img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Yugo punto telešop

25. februar 2009, 23:00 Dragan Ilić
Copied

Koliko puta dnevno ste menjajući kanale naleteli na ovu repliku: „Koliko puta u životu ste…?“ Telešop je po mom skromnom mišljenju postao sinonim za savremenu televiziju. To je žanr koji je nadrastao svoje praroditelje – tv-reklame, i od „komercijalnog intermeca“ postao legitiman programski segment. Sve domaće televizije su padale pod naletom telešopa, jedna za drugom, ustupajući deo programa rešavanju različitih životnih problema. U početku, telešop je svoju poziciju izgradio kao program koji okupira praznine, u kasnim noćnim, odnosno ranim jutarnjim satima. Televizije su tako uspevale da svoje programe učine 24-časovnim, a usput bi nešto i zaradile. Vremenom su neki kanali (uglavnom kablovski) dominantno postajali kanali tv-prodaje. Noćni termini telešopa su postali vrući SMS četovi sa Tigricom, Nestašnim devojkama i njihovim drugaricama, dok su se u jutarnjim časovima neke druge devojke (ranoranilice) mazno istezale u fitnes vežbama. Očigledno, gledaocima je ostalo da izaberu da li preferiraju kasnonoćnu ili ranojutarnju erekciju. Ovo je esencijalna potvrda da se telešop oduvek bavio osnovnim ljudskim potrebama (i nagonima), pa pošto smo definisali bazični motiv, krenimo dalje. U psihološkom smislu, telešop bi se zasnivao na teoriji većeg broja motiva, od kojih su osnovni urođeni, ali će televizija kod vas otkriti i pobuditi neke nove. Pravila žanra su jednostavna. U laboratorijskoj scenografiji – voditelj (najčešće muškarac, čak ako se radi o kućnim poslovima) suočava nas sa nekim od nerešivih problema današnjice, i onda nam nudi magično rešenje. Neprestano se potencira racionalnost vaše odluke da naručite proizvod, jer štedite Vreme i Novac! Muškarac je uvek srednjih godina, prosečan u svemu osim u brbljivosti, a pored njega je „bivša miss“, danas ponosna majka troje dece – savršena domaćica, očigledno još uvek privlačna, nije se ugojila ni grama – kako joj to uspeva?

Ovo je klasičan tv-šop putem kojeg smo saznali za: magičnu krpu, praška, pastu za poliranje, supersecka, sokovnike i sprave za vežbanje kod kuće. Naravno, kada roba stigne, nikada ne sija kao na televiziji, ali ipak ponešto i funkcioniše. Međutim, tokom godina smo dobili domaća lica u telešopu – lica koja su nam savetovala da jedemo alge, mažemo određene kreme i spavamo na dušecima. Moj favorit je i danas Kosmodisk ispovedaonica, najbolja domaća serija svih vremena. Kosmodisk su „Otpisani“ među telešopovima. Nakon njega, pojavio se par lažnih medicinskih sestara, koje su senzualno objašnjavale i suočavale nas sa najintimnijim problemima – čukljevima, uraslim noktima, opuštenim dojkama, ćelavim glavama i zadahom iz usta. Za svakoga su imale lepu reč i za svaki problem su nalazile diskretno rešenje.

Danas imate bezbrojne telešop programe koji su postali dominantni ne samo po količini televizijskog vremena, već i po uticaju na ostatak programa. Vesti danas postaju nalik na telešop – u jednoj reklami voditeljka čak dodaje kolegi sprej za nos, a bakterije u wc šolji govore kao čike iz telešopa. Ono što najviše liči na telešop jeste persuazija – ubeđivanje, koje je postalo zaštitni znak većine javnih nastupa. Domaći političari, priučeni za javne nastupe, obučeni su i školovani na tv–reklamama, pa je većina nastupa neverovatno nalik na telešop. Poređenja radi, političari iz moje najranije mladosti, pre gotovo 40 godina, govorili su kao da recituju revolucionarnu poeziju. Govori su zvučali kao poeme Branka Ćopića, Vladimira Nazora ili Skendera Kulenovića. Uoči rata, političari su se okrenuli nacionalnom patosu, Kosovskom ciklusu i Njegošu. Setite se Miloševića, Vuka ili Šešelja iz tih godina. Danas političari najviše liče na one čike, ne naročito lepe, ali brbljive, koji žele da vam nešto uvaljaju. Politika je danas poput tv-programa – potpuno bazirana na ekonomskim interesima. Postalo bi besmisleno danas insistirati da u ćošku ekrana piše „plaćen termin“ pa je time licemernije kada se taj smokvin listić pojavi pred izbore.

Na kraju – telešop nam prodaje i jednu slatku iluziju. Iako nam sugerišu da kupovinom određenom proizvoda štedimo i Vreme i Pare, telešop nas u stvari tera da trošimo! U vremenu krize, čak i države postaju telešop akteri – nudeći nam patriotske kredite za patriotsku kupovinu domaće robe. Punto telešop je potpuno uspeo, uz moj omiljeni marketinški fazon – „gde vi vidite drndavog yugića, mi vidimo 1000 evrića“. Takođe jedva čekam da saznam kako ćemo razlikovati frižidere sklopljene u Valjevu od onih koje sklapaju u Velenju. Nekada su nakupci na našim pijacama imali uredne potvrde da su proizvođači (banana, ananasa ili kivija) jer je tada pijačnina bila manja. Zato, recite zbogom uraslim dlakama, skupim kreditima, drndavim krntijama, skupim projektima i… naručite odmah!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Komentar
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure