img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zašto će Srbiju na Venecijanskom bijenalu predstavljati baš Predrag Đaković?

08. децембар 2025, 19:31 Sonja Ćirić
Foto: Ministarstvo kulture
Paviljom Srbije u Veneciji
Copied

Nema umetničke nagrade ali zato ima one za izuzetne zasluge, ne znaju ga ni u Srbiji ni u Pragu gde živi, njegov rad nema vrednosti relevantne u međunarodnom kontekstu – kaže stručna javnost o Predragu Đakoviću

Projekat kojim će Predrag Đaković predstavljati Srbiju maja iduće godine na najvećoj svetskoj izložbi, na Bijenalu umetnosti u Veneciji, zove se „Preko golgote do vaskrsa“.

U objašnjenju komisije koja ga je izabrala, piše da Đakovićev projekat predstavlja ciklus radova koji propituju odnos istorije i identiteta, otvarajući pitanje kako pojedinac opstaje pod pritiskom prošlosti i ideologije. Zasnovani su na „ideji da umetnost ne služi estetizaciji, nego svedočenju. Zato njegove slike deluju kao unutrašnje freske savremenog čoveka”.

Umetnikova opsesivna tema

Deluje da je to tema koja ovog umetnika godinama opseda, s obzirom da je jula 2018. godine u Domu Vojske imao izložbu „Golgota i Vaskrs“.  Izložio je 22 slike iz „opusa tog umetnika, posvećenog stradanju srpske vojske kroz istoriju, od Kosovskog boja, preko golgote i stradalničkih podviga srpske vojske tokom Prvog i Drugog svetskog, pa sve do novijih ratova“, piše u  opisu te izložbe.

Države na Venecijansko bijenale šalju najbolje i najaktuelnije radove iz svoje produkcije kako bi se pokazale svetu.

Izbor predstavnika države na Venecijanskom bijenalu i ranijih godina je izazivao burne reakcije javnosti. Ovog puta je ta reakcija izuzetno negativna, čak je pokrenuta i peticija kojom se traži hitno povlačenje odluke da Predrag Đaković predstavlja Srbiju u Veneciji.

Argumenti protiv

Najčešći argumenti protiv ove odluke su da je Đakovićev rad nepoznat u Srbiji, da se za njega ne zna ni u Pragu gde živi decenijama unazad, kao i da nema vrednosti koje su prepoznate kao relevantne u međunarodnom umetničkom kontekstu.

Umetnici i istoričari umetnosti koji su javno reagovali na odluku, podsećaju na konkursne uslove i ističu da većina njih nije poštovana i navode umetnički kvalitet i inovativnost projekta, ugled u stručnoj javnosti, reference autora na međunarodnom planu, kao i doprinos uspostavljanju i unapređenju međunarodne saradnje kao i afirmaciji savremene umetničke scene Srbije u inostranstvu.

Umetnik lojalista

Đaković je dobitnik Zlatne medalje Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i Zlatne medalje ukazom predsednika Srbije za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti slikarstva. Nema ni jednu nagradu za umetnički rad koji struka dodeljuje. Potpisnik je liste podrške Aleksandru Vučiću.

Zbog toga je izbor Đakovića za Venecijansko bijenale doživljen kao još jedan pokušaj politike da  uzurpira umetnost.

Komisija

Članovi Komisije koji su izabrali Predraga Đakovića se ne oglašavaju, niti reaguju na kritike.

To su: istoričarka umetnosti, kustoskinja i v.d. direktora MSUB Marijana Kolarić; donedavna direktorka Muzeja grada Beograda Jelena Medaković a sada gradska sekretarka za kulturu Beograda, komesar nastupa Srbije na 60. Bijenalu u Veneciji 2024;  v.d. pomoćnika ministra u sektoru za međunarodne odnose i evropske integracije u kulturi Stanko Blagojević;  v.d. pomoćnika ministra u sektoru za savremeno stvaralaštvo Miodrag Ivanović; skulptor Miodrag Miša Rogan, za koga je istaknuto da je bio predstavnik Srbije na prvom Bijenalu na Malti 2024. godine.

U rešenju konkursa koje je objavilo Ministarstvo kulture, ne piše ko je predsednik Komisije.

Na pitanje „Vremena“ da prokomentarišu kritike javnosti o objasne zašto je, po njihovom mišljenju, izabran Đaković, Marija Kolarić je rekla da je na putu i predložila da se čujemo početkom iduće nedelje, a Jelena Medaković smatra da nije umesno da priča o tome s obzirom da je samo jedan od članova komisije.

Netransparentan konkurs

Konkurs koji je u ime Ministarstva kulture raspisao Muzej savremene umetnosti bio je netransparentan. U rešenju nije napisano koliko je bilo konkurenata ni ko su oni.

Prema nezvaničnim informacijama SEE culta, u užem izboru za 61. Bijenale u Veneciji bili su Nemanja Nikolić projektom “Povratak Crnog kvadrata” i kustosi Saša Janjić i Katarina Mitrović, koji su predložili projekat “Pričinjavanja: zvuci i vizije, Vladan Radovanović (1932-2023)”.

Na konkursu su, kako nezvanično saznaje SEEcult, učestvovali i Andrej Josifovski Pijanista, Blažo Kovačević i Natalija Mijatović, Bortis Burić, Brankica Žilović i Nikola Kolja Božović, Damjan Kovačević, Dušan B. Marković, Ivana Svetlik i 57 slikara, Katarina Stojković i Tijana Malek, kustoskinja Marija Todorović Kanić, Ljljana Bursać, Nikola Radosavljević i Svetlana Spajić, Milica Lukić, Miroslav Perković i Andrei Warren, Mirjana Đorđević Thaler, Predrag Terzić, Radomir Knežević i Sofija Knežević, Veljko Zejak, Vesna Milojković i Vuk Vidor.

Peticija

Zajednice za umetnost i kulturu pokrenule su peticiju „Glas protiv aktuelnog izbora za predstavnika Srbije na Bijenalu u Veneciji“. Kao što je već rečeno, do sada ni jedan izbor za Venecijansko bijenale nije prouzrokovao peticiju.

Tagovi:

Ministarstvo kulture Bijenale u Veneciji Predrag Đaković
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Fest

07.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Selektor Festa Dragan Jeličič: Spreman je program za Fest u oktobru

Dragan Jeličić, selektor Festa kaže da je program ovog festivala koji će biti u oktobru završen, dok će četiri filma tokom dvodnevnog Fest intra u februaru biti najava tog tek 53. a ne 55. Festa kao što bi trebalo da bude, da nije bilo „nedopustive pauze“ od dve i po godine

Država i film

07.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Država i struka na Zlatiboru i u Beogradu razjedinjeni o istom problemu

O istoj temi, o problemima savremene kinematografije, država je organizovala skup na Zlatiboru, a struka u Beogradu. Jasno je zašto nisu mogli zajedno

Beogradski festival

06.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Beograd film festival: Više od 20.000 gledalaca i rasprodate projekcije

Posle osam dana i 43 filma iz najnovije svetske produkcije, završen je prvi Beograd film festival sa više od 20.000 gledalaca

Niš

06.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Zašto je Nišu odjednom važna kultura

Grad Niš je za ovu godinu odvojio rekordnih 8 odsto, država mu zida Narodni muzej i Galeriju savremene umetnosti, najavljuju se razni programi...Zašto baš sad

Ukradena slika

Hapšenje

05.фебруар 2026. B. B.

Uhapšeni osumnjičeni za krađu slike „Uspenje“ Zdravka Vučinića

Uhapšeni su osumnjičeni za krađu slike „Uspenje“ Zdravka Vučinića

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure