
In memoriam: Brižit Bardo (1934–2025)
Ikona apsolutne slobode
Devet decenija B. B. svetlokose seks-bombe francuskog filma pedesetih, pionirke bikinija, egzistencijalističke ikone „apsolutne slobode“ kojoj je dosadilo da se skida

Nema umetničke nagrade ali zato ima one za izuzetne zasluge, ne znaju ga ni u Srbiji ni u Pragu gde živi, njegov rad nema vrednosti relevantne u međunarodnom kontekstu – kaže stručna javnost o Predragu Đakoviću
Projekat kojim će Predrag Đaković predstavljati Srbiju maja iduće godine na najvećoj svetskoj izložbi, na Bijenalu umetnosti u Veneciji, zove se „Preko golgote do vaskrsa“.
U objašnjenju komisije koja ga je izabrala, piše da Đakovićev projekat predstavlja ciklus radova koji propituju odnos istorije i identiteta, otvarajući pitanje kako pojedinac opstaje pod pritiskom prošlosti i ideologije. Zasnovani su na „ideji da umetnost ne služi estetizaciji, nego svedočenju. Zato njegove slike deluju kao unutrašnje freske savremenog čoveka”.
Umetnikova opsesivna tema
Deluje da je to tema koja ovog umetnika godinama opseda, s obzirom da je jula 2018. godine u Domu Vojske imao izložbu „Golgota i Vaskrs“. Izložio je 22 slike iz „opusa tog umetnika, posvećenog stradanju srpske vojske kroz istoriju, od Kosovskog boja, preko golgote i stradalničkih podviga srpske vojske tokom Prvog i Drugog svetskog, pa sve do novijih ratova“, piše u opisu te izložbe.
Države na Venecijansko bijenale šalju najbolje i najaktuelnije radove iz svoje produkcije kako bi se pokazale svetu.
Izbor predstavnika države na Venecijanskom bijenalu i ranijih godina je izazivao burne reakcije javnosti. Ovog puta je ta reakcija izuzetno negativna, čak je pokrenuta i peticija kojom se traži hitno povlačenje odluke da Predrag Đaković predstavlja Srbiju u Veneciji.
Argumenti protiv
Najčešći argumenti protiv ove odluke su da je Đakovićev rad nepoznat u Srbiji, da se za njega ne zna ni u Pragu gde živi decenijama unazad, kao i da nema vrednosti koje su prepoznate kao relevantne u međunarodnom umetničkom kontekstu.
Umetnici i istoričari umetnosti koji su javno reagovali na odluku, podsećaju na konkursne uslove i ističu da većina njih nije poštovana i navode umetnički kvalitet i inovativnost projekta, ugled u stručnoj javnosti, reference autora na međunarodnom planu, kao i doprinos uspostavljanju i unapređenju međunarodne saradnje kao i afirmaciji savremene umetničke scene Srbije u inostranstvu.
Umetnik lojalista
Đaković je dobitnik Zlatne medalje Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i Zlatne medalje ukazom predsednika Srbije za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti slikarstva. Nema ni jednu nagradu za umetnički rad koji struka dodeljuje. Potpisnik je liste podrške Aleksandru Vučiću.
Zbog toga je izbor Đakovića za Venecijansko bijenale doživljen kao još jedan pokušaj politike da uzurpira umetnost.
Komisija
Članovi Komisije koji su izabrali Predraga Đakovića se ne oglašavaju, niti reaguju na kritike.
To su: istoričarka umetnosti, kustoskinja i v.d. direktora MSUB Marijana Kolarić; donedavna direktorka Muzeja grada Beograda Jelena Medaković a sada gradska sekretarka za kulturu Beograda, komesar nastupa Srbije na 60. Bijenalu u Veneciji 2024; v.d. pomoćnika ministra u sektoru za međunarodne odnose i evropske integracije u kulturi Stanko Blagojević; v.d. pomoćnika ministra u sektoru za savremeno stvaralaštvo Miodrag Ivanović; skulptor Miodrag Miša Rogan, za koga je istaknuto da je bio predstavnik Srbije na prvom Bijenalu na Malti 2024. godine.
U rešenju konkursa koje je objavilo Ministarstvo kulture, ne piše ko je predsednik Komisije.
Na pitanje „Vremena“ da prokomentarišu kritike javnosti o objasne zašto je, po njihovom mišljenju, izabran Đaković, Marija Kolarić je rekla da je na putu i predložila da se čujemo početkom iduće nedelje, a Jelena Medaković smatra da nije umesno da priča o tome s obzirom da je samo jedan od članova komisije.
Netransparentan konkurs
Konkurs koji je u ime Ministarstva kulture raspisao Muzej savremene umetnosti bio je netransparentan. U rešenju nije napisano koliko je bilo konkurenata ni ko su oni.
Prema nezvaničnim informacijama SEE culta, u užem izboru za 61. Bijenale u Veneciji bili su Nemanja Nikolić projektom “Povratak Crnog kvadrata” i kustosi Saša Janjić i Katarina Mitrović, koji su predložili projekat “Pričinjavanja: zvuci i vizije, Vladan Radovanović (1932-2023)”.
Na konkursu su, kako nezvanično saznaje SEEcult, učestvovali i Andrej Josifovski Pijanista, Blažo Kovačević i Natalija Mijatović, Bortis Burić, Brankica Žilović i Nikola Kolja Božović, Damjan Kovačević, Dušan B. Marković, Ivana Svetlik i 57 slikara, Katarina Stojković i Tijana Malek, kustoskinja Marija Todorović Kanić, Ljljana Bursać, Nikola Radosavljević i Svetlana Spajić, Milica Lukić, Miroslav Perković i Andrei Warren, Mirjana Đorđević Thaler, Predrag Terzić, Radomir Knežević i Sofija Knežević, Veljko Zejak, Vesna Milojković i Vuk Vidor.
Peticija
Zajednice za umetnost i kulturu pokrenule su peticiju „Glas protiv aktuelnog izbora za predstavnika Srbije na Bijenalu u Veneciji“. Kao što je već rečeno, do sada ni jedan izbor za Venecijansko bijenale nije prouzrokovao peticiju.

Devet decenija B. B. svetlokose seks-bombe francuskog filma pedesetih, pionirke bikinija, egzistencijalističke ikone „apsolutne slobode“ kojoj je dosadilo da se skida

Francuska filmska legenda Brižit Bardo, filmska ikona pedesetih i šezdesetih godina, koja postala zaštitnica prava životinja, preminula je u 91. godini

Ministarstvo kulture odbilo je da izdvoji 120.000 dinara za podršku programu Nišvila posvećenom Šabanu Bajramoviću. Prethodno je Selakovićevo ministarstvo ostavilo bez dinara i Nišvil džez festival iako je među 10 najboljih džez festivala u Evropi. Da li u Srbiji ima mesta samo za „srpsku“ muziku

Pred premijeru, Sektor protivpožarne zaštite Narodnog pozorišta tražio je od scenografa predstave „Gospođa Olga“ da zameni trsku iz scenografije, mada prethodnih dana nije nikom smetala
Na licitaciji, po početnoj ceni u visini jednog većeg stana, prodat je dvorac porodice Dunđerski firmi u vlasništvu Maje Buhe. Država je imala pravo preče kupovine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve