
Izložba
Napor za ponovnim uspostavljanjem emocija
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
U Muzej grada Beograda danas je stigla skulptura, model spomenika „Herojska predstava kraljeva“ koji se nalazi na trgu u Parizu, a koji je nedavno otkriven u jednoj pariskoj antikvarnici
Iz Pariza, danas je u Muzej grada Beograda stigao model za spomenik „Herojska predstava kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića i kralja Petra Prvog Karađorđevića“, koji se nalazi na trgu koji nosi ime srpskog kralja, nedaleko od Trijumfalne kapije.
Autor spomenika, Maksim Real, prvo je uradio gipsani odlivak, a taj rad je pre nekoliko meseci otkupio Muzej grada Beograda pošto je otkriven u jednoj francuskoj antikvarnici. Eksponat je kupljen sredstvima Muzeja.
Kako je izjavila direktorka ovog Muzeja Jelena Medaković „Večernjim novostima“, dobili su ponudu da u zbirku uvrste i fotografije sa otvaranja spomenika upriličenog povodom druge godišnjice Aleksandrove pogibije u Marseju 9. oktobra 1936. godine, i ocenila da je to vredna dopuna onog dela njihove istorijske zbirke koji se odnosi na dinastiju Karađorđevića, a istovremeno i na odnose Srbije i Francuske.
Namera im je da model spomenika izlože u ambijentu koji bi bio nalik onom u kome se nalazi spomenik koji je u Parizu“.
Spomenik čini sedam ljudskih figura. Kralj Ujedinitelj zauzima centralno mesto, na konju je i gleda u nebo, a iza njega su jugoslovenska i zastava Legije časti. Sa leve strane je njegov otac, kralj Oslobodilac, koji mu predaje mač, a sa desne maršal Francuske Franše d’Epere.
Na spomeniku izlivenom u radionici Diren, a za koga je arhitektonsko rešenje dao Anri Šajo, od istorijskih ličnosti predstavljene su i srpske vojvode Živojin Mišić i Petar Bojović, iza kojih su muška i ženska figura u narodnoj nošnji.
Na postamentu, na prednjoj strani piše „Kraljevina Srbije i Jugoslavije, Petru Prvom Oslobodiocu i Aleksandru Prvom Ujedinitelju“, a ispod toga – „Omaž Pariza i Francuske svojim velikim prijateljima“.
Sa strane je citat iz telegrama, koga je Aleksandar, kao regent 1915. poslao francuskom predsedniku Poenkareu: „Srbije više nema, ali njena vojska je sačuvana, mi smo spremni nastaviti borbu na francuskom tlu“. Na spomeniku su i reči, za koje se veruje da su poslednje koje je izgovorio kralj Aleksandar: „Čuvajte Jugoslaviju! Čuvajte francusko-jugoslovensko prijateljstvo!“
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Tonino Picula je u Strazburu govorio i o odnosu Srbije prema svom kulturnom nasleđu, a Evropski parlament je slučaj Generalštab ocenio kao rastuće političko mešanje u sistem zaštite
„Plakati“ Rastka Ćirića u Muzeju primenjene umetnosti, osim što najavljuju neki kulturni događaj, ujedno i pripovedaju o dešavanjima na našoj sceni proteklih decenija. Otud i kovanica u naslovu koja ih opisuje
Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve