

Narodno pozorište
Zašto je Narodno pozorište odložilo studentski festival
Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Soul špageti
13. maj, Centar „Sava„, Beograd
Nije baš najlakše s beogradskom koncertnom publikom. Na primer, nije na prvi pogled lako odrediti da li je popunila više od pola velike sale Centra „Sava“ iz uobičajene ljubopitljivosti – da (po ceni 500–700 din.) „overi“ najprodavanijeg italijanskog izvođača sredine devedesetih, jedinog Evropljanina „iz mesta“ uvrštenog u Woodstock ’94. itd., ili je Cukero (Šećer) ovde zaista toliko popularan?
Najprostije opisan kao talijanski Džo Koker, Cukero se uspinjao osamdesetih, kroz festivale dok milionski proboj albumom Blue’s (’87. s gostujućim sviračima iz Springstinovog benda) nije izazvao čak i licencno objavljivanje u prethodnoj Jugi. Posle mu je teško stati na rep: nastupa u Pešti i Moskvi, peva s Kokerom, Klepton i Dž. Bek mu gostuju solažama, na džez festivalima pojavljuje se s izvornim bluzerima i ranim rokenrolerima, učestvuje na dobrotvornim koncertima za ovo, ono i sve, dobija prestižne industrijske nagrade, snima na US izvorima.
Široj publici kod nas poznat prvenstveno po duetima s Polom Jangom (Senza Una Donna, ponovljena stara Cukerova pesma) i ’92. Pavarotijem (Miserere, za koju je engleske stihove sredio Bono/U2), s potonjim je pokrenuo i humanitarna natpevavanja u Modeni.
Pirati su očigledno među zaslužnima za to što se i Cukero nadovezao na uvreženu popularnost italijanske muzike kod nas, te je na njegovom koncertu bilo ženskog podmlatka za razgledanje, toplih reakcija i brzog uključivanja u stadionske šablone ponašanja. Lep poen uz gotovo istovremene privredne/poslovne događaje iz Italije, namenjene našem tržištu.
Šou je pristojno produciran, ozvučen i odlično osvetljen, što dokazuje kako sve to može da štima i u Srbiji/SC: k’o pre rata, recimo, kad je gostovala Ana Oksa. Dve podeblje prateće pevačice i deo od petorice muzikanata tamne su puti, a semplovani vokali crnih velikana valjda bi takođe trebalo da istaknu verodostojnost Cukerovih muzičkih polazišta. No ta rasna naglašenost, nažalost, nema dodirnih tačaka s kvalitetom svirke: veći deo isporučenog zvuka je sintetizovan, samim tim su i znatne deonice odglumljene; uz evrovizijski engleski kao neprimetno upleten u refrene (kamon bejbi, bejbi je–jea… ), sve je bezlično (belo)svetsko, nema traga korenima ni poreklu. Da smo mi imali ozbiljno zasnovanu rok scenu, mogao je i Miščević da prepakuje Dži–El–Ou–Rauijeaaagha…!
Srećom, Cukero nije odirao glas, malo je i pričao, u publici šizenje, bre! i prođe sat i po, neprimetno nam je predstavio i novi album Shake, pa za bis prepravka Verdija (Nabuko) za decu, Senza Una Donna… Bilo da ste došli čisto informativno ili željni spektakla, glatko prođe.


Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Da je za stvaranje scenskog spektakla ponekad dovoljno imati vrhunske igrače i obrazovanog, promišljenog koreografa, poručuju „Snovi“, nova plesna predstava u Madlenianumu


Hrvatska književnica i novinarka Slavenka Drakulić preminula je u 77. godini. Drakulić je bila jedna od najprevođenijih hrvatskih književnica, rođena je u Rijeci 4. jula 1949. i živela u Zagrebu i Stokholmu. Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenih studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za "Start", zagrebački nedeljnik "Danas" i NIN i bila jedna od novinarki koje su uvele feminističke teme u javnu raspravu. Tim povodom, podsećamo se njenog intervjua koji je ona dala za "Vreme" prošle godine


U kojem smeru će otići mladi i AI, odluči će njih dvoje, bez nas - kaže Darko Macan, autor knjige „Sutra“ u kojoj iz budućnosti priča o sadašnjosti


Premijera filma „Na točkovima zaboravljenih snova“ na Festivalu u Šangaju, i učešće sedam filmova na Festivalu u Puli, veliki su uspesi domaćeg filma. Pitanje je da li ih Filmski centar Srbije s pravom prisvaja
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve