O umetničkom delu za dva klavira, glumca, bariton i hor vikača koje se ne uklapa u poznate nam žanrove, i novom viđenju velikog mita
Mit o Dedalu i Ikaru, poznat u skoro svim kulturama, najčešće se svodi na Ikarov neuspjeli let i pesimistični zaključak da onaj ko visoko leti nisko pada. Jedno drugačije viđenje ove priče, kroz samopreispitivanje antičkog majstora i inovatora Dedala i bez moralnih pouka, premijerno je prikazano u petak u beogradskom Dorćol placu u komadu Više, za dva klavira, glumca, bariton i hor vikača.
KAKO DO PUBLIKE: Milica Ilić
Više je rezultat saradnje njemačke režiserke Kai Šumaher, pjesnikinje Marine Simić i kompozitorke Milice Ilić. One su ujedno i tvorci inovativnog koncepta ovog djela koje se ne uklapa ni u jedan žanr, ali ima obilježja opere, muzičke predstave, lutkarskog pozorišta i igre sjenki. Univerzalna tematika mita i radnja neopterećena kompleksnom dramskom pričom, omogućile su da komad komunicira transkulturno, te su svjetska premijera u Indoneziji i ova evropska u Beogradu prošle jednako dobro. Dramski zaplet Više jeste priča o Dedalu i Ikaru, ali je autorke ne prepričavaju, već prate unutrašnja stanja protagonista, njihova razmišljanja, strahove i reakcije na situacije u kojima su se našli. Svaki od dvojice junaka ima i svoj alter-ego, lutku, a hor vikača, koncept koji ne postoji u klasičnoj muzici, kao glas javnosti komentariše i kritikuje glavne junake, s tim što, kao što je već rečeno, stavovi koje iznose nisu moralizatorski.
Jedna od autorki, mlada kompozitorka Milica Ilić kaže za „Vreme“ da su tekst i muzika nastajali uporedo sa režijskim konceptom, te smatra da se to jedinstvo u stvaranju osjeća u njihovoj predstavi. „Poezija Marine Simić odiše minimalizmom, jasnoćom i preciznošću izraza, ali i izuzetnim emocionalnim nabojem teksta, što ga čini idealnim za ‘omuzikaljenje’. Htele smo da Više ne bude opterećeno pričom, pa zato nismo eksplicitno prepričavale mit, htele smo da bude predstavljen radnjom i simbolima. Koncipirale smo ga kao niz slika koje tvore umetničku interpretaciju. Smatram da umetnost ne treba da bude proglas, osim u slučaju kad je aktivistička“, objasnila je.
foto: milan ilićSIMBOL: Scena iz predstave Više
Komad Više izvode klavirski duo Noemi i Enike Gereg, bariton Marko Pantelić, glumac Predrag Grujić i hor vikača koji čine Aleksandra Alivojvodić, Katarina Radovanović, Stefan Aleksandar Puđa, Marko Živković i Slobodan Milošević. Milica Ilić objašnjava da su učesnici komada Više dostigli sve ono što se u predstavama i operama ovog tipa postiže brojnim reflektorima i tehnikom. „Nedavno sam gledala belgijsku operu čija produkcija košta 96.000 eura, a koja se uprkos tome ne izdvaja vrhunskim kvalitetom. Sve što radim bazirano je na tome da se okupe talentovani ljudi koji će, zato što žele, stvoriti nešto dobro, a ekipa koja je radila Više je takva. Smatram da ljudi nose sve što se u umetnosti zbiva. Naravno da su i finansijska sredstva neophodna, a nema ih dovoljno u malim produkcijama. U ovom slučaju nije lako obezbediti dva klavira koja su nam za svako izvođenje potrebna.“
Poslije beogradske premijere, komad Više izveden je u subotičkom pozorištu „Kosztolanyi Dezso“, a sigurni planovi za dalja izvođenja ne postoje jer u institucionalnim pozorištima uglavnom nema mjesta za alternativne produkcije. „Sve što radim izgleda da se ne uklapa u postojeće predstave o umetničkim delima, iako i ja stvaram operu, džez i klasičnu muziku. Primećujem to na osnovu niza svojih već izvedenih većih projekata, na primer kamerne triler opere (a)Mantis Religiosa – ljudi se zbune kad nešto nije ukalupljeno u nešto što prepoznaju. Zato je problem kako dopreti do publike, a svi ljudi su prava publika“, rekla je Milica Ilić. Pomenuta opera nastala je u Belgiji, a u Beogradu je izvedena prošle godine u okviru festivala BUNT. Usred migracione krize, u publici su bile izbjeglice sa Bliskog istoka.
Osim operske korepeticije koju je specijalizirala i kamerne muzike koju je doktorirala, Milica Ilić je bila dirigent u operama (Madalena Sergeja Prokofjea premijerno izvedenoj u beogradskom Ruskom domu i Bela Ruža Uda Cumermana prikazanoj u Dorćol placu), a bavi se i aranžiranjem i kompozicijom. Širok opseg interesovanja uticao je na njeno stvaralaštvo, a komad Više, u kome su pomenuta interesovanja skladno i dinamično povezana, rezultat je toga.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čukarički likovni salon koji organizuje Galerija 73 doveden je u pitanje zato što je cik-cak linija koja na crtežu Jovana Rakidžića predstavlja nadstrešnicu novosadske železničke stanice, protumačena kao ideološka poruka
Nema umetničke nagrade ali zato ima one za izuzetne zasluge, ne znaju ga ni u Srbiji ni u Pragu gde živi, njegov rad nema vrednosti relevantne u međunarodnom kontekstu – kaže stručna javnost o Predragu Đakoviću
Država nije iskoristila pravo preče kupovine, pa je Palata Albanija nedavno prodata privatniku. U skorije vreme, isto se desilo i Geneks kuli i Staroj šećerani
U peticiji kojom se traži ukidanje odluke da predstavnik Srbije na Bijenalu u Veneciji bude Predrag Đaković za koga ovdašnja javnost ne zna, piše da je Komisija zloupotrebila svoju nadležnost
Koji je to požar očekivala uprava Narodnog pozorišta kada je upozorila glumce da je foaje, u kome su zakazali štrajk upozorenja, deo protivpožarnog koridora
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!