img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Soho u Beogradu

Umetnička luka

13. април 2011, 14:06 Sonja Ćirić
ZGRADA… / foto: a. anđić
Copied

Umetnik u Beogradu može da dobije atelje samo ako neki njegov kolega umre, ako ga porodica preminulog nije otkupila kao stambeni prostor, i ako ima sreće da ga komisija za dodelu ateljea izabere. Projekat "Soho–Beograd" je pokrenut sa idejom da takvo stanje pomeri

Namera projekta „Soho–Beograd“ je da prestonicu učini bitnim toponimom u svetu umetnosti. I to je najbitnije u priči o njemu, veoma prisutnoj poslednjih dana u beogradskoj kulturnoj javnosti.

„Soho–Beograd“ je rezultat saradnje Kompanije „Luka Beograd“ i beogradskih umetnika: „Luka“ je umetnicima besplatno ustupila prostor za ateljee, 17.000 kvadratnih metara u napuštenoj zgradi „Srbijateksa“ u Dunavskoj ulici, a njihovo prisustvo u tom neuređenom delu gradske industrijske zone će ga oživeti. Biće to njihov zajednički pokušaj da Beograd dobije umetnički kvart nalik na Njujork, London, Pariz, Berlin i druge autoritete na umetničkoj mapi. „Zgrada ‘Srbijateksa’ je jedno od starijih industrijskih nasleđa u Beogradu, i do sada je korišćena za izdavanje kancelarijskog i magacinskog prostora“, objašnjava u razgovoru za „Vreme“ Tijana Munišić, direktorka sektora „Luke Beograd“ za PR komunikacije. „Kad su umetnici počeli da se raspituju da li imamo neki prostor koji bi mogli da zakupe po povoljnim uslovima, energija koju su doneli podstakla nas je da razmišljamo dugoročno i da im ustupimo prostor bez nadoknade.“

SOHOANCI: Među dvadesetak prvih „stanovnika“ beogradskog Sohoa su Mihael Milunović, Zoran Velimanović, Slavimir Stojanović, Nenad Marjanović, Dragoljub Zamurović, Miloš Šobajić, Miroslav Lazović, Isidora Ivanović, Slađana Marinković, Maja Đurović, Ivana Tiodorović, Filip Dapčević, Miloš Soldatović i Kosta Kulundžić. Mnogi od njih su više izlagali u inostranstvu nego u Beogradu. Tijana Munišić kaže da je velika stvar kada uspete da podstaknete naše velike umetnike da se vrate u Beograd, da tu rade iako su već ostvareni i priznati u svetu: „Čini nam se da je ovo veliki početak vraćanja elite u Beograd, a svi znamo koliko talentovanih pojedinaca odlazi. Evo, ovde se vraćaju, prepoznaju naš Soho kao deo sveta.“ Njihovi ateljei su zauzeli tek 3000 kvadratnih metara „Srbijateksove“ zgrade. „Nismo im postavili nikakve zahteve, umetnici nemaju obavezu ni da nam ostavljaju umetnička dela, uzvraćaju nam pre svega pozitivnom energijom, maštom, slobodom stvaranja. Uglavnom su oni nama postavljali zahteve: tražili su baš određeni prostor, uvođenje interneta i slične male zahteve koji nisu vredni ni pomena“, kaže Tijana Munišić.

U „Luku Beograd“ prvi je došao slikar Zoran Velimanović (radi u Nici, izlagao po Evropi, njegove nadrealističke slike izlagane su sa radovima poznatih svetskih umetnika). Pozvali su ga iz „Luke“ pre tri i po godine nakon, i zbog njegove izložbe „Anđeli 21. veka“ održane u Galeriji Ozon. „Tada ovde nije bilo ničeg, samo ostaci prethodnih korisnika ovog prostora, pusto. A sad je preko puta mene Slavimir, tu su Mihael i ostali, živo je i puno pozitivne energije.“ Velimanović priča da u Nici ima veći atelje od ovog, ali da će zbog Sohoa ostati u Beogradu. „U Francuskoj zbog viza mogu da boravim samo tri meseca, što je premalo za kontinuirani rad na slikama i skulpturama kakve ja radim. Ovde sam uspeo da uradim sliku koja mi je godinama u glavi, a nisam imao uslova ni da je počnem: sedam meseci bez dana prekida radio sam Purgatorij, sliku dugu 8,5 metara, na kojoj je oko 150 figura. Ko u svom stanu ima takve uslove? Ili za skulpture kakve ja radim? One su od riblje kože, od kokošije kože, od kose i drugih organskih materijala, i nemoguće ih je realizovati bez ateljea.“

UMETNIČKI KVART: Istu priču je moguće čuti i od ostalih stanara. Slavimir Stojanović (jedan od najpoznatijih beogradskih dizajnera, sa preko 200 međunarodnih nagrada, čiji su radovi deo kolekcija mnogih stranih muzeja) kaže da je prostor važan element umetničkog posla zato što mu omogućava nesputanu kreativnost, a Miloš Šobajić kaže da ga je upravo ovaj atelje zadržao poslednje dve godine u Beogradu. Izložba slika „Antimonde“ Mihaila Milunovića (radi u Parizu i Briselu, izlaže po Evropi, nedavno je kolekciju sedam njegovih slika otkupila Fondacija Esterhazi za svoju stalnu postavku), nastalih u beogradskom „Sohou“, otvorena je pre neki dan u Novoj galeriji na Andrićevom vencu. Atelje u „Sohou“ je prvi Milunovićev radni prostor u Beogradu, mada je dvadeset godina na listi ULUS-a za atelje – još jedan u nizu slučajeva priče da umetnik u Beogradu može da dobije atelje samo ako neki njegov kolega umre, ako ga porodica preminulog nije otkupila kao stambeni prostor i ako ima sreće da ga komisija za dodelu ateljea izabere. Profesor i slikar Miroslav Lazović (njegovi murali nisu oštećeni tokom zemljotresa u Kraljevu, a takođe krase i zgrade nemačkog Esena) kaže da godinama unazad plaća 700 evra prostor kako bi mogao da radi. U novom ateljeu sa svojim studentima priprema skice za murale po zidovima beogradskog „Sohoa“.

BERLIN KAO UZOR: Prvi stranac našeg „Sohoa“ je Kosta Kulundžić, francuski slikar srpskog porekla (studirao u Parizu u klasi Vlade Veličkovića, tamo živi, njegove slike izabrane su za veliku izložbu francuskog figurativnog slikarstva). U „Luci Beograd“ očekuju da će ih uskoro biti još. Kulundžića su u Beograd privukli, naravno, povoljni uslovi: u ateljeu od 400 kvadratnih metara oformiće pariski krug umetnika. Po Zoranu Velimanoviću, Beograd je sada u poziciji u kakvoj je bio Berlin početkom veka: pun jeftinih stanova i napuštenih industrijskih prostora pa su slikari iz Amerike i Evrope hrlili tamo: „Posle slikara, ali zbog njih, došli su japiji i kolekcionari da kupe umetnička dela na izvoru dok su još jeftina. Umetnici su zbog toga postali poznati, a Berlin je prestao da bude jeftin. Ovo poslednje mi naravno nije odgovaralo, pa sam zato morao da odbijem jedan ozbiljan poziv da se tamo preselim. Naš ‘Soho’ podseća na taj nekadašnji Berlin. I to je divno i privlačno.“

Tijana Munišić najavljuje da će „Soho“ uskoro dobiti menadžera i umetnički savet, koji će odlučivati o programima i o budućim korisnicima njegovog prostora. „Među njima će sigurno biti i mladih umetnika, onih kojima je podrška najpotrebnija.“ U planu je i galerija. Tijana Munišić kaže da odgovarajući prostor ne bi bio problem, ali da se trenutno ne oseća velika potreba za takvim mesto zato što je svaki od ovih ateljea istovremeno i galerija.

Tokom Noći otvorenih ateljea, održanoj 14. februara, beogradski „Soho“ je posetilo 7000 ljudi, što se smatra dobrim nagoveštajem budućeg života ovog umetničkog kvarta u povoju.

…I UMETNICI: Mihael Milunović,…
...I UMETNICI: Mihael Milunović,...
…Slavimir Stojanović…
...Slavimir Stojanović...
…i Zoran Velmanović u svojim ateljeima foto: a. anđić
...i Zoran Velmanović u svojim ateljeima foto: a. anđić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država kroji kulturu

14.септембар 2025. Sonja Ćirić

Jugoslav Pantelić: Razlozi za moju smenu nisu mi predočeni

Odlukom Vlade Srbije, Jugoslav Pantelić više nije direktor Jugoslovenske kinoteke, ne zna se zašto. Da nije možda zato što se Kinoteka priključila martovskom štrajku na koji su pozvali studenti

Premijera

12.септембар 2025. S.Ć.

„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa

Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa

Grad i Fest

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

FEST: Trebalo bi da bude održan od 21. do 28. decembra

Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja

Urbanizam

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Finta privatnog investitora: Gde se krije osnova za rušenje Beogradskog sajma

Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović

Država i knjige

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Godišnjica pada nadstrešnice: Na Sajam knjiga neće imati ko da dođe

Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure