Različita ideološka tumačenja istorije koja se prelamaju i kroz svojevrsnu borbu oko spomeničkog nasleđa, katkad stvaraju sliku "užarene" Srbije koja se nije mnogo odmakla od partizansko-četničkog raskola. Tumačeći prirodu podela u našem društvu, Olga Manojlović-Pintar, naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije, za "Vreme" objašnjava šta je suština aktuelnih razilaženja
SRPSKE PARADIGME: Karađorđe,…
„Danas je pitanje podela u Srbiji pitanje prihvatanja novog ideološkog koncepta ujedinjene Evrope, odnosno njegovog odbijanja. Ta dilema je ležala u osnovi brojnih političkih sukobljavanja u Srbiji od XIX veka. Iz kog aspekta je ona danas aktuelna? Prihvatiti Evropu danas znači osuditi fašizam, antisemitizam, rasizam, ksenofobiju, homofobiju. Problem je u činjenici da je kod nas još nejasno šta ovi pojmovi znače. Svako ko osobe odredi kroz njihovu nacionalnu ili seksualnu pripadnost, a zatim nazove njihovim ličnim imenom jeste šovinista i homofob, svako ko opravdava zločin jeste saučesnik u zločinu. Upravo je jedan spomenik najsnažnija vizualizacija nove ideologije Evrope – spomenik ubijenim Jevrejima Evrope u Berlinu. Kroz osudu holokausta ovaj spomenik je dao identitet novog evropskog zajedništva.
„U društvu koje nema jasno prepoznatljive simbole zajedništva koji daju identitet većini članova, uvek je moguće očekivati produkciju novih tradicija i pokušaje iznalaženja novih simbola. Zato je i moguće da danas po Srbiji imate akcije podizanja spomenika ljudima koji nemaju ništa zajedničko. Jedino zajedničko je činjenica da i jedni i drugi imaju svoje sledbenike i poštovaoce, čija je potreba da u javnom prostoru iskažu svoje stavove. Problem je, međutim, u činjenici što je potpuno nejasno koju verziju prošlosti podržava vlast u našoj zemlji. Zvanični stavovi su potrebni, nužni rekla bih, kako bi društvo moglo da razume novouspostavljene okvire u kojima se kreće, da vrednuje prošlost i konsekventno sadašnjost. Za to je potrebna jasna distinkcija dobrih i loših momaka, potrebno je uspostaviti set pravila oko kojih postoji konsenzus i za koje se društvo obavezuje da će ih poštovati. Čini se da vlast još nema hrabrosti da jasno odredi ta pravila. Štaviše svojim kunktatorskim ponašanjem ona samo pojačava nepoverenje građana u državu i njene institucije.“
…Miloš,…
„U Beogradu je krajem prošle godine, posle dva neuspela pokušaja, usvojena ideja po kojoj bi trebalo realizovati spomen-obeležje žrtvama rata i braniocima otadžbine od 1990. do 1999. godine. Mnogo je nejasnog u ovom nazivu. Najpre, o kojim žrtvama rata je reč, kojim braniocima otadžbine se spomenik podiže? Najzad, koji je to rat trajao 1990. godine? Žiri i učesnici konkursa bili su ljudi iz naše sredine. Nije pozvan niko iz bivše Jugoslavije (ili je možda pozvan, ali je odbio učešće), niko iz Evrope. Pitanje ratnih žrtava je ključno pitanje svakog društva i stoga je izgradnja spomenika zapravo jedan od načina da se društvo uvede u dijalog o ratovima, žrtvama i zločincima, a ne da se svedenim parkovskim rešenjem Savskog trga, zatvori tema ratova devedesetih koja istinski kod nas još nije ni otvorena.“
…i Vuk
SAVSKI TRG: Rad studenata arhitekture Jelene Pančevac i Žarka Uzelca, koji je u decembru 2006. pobedio na konkursu za idejno rešenje spomen-obeležja žrtvama rata i braniocima otadžbine od 1990. do 1999. godine
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ćuti se o razlozima zašto je iznenada iseljena biblioteka „Fontana“ na Novom Beogradu, a dostupne informacije su nepotpune i netačne. Sumnja se da je biblioteka, koja je od javnog, uklonjena radi nečijeg privatnog interesa
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Ako smo dobro razumeli Ostoju Mijailovića, državno davanje zavisi od kaprica predsednika Vučića. Ako se nađe još žešće uvređen, možda ne bude ni dinara za Partizan. A Vučić je tako dobar da je čak i u ulozi „pedera“ dao da ostane najtrofejniji trener Evrope
Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!