img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Oslo

Ko bojkotuje Nobelovu nagradu za mir

08. decembar 2010, 17:14 BBC
KONTROVERZAN NOBELOVAC: Lju Sjaobo / foto: reuters
Copied

Ove godine Nobelova nagrada za mir dodeljena je kineskom političkom aktivisti Lju Sjaobou. Odluka komiteta je razljutila Kinu, koja je upozorila zemlje čiji predstavnici budu prisustvovali ceremoniji da će snositi „posledice“. Ima najmanje dva ključna razloga zašto je 18 zemalja, zajedno sa Kinom, odlučilo da bojkotuje ceremoniju dodele Nobelove nagrade: najpre, nagrada ide u ruke disidentu, a osim toga, Kina je uložila prigovor. Ta situacija otvara mogućnost i drugim zemljama, neosetljivim na disidente, da takođe prigovaraju i bojkotuju ceremoniju. Drugi razlog – pretnja „posledicama“ još je značajnija zato što se Kina svojim „ekonomskim“ mišićima protegla po celom svetu.

Najmanje 44 od 65 ambasada odgovorilo je da prihvata poziv za ceremoniju, saopštio je Komitet za dodelu Nobelove nagrade za mir. Poziv su odbili: Rusija, Kazahstan, Kolumbija, Tunis, Saudijska Arabija, Pakistan, Srbija, Irak, Iran, Vijetnam, Avganistan, Venecuela, Filipini, Egipat, Sudan, Ukrajina, Kuba i Maroko.

Portparolka kineskog ministarstva spoljnih poslova saopštila je da je „koliko ona zna, do sada najmanje 100 zemalja i organizacija izrazilo eksplicitnu podršku kineskom protivljenju dodeli Nobelove nagrade za mir, što nesumnjivo dokazuje da međunarodna zajednica ne prihvata odluku Nobelovog komiteta“. Fidel Kastro je tim povodom napisao da se nada da je „ta odluka samo jedan od onih ideoloških udara na nekad prestižnu nagradu, a ne novo pravilo. Na Kubi disidentski faktor nije zanemarljiv.

Početkom novembra, portparol Ambasade Rusije u Oslu rekao je da ambasador njihove zemlje neće doći u Oslo, a za to odsustvo kaže da „nije politički motivisano i nismo pod pritiskom Kine.“ Rusija naime nema potrebe da se „začikava“ sa Kinom i komotno može da donese odluku kakva joj se prohte. Međutim, u Rusiji je prisutan taj disidentski faktor. U slučaju Iraka (nisu dali zvaničnu izjavu), reč je isključivo o kineskom faktoru, tamo je nafta ključna reč. Kina je aktivan investitor na iračkim naftnim poljima, a Iračanima je neophodna finansijska dobit.

Venecuelanski predsednik Ugo Čavez žestoko je kritikovao domaće medijsko pokrivanje dodele Nobelove nagrade. „Ovo je poput Obamine nagrade za mir“, rekao je dodavši: „Živela Kina! Živeo kineski suverenitet, njena nezavisnost i veličina!“

Lju Sjaobo (54) bio je jedan od vodećih lidera tokom protesta na Tjenanmenu 1989. godine. Prošle godine osuđen je na 11 godina zatvora zbog „subverzije“ nakon što je pozvao na višepartijsku demokratiju i poštovanje ljudskih prava u Kini.

Pol Rejnolds

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure