
Knjiga
Izdavači traže poništenje konkursa za otkup knjiga
Izdavači dva najveća udruženja, UIKS i UPIS, i nezavisni izdavači traže da Ministarstvo kulture poništi konkurs za otkup knjiga bibliotekama kojim se traže samo ćirilična izdanja
Mohmed Rasulof, nagrađeni iranski reditelj, kažnjen je na osam godina zatvora, bičevanje i oduzimanje imovine zato što će njegov film „Seme svete smokve“ iduće nedelje biti prikazan na festivalu u Kanu. Rasulof je i ranije kažnjavan zbog filmova na evropskim festivalima, i nije jedini
Iranski reditelj Mohamed Rasulof neće prisustvovati svetskoj premijeri svog filma The Seed Of The Sacred Fig na Kanskom festivalu sledeće nedelje, zato što su ga, upravo zbog tog filma, vlasti njegove zemlje osudile na osam godina zatvora, bičevanje, novčanu kaznu i oduzimanje imovine.
Babak Paknija, advokat za ljudska prava koji zastupa Mohameda Rasulofa, napisao je na mreži „X“ da je presuda potvrđena na apelacionom sudu i da je slučaj sada poslat na sprovođenje.
Rasulof je optužen za snimanje filma bez dobijanja dozvole od nadležnih vlasti, uz optužbe da glumice nisu pravilno nosile hidžab i da su snimane bez hidžaba. Takođe, sud je njegove javne izjave, kao i njegovo dalje angažovanje u snimanju filmova i dokumentaraca opisao kao „primere saučesništva sa namerom da se počini zločin protiv bezbednosti zemlje“.
Advokat je rekao i da je svim ključnim učesnicima u filmu zabranjeno da napuste zemlju, kao i da su već bili predmet istrage od strane vladinih bezbednosnih snaga.
Iranske vlasti su vršile pritisak i na Kanski festival da film povuče iz selekcije.
Do sada su tri njegova filma osvajala nagrade na Kanskom festivalu, u okviru programa „Izvestan pogled“: to su Goodbye (2011), Rukopisi ne gore dve godine kasnije i Čovek od integriteta iz 2017. godine.
Za film Ne postoji zlo Rasulov je dobio najveću nagradu Berlinskog festivala, „Zlatni medved“ 2020. godine, film o smrtnoj kazni u Iranu. Međutim, Rasulovu je bilo zabranjeno da putuje, a nagradu je u njegovo ime primila njegova ćerka Baran.
Rasulof je i do sada kažnjavan za svoj rad ali, u odnosu na ovu, mnogo blažim kaznama: prva iz 2010. je bila na šest godina zatvora zbog snimanja bez odgovarajuće dozvole ali je smanjena na jednu godinu, potom mu je, nakon što je film o korupciji u Iranu Čovek od integriteta 2017. godine učestvovao na Kanskom festivalu i osvojio nagradu, bilo zabranjeno da napusti zemlju i oduzet mu je pasoš. Tada je osuđen na godinu dana zatvora i dvogodišnju zabranu napuštanja zemlje.
Dve godine kasnije, Islamski revolucionarni sud mu je takođe zabranio bilo kakvo učešće u društvenim ili političkim aktivnostima. Od jula 2022. do prošlog februara bio je u zatvoru zato što je na društvenim mrežama protestovao protiv represije nad učesnicima građanskih demonstracija u Iranu. Kad je izašao iz zatvora, zabranjeno mu je da prisustvuje filmskom festivalu u Kanu, gde je trebalo da bude član žirija programa „Izvestan pogled“.
Mohamed Rasulof je samo jedan od mnogih filmskih stvaralaca koji su u Iranu kažnjavani zbog svog rada i stavova.
Režiser Saed Rustee osuđen je na šest meseci zatvora zbog prikazivanja filma Leila’s Brothers na filmskom festivalu u Kanu 2022.
Glumac Taraneh Alidoosti, koji je igrao glavnu ulogu u tom filmu, proveo je skoro tri nedelje u zatvoru zbog podrške protestima zbog smrti Mahse Aminija, devojke koja je osuđena zbog džihaba.
Proslavljeni režiser Džafar Panahi bio je nekoliko puta u zatvorskom i kućnom pritvora, a njegova sedm0mesečna kazna zatvora okončana je prošlog februara.
Izdavači dva najveća udruženja, UIKS i UPIS, i nezavisni izdavači traže da Ministarstvo kulture poništi konkurs za otkup knjiga bibliotekama kojim se traže samo ćirilična izdanja
Prema odluci Skupštine grada, Nikiti Milivojeviću nije produžen mandat, a novi umetnički direktor Bitefa nije izabran. Time je spisak međunarodnih festivala čiji je rad tokom poslednjih mesec dana zakočila Skupština grada, povećan na četiri. Pretpostavlja se da su razlozi nepodobnost i Ekspo
U Pionirskom parku ispred Predsedništva odvija se pozorišna predstava. Ima scenu, glumce-naturščike, kostime, publiku, a često se uspostavlja i direktna komunikacija između onih unutar i izvan ograde
Goranka Matić, Pamćenje i nada, galerija “Novembar”, Beograd, mart 2025. kustoskinje Una Popović i Mia David
“Dobronamerni ljudi teže tome da učitavaju svoje dobre namere u druge. E sad, studenti jesu oslobodioci nade i zatomljenih osećanja, ali nisu naši lični oslobodioci. Mi moramo sebi da pomognemo, potrebno je da vidimo šta s tim osećanjima, probuđenim dostojanstvom, mi moramo da preuzmemo odgovornost, a ne da ga smeštamo u nekog drugog jer ćemo opet da se uspavamo prvom sledećom prilikom. Potrebno nam je potpuno oslobođenje, ne samo privremeni ventil”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve