img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zašto će Srbiju na Venecijanskom bijenalu predstavljati baš Predrag Đaković?

08. decembar 2025, 19:31 Sonja Ćirić
Foto: Ministarstvo kulture
Paviljom Srbije u Veneciji
Copied

Nema umetničke nagrade ali zato ima one za izuzetne zasluge, ne znaju ga ni u Srbiji ni u Pragu gde živi, njegov rad nema vrednosti relevantne u međunarodnom kontekstu – kaže stručna javnost o Predragu Đakoviću

Projekat kojim će Predrag Đaković predstavljati Srbiju maja iduće godine na najvećoj svetskoj izložbi, na Bijenalu umetnosti u Veneciji, zove se „Preko golgote do vaskrsa“.

U objašnjenju komisije koja ga je izabrala, piše da Đakovićev projekat predstavlja ciklus radova koji propituju odnos istorije i identiteta, otvarajući pitanje kako pojedinac opstaje pod pritiskom prošlosti i ideologije. Zasnovani su na „ideji da umetnost ne služi estetizaciji, nego svedočenju. Zato njegove slike deluju kao unutrašnje freske savremenog čoveka”.

Umetnikova opsesivna tema

Deluje da je to tema koja ovog umetnika godinama opseda, s obzirom da je jula 2018. godine u Domu Vojske imao izložbu „Golgota i Vaskrs“.  Izložio je 22 slike iz „opusa tog umetnika, posvećenog stradanju srpske vojske kroz istoriju, od Kosovskog boja, preko golgote i stradalničkih podviga srpske vojske tokom Prvog i Drugog svetskog, pa sve do novijih ratova“, piše u  opisu te izložbe.

Države na Venecijansko bijenale šalju najbolje i najaktuelnije radove iz svoje produkcije kako bi se pokazale svetu.

Izbor predstavnika države na Venecijanskom bijenalu i ranijih godina je izazivao burne reakcije javnosti. Ovog puta je ta reakcija izuzetno negativna, čak je pokrenuta i peticija kojom se traži hitno povlačenje odluke da Predrag Đaković predstavlja Srbiju u Veneciji.

Argumenti protiv

Najčešći argumenti protiv ove odluke su da je Đakovićev rad nepoznat u Srbiji, da se za njega ne zna ni u Pragu gde živi decenijama unazad, kao i da nema vrednosti koje su prepoznate kao relevantne u međunarodnom umetničkom kontekstu.

Umetnici i istoričari umetnosti koji su javno reagovali na odluku, podsećaju na konkursne uslove i ističu da većina njih nije poštovana i navode umetnički kvalitet i inovativnost projekta, ugled u stručnoj javnosti, reference autora na međunarodnom planu, kao i doprinos uspostavljanju i unapređenju međunarodne saradnje kao i afirmaciji savremene umetničke scene Srbije u inostranstvu.

Umetnik lojalista

Đaković je dobitnik Zlatne medalje Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i Zlatne medalje ukazom predsednika Srbije za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti slikarstva. Nema ni jednu nagradu za umetnički rad koji struka dodeljuje. Potpisnik je liste podrške Aleksandru Vučiću.

Zbog toga je izbor Đakovića za Venecijansko bijenale doživljen kao još jedan pokušaj politike da  uzurpira umetnost.

Komisija

Članovi Komisije koji su izabrali Predraga Đakovića se ne oglašavaju, niti reaguju na kritike.

To su: istoričarka umetnosti, kustoskinja i v.d. direktora MSUB Marijana Kolarić; donedavna direktorka Muzeja grada Beograda Jelena Medaković a sada gradska sekretarka za kulturu Beograda, komesar nastupa Srbije na 60. Bijenalu u Veneciji 2024;  v.d. pomoćnika ministra u sektoru za međunarodne odnose i evropske integracije u kulturi Stanko Blagojević;  v.d. pomoćnika ministra u sektoru za savremeno stvaralaštvo Miodrag Ivanović; skulptor Miodrag Miša Rogan, za koga je istaknuto da je bio predstavnik Srbije na prvom Bijenalu na Malti 2024. godine.

U rešenju konkursa koje je objavilo Ministarstvo kulture, ne piše ko je predsednik Komisije.

Na pitanje „Vremena“ da prokomentarišu kritike javnosti o objasne zašto je, po njihovom mišljenju, izabran Đaković, Marija Kolarić je rekla da je na putu i predložila da se čujemo početkom iduće nedelje, a Jelena Medaković smatra da nije umesno da priča o tome s obzirom da je samo jedan od članova komisije.

Netransparentan konkurs

Konkurs koji je u ime Ministarstva kulture raspisao Muzej savremene umetnosti bio je netransparentan. U rešenju nije napisano koliko je bilo konkurenata ni ko su oni.

Prema nezvaničnim informacijama SEE culta, u užem izboru za 61. Bijenale u Veneciji bili su Nemanja Nikolić projektom “Povratak Crnog kvadrata” i kustosi Saša Janjić i Katarina Mitrović, koji su predložili projekat “Pričinjavanja: zvuci i vizije, Vladan Radovanović (1932-2023)”.

Na konkursu su, kako nezvanično saznaje SEEcult, učestvovali i Andrej Josifovski Pijanista, Blažo Kovačević i Natalija Mijatović, Bortis Burić, Brankica Žilović i Nikola Kolja Božović, Damjan Kovačević, Dušan B. Marković, Ivana Svetlik i 57 slikara, Katarina Stojković i Tijana Malek, kustoskinja Marija Todorović Kanić, Ljljana Bursać, Nikola Radosavljević i Svetlana Spajić, Milica Lukić, Miroslav Perković i Andrei Warren, Mirjana Đorđević Thaler, Predrag Terzić, Radomir Knežević i Sofija Knežević, Veljko Zejak, Vesna Milojković i Vuk Vidor.

Peticija

Zajednice za umetnost i kulturu pokrenule su peticiju „Glas protiv aktuelnog izbora za predstavnika Srbije na Bijenalu u Veneciji“. Kao što je već rečeno, do sada ni jedan izbor za Venecijansko bijenale nije prouzrokovao peticiju.

Tagovi:

Ministarstvo kulture Bijenale u Veneciji Predrag Đaković
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Bitef festival

23.mart 2026. Sonja Ćirić

Bitef bez selektora, predstave biraju Spasoje Ž. Milovanović i članovi Odbora

Kao što zakon omogućava, predstave za ovogodišnji Bitef neće birati selektor već Odbor tog festivala, na čijem čelu je Spasoje Ž. Milovanović

Izložba

23.mart 2026. Sonja Ćirić

„Evolucija“: Izložba slika novinarke „Vremena“ Katarine Stevanović

U beogradskom Đura baru, 24. marta, novinarka „Vremena“ Katarina Stevanović otvara prvu izložbu slika. Zove se „Evolucija“ i vrlo je asocijativna

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure