img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

CD

Uslovna sloboda, Jarboli

14. januar 2004, 17:42 Dragan Ambrozić
Copied

Tonski roman

Izdavač: Odličan hrčak, Beograd, 2003

Beogradska grupa Jarboli predstavlja neobičnu pojavu među grupama uopšte. Skoro je nemoguće o njima pisati samo sa stanovišta muzičke kritike, pošto se njihove spisateljske/literarne ambicije često ravnopravno utrkuju sa muzičkim. Verovatno bi za njih vredelo smisliti pandan stripovskom izrazu „grafički roman“ – npr. nešto kao „tonski roman“ – i onda sa zadovoljstvom pratiti razvoj jarbolske naracije u zvučnom okruženju, što uopšte ne znači da se uz njih ne može glasno pevati.

Već uobičajeno, Jarboli CD EP-jem pune period između dva albuma, obeležavajući novu teriroriju. Na izdanju Uslovna sloboda pogađaju nas ne toliko novom muzičkom smelošću (duhovito spojeni elektronski instrumenti, bubnjevi i gitarske žice), koliko prigušeno-strasnim poetizovanjem svakodnevnice, u čemu očito nemaju pandana u svojoj generaciji. Jedinstven lirski poduhvat ovih pop akrobata sastoji se u praktikovanju ironičnog odmaka prelomljenog kroz toplinu, koju nemilice troše na sve junake svojih pesama – dok se ne zajunačite i vi sami, odnosno ne prepoznate da ste delimično opevani u ovoj ili onoj jarbolskoj pričici. Teško da postoji autorska snaga koja sa toliko simpatije za malog čoveka stoji na njegovoj strani dok beleži najispraznije momente ovdašnjeg postojanja, i to do te mere da bi Jarbole bilo najtačnije klasifikovati kao „humanistički pop“, kad bi to imalo nekog smisla.

Mada je svaka od četiri ponuđene nove pesme poseban elektro-akustičan ep, izdvajaju se naslovna numera sa svojim potencijalom iščašenog hita za svaku domaću top-listu i Ozbiljan čovek, tour de force ovog dela njihove karijere, u kome se do neslućenog vrhunca dovodi omiljeni motiv isprazne svakodnevice pretvorene u životni kredo. Vidim i znam meri unutrašnju pustoš bitovima dens numere sa gitarskim rifom, a Administrator svetske mreže javlja spada u ona off-off ludovanja koja ovakva usputna izdanja čine uzbudljivim: u njoj nam Danijel Kovač kao na ekskurziji koja već beskonačno traje, uz gitaru i ritam mašinu prede šaljivu priču o kraju sveta, o tome kako više niko ne sme da radi, o parama koje padaju s neba i bombonama koje rastu na drvetu, spreman da sa nama i sam poveruje u sve to, pošto je u pitanju laž koju je i tako lično izmislio – sve se završava, naravno, u ljubavnoj priči i Morzeovoj azbuci.

Teško je sasvim jasno opisati šta se sve dešava na novom izdanju Jarbola i zašto setni optimizam, kog praktikuju na već tri LP-ja i dva EP-ja, ovde dobija novi značaj, osim što je očito da je ovde bilo pesničkih motiva za više od četiri pesme, ali je – sasvim jarbolski – sve zgusnuto i nabijeno do pucanja. Uvođenje elektronskih instrumenata i amaterskog hora (Horkeškart), pomerilo ih je u predele u kojima nijedan domaći bend još nije bio. Ova nagla potraga za novim jezikom za iste poruke, pritom, nije nimalo isforsirana i samo zaoštrava samosvojan „arty“ pristup Jarbola, koji se konceptom rok benda koriste kao bilo kojim drugim umetničkim sredstvom. Krajnje je simpatično propratiti kako njihove pesme koje, kao najlepša tinejdžerska literatura, slede nečije odrastanje u gradu, vremenom dobijaju nove muzičke ruke i noge, onako kako sami Jarboli odrastaju. Dosadašnji pesnici svesno „siromaške“ estetike, dodali su na „jeftin“ instrumentarij rok benda jednako „jeftine“ elektronske instrumente. Ali, bez zavaravanja molim, sve je ovde namerno postavljeno kao „jeftino“ i „siromašno“, što je deo svesne odluke da se forma pokloni pred sadržajem.

Jedna od stvari kojima rok muzika treba da se ponosi je „story-telling“ škola, od Dylana naovamo, sa autorima koji su u tri minuta znali da nam ispričaju ceo film nečijeg života. Jarboli su trenutno naš najvažniji predstavnik ovog pristupa, koji podrazumeva fantastičan talenat za uklapanje zvuka/reči/slike, a njihova najbolja ostvarenja stoje uz rame svemu najboljem iz ove struje stare jugoslovenske rok muzike. Mali korak za Jarbole, ali zabavan za čovečanstvo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Književnost/filozofija

11.decembar 2025. Ivan Milenković

Zapisi potištene kurve

Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025

Pozorište

11.decembar 2025. Marina Mlivojević Mađarev

Preobražaj na teži način

Prima facie, Suzi Miler, režija Anja Suša, igra Maša Dakić; Bitef teatar

Komentar
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure