img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Peking

Kreditni vetar u leđa

19. januar 2011, 19:47 Reuters, AFP
MONETARNA OFANZIVA: Kina prestigla Svetsku banku / foto: reuters
Copied

Sudeći prema novom pilot-projektu koji je najavila Kineska narodna banka 13. januara, kineske kompanije uskoro će trgovati domaćom valutom prilikom kupovine stranih kompanija ili proizvoda. Iako je predlog projekta i dalje pun restrikcija, potez je nesumnjivo važan iskorak. Ukidanjem striktnih zabrana kineski lideri žele da naprave od juana svetsku monetu. Pre šest meseci strani državljani dobili su pravo na depozite u juanima koje mogu da koriste za prodaju i kupovinu dobara. U novembru 2010. godine ukupna masa juana u depozitu premašila je 280 milijardi, odnosno 42 milijarde američkih dolara, dok hongkonške izvozne investicije iznose oko 56 milijardi dolara. Ipak, nije još jasno da li će preduzetnici želeti da trguju u juanima zato što juane nije lako izneti iz zemlje. Neke kompanije ili zemlje u razvoju možda će prihvatiti juan, najpre zato što će od toga zavisiti stav Kine prema njima. Osim depozita, nema šta drugo da se radi sa juanom.

U poslednje dve godine, Kina je više novaca pozajmila zemljama u razvoju nego što je to učinila Svetska banka. To je možda signal da su Kini potrebni resursi. Državna Kineska banka za razvoj i Kineska eksport-import banka u 2009. i 2010. godini dale su na zajam najmanje 110 milijardi dolara vladama i kompanijama iz zemalja u razvoju. Ta suma premašuje 100,3 milijarde dolara koliko je Svetka banka, preko različitih ogranaka, uzajmila zemljama u razvoju, navodi britanski Financial Times. Novinari ovog lista podatke su prikupili od banaka, korisnika kredita i kineske vlade. Svetska banka je svoje kredite plasirala preko Međunarodne banke za rekonstrukciju i razvoj, okosnice poslovanja, ili preko Međunarodne finansijske korporacije koja posluje sa privatnim sektorom. Obim kineskih investicija i zajmova u Svetskoj banci objašnjavaju njihovim naporima da izgrade jače veze sa zemljama u razvoju, „vetrom u leđa“ u borbi protiv ekonomske zavisnosti od zapadnih tržišta. Za vreme globalnog kreditnog sloma Kina je napravila velike zajam-za-naftu poslove sa Venecuelom i Brazilom, pozajmila je novac indijskim kompanijama za nabavku energetskih postrojenja i oprema, dok je Ganu i Argentinu kreditirala za infrastrukturne projekte. Bez obzira na to što su neki od ovih kredita bili su u juanima, u skladu sa njihovim naporima da učine svoju monetu svetskom, uslovi su bili bolji nego kod Svetske banke.

Džon Foli

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure