dana, pošto je plaćena otkupnina. U decembru 2002. godine, bivši ministar u vladi Karnatake pronađen je mrtav tri meseca posle otmice. Virapan, inače Tamil po nacionalnosti, negirao je da je odgovoran za njegovu smrt. Od 1990. godine vlasti su potrošile oko 1,46 milijardi rupija (24 miliona evra) pokušavajući da uhvate Virapana. Policija je koristila najnaprednija tehnička sredstva, poput sistema za globalno pozicioniranje, kako bi ga pronašla.

Berlin: Osuđeni policajci

Zemaljski sud u Frankfurtu osudio je na devetomesečnu zatvorsku kaznu trojicu pripadnika nemačke Savezne pogranične policije (BGS) zbog smrti Sudanca kojem u Nemačkoj nije odobren azil i koji je umro prilikom proterivanja. Osuđeni policajci su 1999. godine pratili Sudanca Amira Ageba, koji je avionom proteran u zavičaj pošto mu u Nemačkoj nije odobren politički azil. Policajci su Ageba, koji se protivio proterivanju, tako žestoko pritiskali na sedište aviona da se čovek ugušio. Slučaj je svojevremeno izazvao veliku pažnju medija i žestoke kritike humanitarnih i organizacija za ljudska prava. Porodica preminulog Sudanca danas je najavila da će da tuži SR Nemačku i da traži odštetu. Policajci su danas osuđeni za „telesnu povredu sa smrtonosnim posledicama u manje teškom slučaju“. Sudije su ocenile i da je bilo ozbiljnih propusta u školovanju trojice policajaca. Liberalna javnost, humanitarne i crkvene organizacije već godinama kritikuju sistem proterivanja stranaca kojima u Nemačkoj nije odobren azil, kao i tretman ovih ljudi u specijalnim zatvorima pre proterivanja u kojima se oni ponekad drže i mesecima. Prema navodima mreže humanitarnih organizacija koje se brinu o azilantima, u Nemačkoj je od početka 1993. do kraja 2003. godine pet osoba umrlo tokom proterivanja. Još 234 osobe su zlostavljane i povređene u procesu primene prinudnih mera tokom proterivanja. U istom periodu je 120 stranaca, čiji su zahtevi za azil odbijeni i kojima se spremalo proterivanje, izvršilo samoubistvo ili poginulo u pokušaju da pobegne i izbegne proterivanje. Čak 47 takvih slučajeva zabeleženo je u specijalnim zatvorima za azilante pre proterivanja. Skoro 500 ljudi je povređeno pokušavajući da se spase ekstradicije. U Nemačkoj su prošle godine azil zatražila 50.564 stranca, što je najmanji broj nakon 1984. godine. Stopa priznavanja zahteva za azil je samo 1,6 odsto. Državni organi mogu, ukoliko odbiju azil, da odobre tzv. zaštitu od proterivanja koja obezbeđuje privremeni legalni boravak u SR Nemačkoj.

London: Treći socijalni forum

Alterglobalistički aktivisti počeli su prošlog petka u Londonu, osvrtom na američki hegemonizam, diskusije u okviru Trećeg evropskog socijalnog foruma (ESF). Tokom tri dana debate održaće se oko 30 plenarnih konferencija, 15 seminara i 220 radionica. Između 17.000 i 18.000 osoba, predstavnika 65 nacija, prijavljeno je za učešće prvog dana foruma, rekao je jedan od portparola ESF-a. Iako je za prvi dan foruma bilo predviđeno da se govori o osudi mondijalizacije, potrebi za boljom svetskom trgovinskom organizacijom, pravima imigranata i rasizmu, glavna pažnja bila je posvećena američkom hegemonizmu i ratu u Iraku.

Koroljov: Rusi uspešni u svemiru

Ruska svemirska letelica Sojuz sa dva ruska i jednim američkim kosmonautom uspešno se spojila sa međunarodnom kosmičkom stanicom, iako je pri sjedinjavanju imala takvo ubrzanje da je aktiviran znak za opasnost, pa je posada sa automatskog prešla na ručno upravljanje. Sojuz TMA-5, u kome su se nalazili Salizan Šaripov, Jurij Šargin i Amerikanac Liroj Ćao, spojila se sa orbitalnom stanicom u 8.16 sati po moskovskom vremenu, samo 49 sati posle poletanja sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu. To je četvrti put da jedan Sojuz zamenjuje američke kosmičke letelice čiji su letovi suspendovani nakon eksplozije „Kolumbije“ u februaru 2003. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Centralni skup u okviru Svenarodnog sabora

Komentar

Vučić nema više šta da ponudi, nema kome i nema kako

U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Ne smemo gledati i ćutati

Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1793
Poslednje izdanje

Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva

Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati se
Lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću

Studenti i ostali u kampanji

Građevinske tempirane bombe

Život pod nadstrešnicom

Istraživanje: Autizam u Srbiji

Novca ima za delfinarijum, ali ne i za lične pratioce

Prvi Amerikanac na tronu Svetog Petra

Svojim putem, uz Franjine putokaze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure