img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

CD

Uslovna sloboda, Jarboli

14. јануар 2004, 17:42 Dragan Ambrozić
Copied

Tonski roman

Izdavač: Odličan hrčak, Beograd, 2003

Beogradska grupa Jarboli predstavlja neobičnu pojavu među grupama uopšte. Skoro je nemoguće o njima pisati samo sa stanovišta muzičke kritike, pošto se njihove spisateljske/literarne ambicije često ravnopravno utrkuju sa muzičkim. Verovatno bi za njih vredelo smisliti pandan stripovskom izrazu „grafički roman“ – npr. nešto kao „tonski roman“ – i onda sa zadovoljstvom pratiti razvoj jarbolske naracije u zvučnom okruženju, što uopšte ne znači da se uz njih ne može glasno pevati.

Već uobičajeno, Jarboli CD EP-jem pune period između dva albuma, obeležavajući novu teriroriju. Na izdanju Uslovna sloboda pogađaju nas ne toliko novom muzičkom smelošću (duhovito spojeni elektronski instrumenti, bubnjevi i gitarske žice), koliko prigušeno-strasnim poetizovanjem svakodnevnice, u čemu očito nemaju pandana u svojoj generaciji. Jedinstven lirski poduhvat ovih pop akrobata sastoji se u praktikovanju ironičnog odmaka prelomljenog kroz toplinu, koju nemilice troše na sve junake svojih pesama – dok se ne zajunačite i vi sami, odnosno ne prepoznate da ste delimično opevani u ovoj ili onoj jarbolskoj pričici. Teško da postoji autorska snaga koja sa toliko simpatije za malog čoveka stoji na njegovoj strani dok beleži najispraznije momente ovdašnjeg postojanja, i to do te mere da bi Jarbole bilo najtačnije klasifikovati kao „humanistički pop“, kad bi to imalo nekog smisla.

Mada je svaka od četiri ponuđene nove pesme poseban elektro-akustičan ep, izdvajaju se naslovna numera sa svojim potencijalom iščašenog hita za svaku domaću top-listu i Ozbiljan čovek, tour de force ovog dela njihove karijere, u kome se do neslućenog vrhunca dovodi omiljeni motiv isprazne svakodnevice pretvorene u životni kredo. Vidim i znam meri unutrašnju pustoš bitovima dens numere sa gitarskim rifom, a Administrator svetske mreže javlja spada u ona off-off ludovanja koja ovakva usputna izdanja čine uzbudljivim: u njoj nam Danijel Kovač kao na ekskurziji koja već beskonačno traje, uz gitaru i ritam mašinu prede šaljivu priču o kraju sveta, o tome kako više niko ne sme da radi, o parama koje padaju s neba i bombonama koje rastu na drvetu, spreman da sa nama i sam poveruje u sve to, pošto je u pitanju laž koju je i tako lično izmislio – sve se završava, naravno, u ljubavnoj priči i Morzeovoj azbuci.

Teško je sasvim jasno opisati šta se sve dešava na novom izdanju Jarbola i zašto setni optimizam, kog praktikuju na već tri LP-ja i dva EP-ja, ovde dobija novi značaj, osim što je očito da je ovde bilo pesničkih motiva za više od četiri pesme, ali je – sasvim jarbolski – sve zgusnuto i nabijeno do pucanja. Uvođenje elektronskih instrumenata i amaterskog hora (Horkeškart), pomerilo ih je u predele u kojima nijedan domaći bend još nije bio. Ova nagla potraga za novim jezikom za iste poruke, pritom, nije nimalo isforsirana i samo zaoštrava samosvojan „arty“ pristup Jarbola, koji se konceptom rok benda koriste kao bilo kojim drugim umetničkim sredstvom. Krajnje je simpatično propratiti kako njihove pesme koje, kao najlepša tinejdžerska literatura, slede nečije odrastanje u gradu, vremenom dobijaju nove muzičke ruke i noge, onako kako sami Jarboli odrastaju. Dosadašnji pesnici svesno „siromaške“ estetike, dodali su na „jeftin“ instrumentarij rok benda jednako „jeftine“ elektronske instrumente. Ali, bez zavaravanja molim, sve je ovde namerno postavljeno kao „jeftino“ i „siromašno“, što je deo svesne odluke da se forma pokloni pred sadržajem.

Jedna od stvari kojima rok muzika treba da se ponosi je „story-telling“ škola, od Dylana naovamo, sa autorima koji su u tri minuta znali da nam ispričaju ceo film nečijeg života. Jarboli su trenutno naš najvažniji predstavnik ovog pristupa, koji podrazumeva fantastičan talenat za uklapanje zvuka/reči/slike, a njihova najbolja ostvarenja stoje uz rame svemu najboljem iz ove struje stare jugoslovenske rok muzike. Mali korak za Jarbole, ali zabavan za čovečanstvo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Intervju

19.јун 2026. Sonja Ćirić

Darko Macan: Nema smisla deci proricati rat, treba se moliti da ih mimoiđe

U kojem smeru će otići mladi i AI, odluči će njih dvoje, bez nas - kaže Darko Macan, autor knjige „Sutra“ u kojoj iz budućnosti priča o sadašnjosti

FCS

19.јун 2026. S. Ć.

Da li su uspesi naših filmova ujedno uspesi i Filmskog centra Srbije

Premijera filma „Na točkovima zaboravljenih snova“ na Festivalu u Šangaju, i učešće sedam filmova na Festivalu u Puli, veliki su uspesi domaćeg filma. Pitanje je da li ih Filmski centar Srbije s pravom prisvaja

Kultura sećanja

19.јун 2026. S. Ć.

Na Slobodištu se zida bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture

Kruševac zida Izložbeni park vojne opreme na delu Memorijalnog kompleksa Slobodište iako je taj prostor kulturno dobro, bez rešenja o saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture

Aleksandar Vučić i Ketrin Zita Džouns

Film

18.јун 2026. Isidora Cerić

Strane produkcije u Srbiji: Snima li se kao ranije

Dok Vučić poručuje da će u Beogradu uskoro biti lakše sresti holivudsku zvezdu nego komšiju, dostupni podaci pokazuju da je talas stranih produkcija u Srbiji poslednje dve godine znatno opao

Bioskop

17.јун 2026. Zoran Janković

Protiv autofikcije

Gorki Božić, režija Pedro Almodovar

Komentar
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure