img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Berlin

Evropa kao neprijatelj

31. maj 2011, 12:41 TAZ
Copied

Čini se da upravo postajemo svedoci istorijske cenzure u Evropi. Doživljavamo drugu etapu populizma.

U toku prve etape populizam se razvijao kao radikalna opozicija. Formulisao se kao manjinska pozicija i pozicionirao kao snaga, prema kojoj se etablirana politika i njeni mediji ponašaju neprijateljski. U drugoj etapi širi svoje krugove. Povezuje se sa građanski dobro situiranom sredinom. U mnogim evropskim zemljama nalazimo se usred te faze.

U Danskoj i Holandiji desno-populističke partije sasvim zvanično podržavaju tamošnje konzervativne vlade. U Francuskoj je mogućno da nova šefica Nacionalnog fronta, Marina le Pen, kao već pre deset godina njen otac, Žan-Mari le Pen, uđe u drugi krug predsedničkih izbora. U Austriji desno-radikalna Slobodarska partija Hajnca-Kristijana Štrahea prema ispitivanju javnog mnjenja sa 29 odsto pristalica već se nalazi na prvom mestu.

Desni populizam svoj uspon zahvaljuje prostom neprijateljstvu prema strancima. Od samog početka se ta ksenofobija postavlja na određeni način: „Mi smo ovde dole, vi tamo gore!“ „Mi imamo probleme sa strancima, mi živimo sa njima. Naša deca idu u obdaništa gde se svi zovu Ahmed ili Ajša. A oni drugi stanuju u boljim gradskim četvrtima!“

Sa takvom retorikom se populistički političari i bulevarske novine ponašaju kao advokati „jednostavnih ljudi“. Bitno je i da je populizmu uspelo da „neprijateljstvo prema strancima“ transformiše u „neprijateljstvo prema Islamu“.

Poslednjih nedelja i meseci dogodilo se još nešto, što stvar čini zaista opasnom: u vezi sa spasavanjem južnoevropskih zemalja i Irske došlo je do potpaljivanja antievropskih strasti.

Populisti bubnjaju: „Mi moramo da plaćamo za grčke, španske i portugalske lenštine.“ Ima razloga da se poveruje da pretežna većina građana deli to mišljenje populista.

Protiv toga bi trebalo nešto smisliti što je brže moguće, inače će „projekat mira“ Evropske unije propasti u zlovoljnoj zajednici, u kojoj svako kevće na svakoga. Populisti postavljaju poneko valjano pitanje, ali kao obično na njih daju pogrešne odgovore.

Robert Misik

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure