
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Muzika koju je komponovao Vojislav Voki Kostić bila je onaj kamen beočug koji ga je proslavio, ne samo među znalcima, kolegama i ljubiteljima. I danas, kada su mnogi zaključivali karijeru kompozitorovu, pisali su ili govorili: savršeno u svojoj jednostavnosti, prepoznatljivo do obožavanja, zarazno da se melodija, kada se jednom čuje, više nikada ne zaboravlja
Čudesna je veza što spaja muziku, film i hranu. U tada revolucionarnom Ljubavnom slučaju ili tragediji službenice PTT Dušana Makavejeva, kao jedan od glavnih aktera pojavljuje se dr Aleksandar Kostić, seksolog koji je o seksu govorio otvoreno kada to niko nije smeo. Eva Ras se slikala obnažena sa crnom mačkom na zadnjici; razvijala testo i spremala pitu s višnjama. U to vreme Vojislav Kostić, sin doktora Aleksandra, sladio se raznoraznim đakonijama i verovatno nije ni sanjao da će mnogo godina kasnije jedan drugi film (Ko to tamo peva Slobodana Šijana, inače po mnogim sudovima najbolji JUGOSLOVENSKI film svih vremena) da mu donese slavu. Muzika koju je komponovao Vojislav Voki Kostić bila je onaj kamen beočug koji ga je proslavio, ne samo među znalcima, kolegama i ljubiteljima. I danas, kada su mnogi zaključivali karijeru kompozitorovu, pisali su ili govorili: savršeno u svojoj jednostavnosti, prepoznatljivo do obožavanja, zarazno da se melodija, kada se jednom čuje, više nikada ne zaboravlja.
U to vreme Vojislav Voki Kostić je sa prijateljima pravio gurmanske maratone (svakog dana novo jelo, pa ko duže izdrži da se ne ponavlja) koje je, po sopstvenom priznanju, počeo tačno 28. septembra daleke trideset prve godine, kada je nezadrživo „jurnuo na gurmanluke, gastronomiju, kuvanje, jedenje, gustiranje, probanje, štrpkanje, naslađivanje, zaslađivanje, dosoljavanje, zgušnjavanje, razređivanje, izravnavanje, umućivanje, ukuvavanje, razdvajanje, zamesivanje, zaljućivanje, poširanje, blanširanje, flambiranje, oduševljavanje, ushićivanje, i najzad – za pedeset godina života dostigao svega – 130 kilograma žive vage!“
Kada je odlučio da stavi tačku na sva ta gustiranja, probanja, štrpkanja i naslađivanja, čitaocima je u „gastronomskoj trilogiji uz 555 recepata“ podario knjigu kojom je do krajnosti, bez imalo obzira prema sebi, otkrio put kojim se stiže gore i dole: od 5 do 130, pa nazad do 75 kilograma. Kako sam pojeo sebe nije pusta zbirka recepata: to je čitav jedan život za trpezom, precizan opis svega što je radio u krugu prijatelja, isto tako i ono što je bilo posle. Dijeta, izgladnjivanje, mučenje sebe, toliko čak da je Dušan Kovačević, pisac predgovora primetio: „Sjajnu muziku za moj film Ko to tamo peva mogao je da komponuje samo Vojislav Kostić – stariji, umetnik – gurman. A onda jednog dana pojavio se Voki Kostić – mlađi: ozbiljan, usukan, elegantan, ponosan na svoj izgled. Došao je odmerenim korakom, strog i elegantan.“
Na kraju kao i na početku ovog prisećanja. „Najbolja umetnička partitura je dobar recept za dobro jelo“, napisao je ozbiljni Voki Kostić prisećajući se vremena kad je bio veseli Vojislav.
Gročanski sač
2 kg svinjskog mesa ucelo; 2 kg junećeg mesa ucelo; 500 g suve slanine; 1,5 kg krompira; 6 paradajza; 6 babura; 5 glavica crnog luka; 12 kiselih krastavaca; 100 g slanih badema; 10 kašika začina C; 200 g kajmaka; 2 dcl ulja; 3 dcl vode; so po ukusu; biber po ukusu
Išpikujte meso sa 200 g suve slanine isečene na štapiće i uvaljane u krupan biber. Takođe isecite na štapiće kisele krastavce, pa uz slane bademe špikujte meso. Oljuštite krompir i isecite na polovine. Takođe na polovine isecite paradajz, babure i luk. U velikoj tepsiji, koju ćete staviti ispod sača, na sredinu stavite špikovano meso, koje dobro utrljajte solju, začinom C i biberom. Okolo stavite krompir, luk, paradajz i babure. Meso obložite listovima slanine, a preko krompira stavite deblje sečenu slaninu. Odozgo pospite grumenje kajmaka. Sve zalijte uljem i sipajte vodu. Tepsiju stavite pod ugrejan sač. Zatrpajte žarom i pecite 2 sata. Služite uz toplu pogaču.
Dopuna: i uz domaće vino koje je Voki Kostić sam pravio u vikendici u Grockoj.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve