img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Yugo punto telešop

25. februar 2009, 23:00 Dragan Ilić
Copied

Koliko puta dnevno ste menjajući kanale naleteli na ovu repliku: „Koliko puta u životu ste…?“ Telešop je po mom skromnom mišljenju postao sinonim za savremenu televiziju. To je žanr koji je nadrastao svoje praroditelje – tv-reklame, i od „komercijalnog intermeca“ postao legitiman programski segment. Sve domaće televizije su padale pod naletom telešopa, jedna za drugom, ustupajući deo programa rešavanju različitih životnih problema. U početku, telešop je svoju poziciju izgradio kao program koji okupira praznine, u kasnim noćnim, odnosno ranim jutarnjim satima. Televizije su tako uspevale da svoje programe učine 24-časovnim, a usput bi nešto i zaradile. Vremenom su neki kanali (uglavnom kablovski) dominantno postajali kanali tv-prodaje. Noćni termini telešopa su postali vrući SMS četovi sa Tigricom, Nestašnim devojkama i njihovim drugaricama, dok su se u jutarnjim časovima neke druge devojke (ranoranilice) mazno istezale u fitnes vežbama. Očigledno, gledaocima je ostalo da izaberu da li preferiraju kasnonoćnu ili ranojutarnju erekciju. Ovo je esencijalna potvrda da se telešop oduvek bavio osnovnim ljudskim potrebama (i nagonima), pa pošto smo definisali bazični motiv, krenimo dalje. U psihološkom smislu, telešop bi se zasnivao na teoriji većeg broja motiva, od kojih su osnovni urođeni, ali će televizija kod vas otkriti i pobuditi neke nove. Pravila žanra su jednostavna. U laboratorijskoj scenografiji – voditelj (najčešće muškarac, čak ako se radi o kućnim poslovima) suočava nas sa nekim od nerešivih problema današnjice, i onda nam nudi magično rešenje. Neprestano se potencira racionalnost vaše odluke da naručite proizvod, jer štedite Vreme i Novac! Muškarac je uvek srednjih godina, prosečan u svemu osim u brbljivosti, a pored njega je „bivša miss“, danas ponosna majka troje dece – savršena domaćica, očigledno još uvek privlačna, nije se ugojila ni grama – kako joj to uspeva?

Ovo je klasičan tv-šop putem kojeg smo saznali za: magičnu krpu, praška, pastu za poliranje, supersecka, sokovnike i sprave za vežbanje kod kuće. Naravno, kada roba stigne, nikada ne sija kao na televiziji, ali ipak ponešto i funkcioniše. Međutim, tokom godina smo dobili domaća lica u telešopu – lica koja su nam savetovala da jedemo alge, mažemo određene kreme i spavamo na dušecima. Moj favorit je i danas Kosmodisk ispovedaonica, najbolja domaća serija svih vremena. Kosmodisk su „Otpisani“ među telešopovima. Nakon njega, pojavio se par lažnih medicinskih sestara, koje su senzualno objašnjavale i suočavale nas sa najintimnijim problemima – čukljevima, uraslim noktima, opuštenim dojkama, ćelavim glavama i zadahom iz usta. Za svakoga su imale lepu reč i za svaki problem su nalazile diskretno rešenje.

Danas imate bezbrojne telešop programe koji su postali dominantni ne samo po količini televizijskog vremena, već i po uticaju na ostatak programa. Vesti danas postaju nalik na telešop – u jednoj reklami voditeljka čak dodaje kolegi sprej za nos, a bakterije u wc šolji govore kao čike iz telešopa. Ono što najviše liči na telešop jeste persuazija – ubeđivanje, koje je postalo zaštitni znak većine javnih nastupa. Domaći političari, priučeni za javne nastupe, obučeni su i školovani na tv–reklamama, pa je većina nastupa neverovatno nalik na telešop. Poređenja radi, političari iz moje najranije mladosti, pre gotovo 40 godina, govorili su kao da recituju revolucionarnu poeziju. Govori su zvučali kao poeme Branka Ćopića, Vladimira Nazora ili Skendera Kulenovića. Uoči rata, političari su se okrenuli nacionalnom patosu, Kosovskom ciklusu i Njegošu. Setite se Miloševića, Vuka ili Šešelja iz tih godina. Danas političari najviše liče na one čike, ne naročito lepe, ali brbljive, koji žele da vam nešto uvaljaju. Politika je danas poput tv-programa – potpuno bazirana na ekonomskim interesima. Postalo bi besmisleno danas insistirati da u ćošku ekrana piše „plaćen termin“ pa je time licemernije kada se taj smokvin listić pojavi pred izbore.

Na kraju – telešop nam prodaje i jednu slatku iluziju. Iako nam sugerišu da kupovinom određenom proizvoda štedimo i Vreme i Pare, telešop nas u stvari tera da trošimo! U vremenu krize, čak i države postaju telešop akteri – nudeći nam patriotske kredite za patriotsku kupovinu domaće robe. Punto telešop je potpuno uspeo, uz moj omiljeni marketinški fazon – „gde vi vidite drndavog yugića, mi vidimo 1000 evrića“. Takođe jedva čekam da saznam kako ćemo razlikovati frižidere sklopljene u Valjevu od onih koje sklapaju u Velenju. Nekada su nakupci na našim pijacama imali uredne potvrde da su proizvođači (banana, ananasa ili kivija) jer je tada pijačnina bila manja. Zato, recite zbogom uraslim dlakama, skupim kreditima, drndavim krntijama, skupim projektima i… naručite odmah!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

NIN-ova nagrada

19.januar 2026. Sonja Ćirić

Darko Tuševljaković: Zašto se ne bi pisalo i o Jugoslaviji

Ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade Darko Tuševljaković, čiji roman „Karota“ preispituje vreme Jugoslavije, kaže da je to osetljiva i teška tema, kod nas dobro poznata, i da će se o njoj uvek pisati

Ministar Selaković

18.januar 2026. Sonja Ćirić

Konzervatori: Zašto ministar Selaković laže o zaštiti manastira Žiča

Ministar kulture Nikola Selaković je predložio da četiri muzejska predmeta dobiju status zaštite, a optužio konzervatore da su ga oduzeli Žiči, te da su kočničari zaštite naše baštine. Konzervatori RZZSK imaju dokaze da je sve suprotno

Kadrovi

18.januar 2026. S. Ć.

Bitef je dobio novi Odbor i predsednika Spasoja Ž. Milovanovića

Dramaturg Spasoje Ž. Milovanović, novi je predsednik Odbora Bitefa. Voli brzu vožnju, pa Narodno pozorište u Nišu gde je do skora bio direktor, mora da plati kaznu

Filharmoničari

17.januar 2026. S. Ć.

Beogradska filharmonija na rođendanu Zubina Mehte u Indiji

Beogradska filharmonija je koncertima u Indiji otvorila svetsku proslavu rođendana maestra Zubina Mehte. Jedno od iznenađenja na proslavi bio je i ajvar

Kadrovi

17.januar 2026. S. Ć.

Promene na čelu Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Aleksandar Stamatović i Milan Stojković imenovani su za v.d. direktore Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure