img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

21. јун 2006, 17:47 Redakcija Vremena
Copied

Grozni: Ubijen Sajduljajev

Abdul Kalim Sajduljajev, koji je sebe nazivao predsednikom Ičkerije (naziv koji su militantni pobunjenici koristili za Čečeniju), ubijen je u specijalnoj akciji tokom prethodnog vikenda, saopštio je premijer Čečenije Ramzan Kadirov, rekavši da je vlast „odlučna da eliminiše međunarodni terorizam na Severnom Kavkazu“. Kadirov je rekao da je Sajduljajev nameravao da vrši terorističke napade u Čečeniji i u Sankt Peterburgu, tokom samita G8 zakazanog za polovinu jula. Ubijeni Sajduljajev bio je naslednik takođe ubijenog čečenskog lidera Aslana Mashadova, koga su ruske policijsko-obaveštajne snage ubile u martu prošle godine. Nesuđeni predsednik Sajduljajev ubijen je u policijskoj akciji u gradu Argunu, a tom prilikom stradali su jedan savezni agent i jedan policajac. Ali Tagirov, argunski šef policije, izjavio je za ruske medije da su telo identifikovali Sajduljajevljevi poznanici i da nije bilo sumnji oko njegovog identiteta. Prema navodima ruske štampe, kada je akcija počela Sajduljajev se nalazio u jednoj kući sa trojicom ili četvoricom svojih saboraca; televizija NTV navodi da su trojica pobunjenika pobegla, dok su lider i jedan pobunjenik nastradali u obračunu. Mediji navode da je tzv. predsednik, iako nesumnjivo popularan kao vođa, bio prilično opskurna ličnost. Naime, on je za separatističku televiziju proizvodio program religiozne sadržine, dok je svoje govore prilagođavao islamskim jezicima i tradiciji. Bio je mnogo manje ugledan od veterana Šamila Basajeva, o čemu govori i činjenica da je njegovo skrovište policiji dojavio jedan od njegovih ljudi za samo 1500 rubalja (50 dolara), koliko mu je trebalo za drogu. Sajduljajev je četvrti ubijeni pobunjenički „predsednik“ od 1996. godine (Dudajev 1996, Jandarbijev 2004, Mashadov 2005). Predsednik Čečenije Alu Alkhanov pohvalio je akciju agencije zbog uspešne operacije, rekavši da su oni dokazali sposobnost da „rešavaju probleme i da se uhvate u koštac sa međunarodnim terorizmom“.

Bratislava: Koalicioni dogovori

Slovački predsednik Ivan Gasparovič dobio je ponudu od Roberta Fica, šefa stranke SMER koja je odnela pobedu na prošlonedeljnim izborima, da formira novu vladu. Prema zvaničnim rezultatima, Socijaldemokratska stranka SMER osvojila je gotovo 30 odsto glasova na prvim parlamentarnim izborima od kada je Slovačka pristupila EU-u 2004. godine. Očekuje se da će ova stranka imati 50 mesta u parlamentu (od 150), dok će stranka sadašnjeg premijera Mikulaša Dzurindze, Slovačka demokratska i hrišćanska unija, imati 31 mesto. Mikulaševi koalicioni partneri, Mađarska koaliciona stranka i Hrišćanski demokratski pokret, osvojili su 11,69, odnosno 8,31 odsto glasova. Minoran broj glasova osvojila je i stranka Vladimira Mečijara, bivšeg diktatora koji je do propasti na izborima 1998. držao zemlju u izolaciji, ali će ipak imati svog predstavnika u parlamentu. Međutim, formiranje nove vlade, prema procenama analitičara, neće biti lak proces, najviše zbog toga što je Fico najavio korenite promene u oblasti slobodne trgovine. Tokom predizborne kampanje, ovaj harizmatični populistički orijentisan političar obećavao je da će promeniti ekonomsku politiku i uslove pod kojima je masa stranih investicija ušla u zemlji, što je dovelo do produbljivanja jaza između ekstremnog bogatih i ekstremno siromašnih. Najavio je i ukidanje flat takse od 19 odsto za zdravstvo, kao i ukidanje privatizacije. Ficovi kritičari strahuju da bi, ukoliko dođe do reformi u tom pravcu, takvi potezi mogli da utiču na odlaganje procesa usvajanja evra. Naime, Slovačka je podnela zahtev da od 2009. godine zvanična valuta u ovoj zemlji bude evro.

Lećo: Princ u zatvoru

Princ Viktor Emanuel, sin poslednjeg italijanskog kralja, uhapšen je u toku policijske istrage o korupciji i prostituciji. Princ je uhapšen u gradu Lećo, a policija ga sumnjiči da je pribavljao prostitutke koje su radile u kazinu Kampione d’ Italija, Švajcarska. Istražitelji sumnjaju i da je Viktor Emanuel Savojski, sin kralja Umberta II, povezan sa mafijom. Rastao na dvorovima i papskim palatama, ovaj princ proveo je ceo svoj dosadašnji život (69 godina) u švajcarskim džet-set krugovima, budući da je posle Drugog svetskog rata njegova porodica bila proterana iz zemlje zbog podrške koju je njegov deda Viktor Emanuel III pružao fašističkom diktatoru Musoliniju. A princ ko princ, nije baš navikao da radi, što je najzad dovelo do toga da je zajedno sa 13 drugih osumnjičenih priveden u severnoj Italiji zbog vrlo „nerojalističkih“ poslova – prostitucija i mafija. Iako se princ trenutno nalazi u zatvoru u Potenci, vrlo je prisutan u italijanskoj javnosti. Na naslovnim stranama svih novina nalazi se ova priča. Čak i za Italiju, zemlju koju korupcionaški i kojekakvi skandali potresaju gotovo svakodnevno, ova priča je par ekselans. „Žene i novac – Viktor Emanuel sa lisicama na rukama“ – naslov je iz milanskih novina „Đornale“. Prinčevo hapšenje desilo se u okviru akcije čišćenja kazina u severnoj Italiji od korupcije i prostitucije, a prema navodima štampe princ je imao kontakte sa mafijom i bio je uključen u privođenja prostitutki klijentima kazina u Kampione d’ Italija. Prinčev advokat Donatelo Ćimadono posetio je svog klijenta u zatvoru i kaže da je on dobro, i da odbacuje sve optužbe. Međutim, izvesno je da će optužnica protiv princa i još 12 drugih biti podignuta jer postoji, kako se navodi, „ekstremno alarmirajući dokaz“. Među uhapšenima se nalazi i glavni pomoćnik bivšeg ministra u bivšoj Berluskonijevoj vladi. Uzgred, dosije princa Viktora Emanuela Savojskog nije bez mrlje: 1989. godine bio je umešan u pucnjavu na jahti na Korzici, kada je poginuo jedan 19-godišnji Nemac; 1997. godine u jednom intervjuu odbio je da se izvini Jevrejima za antisemitski zakon koji je njegov deda potpisao 1938. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure