
Festival
NAFIT: Na Zlatiboru k’o na Kanu
Za mesec dana počinje prvi Nacionalni festival filma i televizije na Zlatiboru. Zna se da su u Odboru Gaga Antonijević, Lazar Ristovski, Miroslav Lekić, a očekuje se objavljivanje i programa
Održan je BUNT, festival klasične muzike kakav kod nas još nikad nije održan
BUNT – Beogradsko udruženje neposlušnih talenata, pozvalo je javnost na BUNT – Beogradsku umetničku teritoriju, ne bi li zaustavili nestajanje kulture sa ovih prostora. Poziv je upućen u formi festivala klasične muzike – Samoodbrana muzike, održanog od 1. do 8. novembra. Bilo je devet koncerata i prikazano je osam filmova. Učestvovao je 61 umetnik odavde i iz inostranstva, renomiranih i ovde i u inostranstvu. Koncerti su održani u Etnografskom muzeju, Kuli Nebojša, Akudu „Lola“ i enoteci „Rado violins“. Koncertima je prisustvovalo 2010 ljudi. BUNT je organizovan i održan bez ijednog institucionalnog dinara. U vreme pisanja ovog teksta, niko iz vlasti nije reagovao na BUNT.
Inicijator, organizator i učesnik ovog kreativnog protesta je Ljubiša Jovanović. Zašto je ovom nagrađivanom flautisti (između ostalog i Nagradom grada Beograda) i profesoru Fakulteta muzičkih umetnosti, trebalo da ispravlja krive Drine naše kulture?
„Krunski signal su bila događanja oko ovogodišnjeg Bemusa: tri nedelje pre početka, Bemus nije imao program zato što nije bilo para, umetnički direktor je morao da podnese ostavku, posle toga je nađen novac, ali je uplaćen preko računa Akademskog pozorišta „Dadov“ zato što je račun „Jugokoncerta“, organizatora Bemusa, blokiran. Za to vreme, vi živite uljuljkani da je sve oko nas lepo: zovu vas tri-četiri puta godišnje da svirate u inostranstvu pa imate utisak da radite iako vas u Srbiji niko godinama nije pozvao, uživate u radu sa studentima, i čekate to neko obećano vreme kad će se u državi koju volite bolje živeti. Međutim, u toj vašoj državi, oni koji su je vodili pre oko 25 godina posegnuli su za turbofolkom da bi u stranu sklonili kulturu od čijih zagovornika nisu imali koristi na izborima. S promenama u državi je došla nada, ali i kontinuirano smanjivanje budžeta za kulturu koje je sad 0,62 odsto, četiri puta manje nego u Crnoj Gori, Makedoniji, i Bosni i Hercegovini. Šta to znači u praksi, najočiglednije se vidi na primeru konkursa za dodelu sredstava Gradskog sekretarijata i Ministarstva kulture: konkurišete u septembru, tek u martu počnu da rešavaju vašu molbu, a ugovori se potpisuju tek posle godišnjih odmora, pa tako dođe i oktobar, a da ništa nije realizovano. Kao što piše u našem manifestu, dotok novca do kulturnih institucija i pojedinaca zavisi isključivo od političke volje pojedinaca. Čekajući da nam bude bolje, a kažu da će to biti najmanje za deset godina, proteći će nam ceo radni vek. U takvom miljeu se iskristalisala svest da vremena više nema, da nešto mora da se promeni, a da s obzirom na to da za kulturu nema ko da se zauzme, tu promenu moramo da izvedemo sami – svojim autoritetom.“
Od ideje do otvaranja Samoodbrane umetnosti prošla su 43 dana: od poruke koju je Ljubiša Jovanović napisao na Fejsbuk profilu (nakon nekoliko sati je dobio oko tri stotine odgovora), do prvog koncerta u Kuli Nebojša na kome su učestvovali jedan od najpoznatijih evropskih lautista Edin Karamazov, pijanistkinja Rita Kinka, sopran Katarina Jovanović, pijanista Dejan Sinadinović, LP-duo, violista Aleksandar Milošev iz Hrvatske, pijanistkinja Lana Genc iz Austrije, violista Dragan Radosavljević, violončelistkinja Sandra Belić i Ljubiša Jovanović. Ceo festival je realizovan ličnim sredstvima „ali, to što smo dobili – nema cenu“, kaže Ljubiša Jovanović.
Od devet koncerata, četiri su bila posvećena samo mladim muzičarima, s tim što su oni učestvovali i na ostalih pet koncerata. „BUNT nije hteo da predstavi poznate i renomirane muzičare, već da među njih inkorporira kolege u usponu. U inostranstvu nacionalne institucije uz, na primer, inostranog dirigenta predstave domaćeg solistu – tako se uzdiže svoja kultura i stavlja u ravan svetske. Namera BUNT-a je bila da preko poznatih učesnika, mi saznamo ko su pijanista Nenad Ivović, koji je pre šest meseci pobedio u Sankt Peterburgu, violončelista Nemanja Stankovski, violinista Dragan Radosavljević, koji je sad u Moskvi završio kod najvećih pedagoga današnjice, ili pijanista Ivan Bašić, koji je šest dana pre koncerta na BUNT-u diplomirao u Rimu. Mislim da nije nevažno i što smo na BUNT-u izveli 11 kompozicija domaćih autora. BUNT je pokazao i dva jam sessiona klasične muzike, što našoj publici nije poznato.“
Najvažnijim koncertom se smatra koncert Deca za decu, na kome su učenici muzičkih škola svirali za decu sa posebnim potrebama. „Ne zna se da deca sa posebnim potrebama u školama uče da pevaju i sviraju. Iduće godine ćemo imati koncert na kome će oni svirati za učenike muzičkih škola“, najavljuje Jovanović. Inače, program za iduću godinu, pa samim tim i učesnici, već je dogovoren. Jovanović nabraja integralno izvođenje Brandenburških koncerata, Šubertove Pastrmke sa inostranim izvođačima, koncert studenata Vesne Stanković koji dolaze iz Beča, učešće sestara Bizjak, Maje Špengler, Bojana Zulfikarpašića, Nataše Veljković… „Predstoji nam nalaženje sponzora, besplatan je bio samo prvi festival. Mi se zalažemo za profesionalizaciju umetnosti, i čvrsto sam rešen da se narednu godinu borim za normalan odnos prema umetnosti. Sredstva ne moraju biti velika, ali moraju biti dovoljna za smisleno održavanje festivala. Do tada, širićemo se po Srbiji – gde god žele da nas čuju, održaćemo koncert.“
Umetnici su se pokrenuli. Sudeći po reakcijama – blizu 50.000 raznih vrsta pozitivnih reakcija na društvenim mrežama pokrenuli su i ostale kojima je stalo do kulture.
Za mesec dana počinje prvi Nacionalni festival filma i televizije na Zlatiboru. Zna se da su u Odboru Gaga Antonijević, Lazar Ristovski, Miroslav Lekić, a očekuje se objavljivanje i programa
Premijer Macut najavljuje da će nacionalni udžbenici fokusirati znanje, da će usmeriti izdavaštvo, i da će osnažiti Zavod za udžbenike, ali ne pominje prava rešenja za ove probleme
"Rt" Saše Ilića je romana širokog narativnog i istorijskog zamaha, jedan od retkih koji se bave fenomenom religije u post-sekularnoj Srbiji
Može nešto i postojati – u stvari postoji mnogo takvih “nešto” – ali ako nemamo reč za to, ono za nas ne postoji. Imamo onoliko sveta koliko nam je jezik bogat, izražajan i koliko su razuđeni i istančani njegovi glagolski oblici i vremena
Oko reflektora se roje noćni insekti, sa okolnih farmi čuje se glasanje stoke. Glumci igraju na otvorenom i moraju da drže pažnju publike. Zato predstava ne traje dugo, glumci govore glasno (glasnije nego što bi govorili u zatvorenom prostoru) i igraju brzo. Taj brzi ritam je konstantan i zato povremeno monoton. Reditelj je toga verovatno bio svestan i zato se u predstavi puno peva i igra na način koji je sasvim primeren stilu pučke predstave i duhu komada
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve