img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

22. mart 2007, 03:23 Redakcija Vremena
Copied

Novokuznjeck: Nesreća

U sibirskom rudniku Uljanovsk u stravičnoj eksploziji poginulo je više od stotinu rudara (najmanje 106), dok se za desetinom rudara još traga. U trenutku eksplozije u rudniku su bila 203 rudara, a do sada je izvučeno 97 osoba, dok je sudbina njih 13 još neizvesna. Kako navode ruski izvori, ovo je najveća nesreća u ruskim rudnicima u poslednjih deset godina i tužilaštvo je već podiglo optužnicu protiv odgovornih ljudi zbog kršenja pravila bezbednosti, za šta je predviđena kazna do sedam godina zatvora. Sergej Čeremnov, portparol regionalnih vlasti u Kemernovu, rekao je da su u trenutku eksplozije na lokaciji bili stručnjaci iz kompanije koji su ispitivali monitoring sistem uvezen iz Britanije. Sa ekperitima je bio i jedan Britanac sa prevodiocem, predstavnik banke koja je trebalo da odobri kredit. Osim Britanca, poginulo je gotovo čitavo rukovodstvo rudnika – glavni inženjer, zamenik direktora i šef smene. Inače, rudnik u Kemernovu spada među najmlađe rudnike (otvoren je 2002. godine) i snabdeven je najsavremenijom opremom. Ovim rudnikom u gradu Novokuznjecku, istočno od Moskve, upravlja filijala Ruske kompanije za ugalj i čelik koja pripada Evraz grupi. Predsednik Rusije Vladimir Putin odmah je na mesto nesreće poslao Sergeja Šojgua, ministra za vanredne situacije, kao i istražitelje Agencije za utvrđivanje poštovanja zakonitosti u industriji. Prošle godine u ruskim rudnicima poginulo je najmanje 30 ljudi, uključujući 25 rudara izgorelih u sibirskom rudniku; 2004. godine u istom regionu poginulo je 47 rudara.

Irak: Četiri godine okupacije

U utorak 20. marta navršilo se četiri godine od pada prvih američkih bombi na Bagdad, čime je zvanično počela operacija „Sloboda za Irak“, kako invaziju nazivaju SAD „oslobodioci“, odnosno počeo je iscrpljujući, prilično brutalan rat u kom se iz dana u dan menjaju frontovi i način borbe. Broj poginulih Iračana u tom ratu varira od 60.000 do čak 300.000, u zavisnosti od izvora, dok je Amerikanaca znatno manje – 3217 ubijenih vojnika i 24.000 teško ranjenih. Da podsetimo: oružje za masovno uništavanje, neposredan povod za invaziju, nije pronađeno, Sadam Husein i njegovi saradnici su pogubljeni, a slobodan da se kreće i normalno živi u Iraku nije niko. Kao svojevrstan odgovor na antiratne proteste širom Amerike, od istočne do zapadne obale, i u drugim delovima sveta („Bacite Buša, a ne bombe“), usledilo je još jedno pogubljenje baš na samu godišnjicu – u ranim jutarnjim časovima obešen je Taha Jasin Ramadan, blizak saradnik Sadama Huseina, osuđen za učešće u ubistvu 148 šiita u mestu Dudžail osamdesetih godina. Iako je poklapanje datuma izvršenja smrtne kazne i godišnjice okupacije Iraka možda slučajnost, ova dva događaja ne mogu da se posmatraju odvojeno: egzekucija Sadama Huseina volšebno je dospela na internet. Poruka je jasna: zločinci su kažnjeni, a za ostalo… Međutim, Amerikanci više ne odobravaju rat u Iraku kako su to činili donedavno: prema istraživanju AP-a šestoro od desetoro državljana SAD smatraju da je rat u Iraku graška i da bi ga trebalo okončati što je moguće pre.

Harare: Mugabeovi batinaši

Batinama unakaženo lice Nelsona Kamise, zimbabveanskog pripadnika opozicije, koga su agenti predsednika Roberta Mugabea prebili na aerodromu, više nego rečito govori o diktatoru koji Zimbabveom vlada već 27 godina. Nelson Kamisa, portparol opozicione stranke MDC, krenuo je u Brisel na Afričko-karipsko-pacifički sastanak kada su ga presrela dvojica neidentifikovanih napadača na aerodromu. Zimbabveanske agencije navode da je polumrtav Kamisa prevezen na intenzivnu negu u obližnju kliniku, gde doktori pokušavaju da spasu njegovo oko. Sudeći prema slikama koje su se pojavile u javnosti, Kamisa je unakažen, nos i lobanja polomljeni, desno oko krvavo, a kosti lica izlomljene. Kamisa je izjavio da su ga dvojica otela i tukla šipkama, a kasnije su otrčali u automobil bez tablica parkiran ispred, o čemu su posvedočili očevici. Ovaj incident nije jedini – lidera stranke MDC Morgana Tsvangiraja takođe je brutalno isprebijala policija dok je ležao u desetodnevnom zatvoru. On je izjavio da je nasilje prema demokratskim snagama eskaliralo, i da predsednik Mugabe koristi „odrede za batinjanje“ kako bi slomio članove njegove stranke. Osim Kamise, još trojicu MDC aktivista batinaši su dočekali na aerodromu i sprečili ih da napuste zemlju prošlog vikenda. Vođu stranke MDC i desetak aktivista stranke očekuje suđenje zbog narušavanja javnog reda i mira posle mitinga održanog 12. marta ove godine, koji je Mugabe zabranio.

Džakarta: Drvo braka

Parovi rešeni da se doživotno obavežu na vernost i ljubav u indonežanskoj oblasti Zapadna Java, imaće priliku da gledaju kako njihova ljubav raste, buja i donosi plodove. Pri tom, nije reč o reprodukciji ljudske vrste (mada nije isključena), već o pošumljavanju – svaki novopečeni bračni par zasadiće najmanje jedno drvo. Na lokalnu akciju pošumljavanja pozvala je Lili Hambali Hasan, šefica oblasti Purvakarta, obraćajući se mladim bračnim parovima i državnim službenicima. Kako ona navodi, akcija je počela pre dve godine a tek nedavno je „uhvatila korene“ – ponovo je zasađeno oko 8750 hektara površine. „Ne postoje zakoni i propisi za sadnju drveća, ovo je samo apel, ali možda će postati i obaveza u nekim slučajevima.“ To znači da nema napredovanja u službi ako ne zasadiš drvo: „U zavisnosti od položaja u državnoj službi, određuje se broj sadnica, ali obično varira od dve do pet“, kaže portparol ove oblasti. Što se tiče novopečenih mladenaca, njihova je obaveza da donesu par mladica u salu za venčanje i da ih predaju matičaru, a ovaj će ih predati osobi zaduženoj za pošumljavanje koja će, besplatno, zasaditi drvo gde treba.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure