img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Peking

Gasovod do Kine

29. septembar 2010, 14:51 China Daily
PARTNERSTVO ZA BUDUĆNOST: Predsednik Rusije Dmitri Medvedev i premijer Kine Ven Điabao / foto: reuters
Copied

Dobri odnosi sa Pekingom su jedan od prioritetnih ciljeva moskovske spoljne politike. Rusko-kineski odnosi se baziraju na principima uzajamnog poštovanja, jednakosti suvereniteta i obostrane koristi. Peking i Moskva su davno definisali ovu formulu i nisu je menjali, bez obzira na rastuću kinesku moć i ogromne poteškoće Rusije posle kolapsa Sovjetskog Saveza. Poseta ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva Kini je u cilju promocije dosadašnjeg pragmatičnog kursa sa osvrtom na suštinu – ekonomsku razmenu posebno u oblasti energetike.

Bez obzira na to što je cena ruskog prirodnog gasa nezgodno pitanje, Gazprom se nada da će od 2015. godine početi da izvozi gas u Kinu. Ako se izgradi gasovod „Altai“, imaće kapacitet poput severnog i južnog kraka za Evropu; kompanija „Rosneft“ počeće da izvozi naftu u Kinu već sledeće godine, napraviće zajedničko preduzeće da kineskom državnom naftnom kompanijom i rafineriju u Tjanjinu, što je najveći rusko-kineski projekat do sada. Pored toga, vodeća ruska privatna nafta kompanija Lukojl planira da „upumpava“ gas u severne delove Kine sa uzbekistanskih naftnih polja. Svi ovi potezi navode na zaključak da se rusko tržište energetike, donedavno isključivo okrenuto ka Evropi, okreće prema brzorastućoj kineskoj ekonomiji, kojoj odgovara da ima direktnu vezu sa gasnim resursima u komšiluku.

Osim toga, vrlo je verovatno da će Šangajska organizacija za saradnju u budućnosti dobiti na značaju. Situacija u Centralnoj Aziji zahteva bližu saradnju Moskve i Pekinga.

Pod pretpostavkom da će ovakvo stanje potrajati, ne postoji mogućnost da se odnosi Rusije i Kine iznenada poremete. Međutim, oprez nije na odmet. U obe zemlje je evidentan rastući nacionalizam – defanzivan u postsovjetskoj Rusiji, a nešto ofanzivniji u Kini, koja oseća svoju novu snagu, ali nije zaboravila poniženja iz prošlosti. Oba fenomena su razumljiva iz istorijske perspektive, ali bi vlade obe zemlje trebalo da obezbede mehanizme da se nacionalna osećanja građana pretvore u konstruktivan patriotizam, što je bolje nego destruktivna ksenofobija.

Medvedev je samo jedan od milion ruskih građana koji posećuju Kinu svake godine: turisti, poslovni ljudi, akademici, umetnici. Svi ovi ljudi oblikuju moderne kinesko-ruske veze. Ono što je počelo kao partijski odnos, pretvorilo se u međudržavnu relaciju, a sada se konvertuje u kontakte pojedinaca. To je, za sada, najjača veza između Rusije i Kine.

Zang Ksiang

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure