
Intervju: Nenad Pavlović, reditelj
Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost
Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to
U Muzej grada Beograda danas je stigla skulptura, model spomenika „Herojska predstava kraljeva“ koji se nalazi na trgu u Parizu, a koji je nedavno otkriven u jednoj pariskoj antikvarnici
Iz Pariza, danas je u Muzej grada Beograda stigao model za spomenik „Herojska predstava kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića i kralja Petra Prvog Karađorđevića“, koji se nalazi na trgu koji nosi ime srpskog kralja, nedaleko od Trijumfalne kapije.
Autor spomenika, Maksim Real, prvo je uradio gipsani odlivak, a taj rad je pre nekoliko meseci otkupio Muzej grada Beograda pošto je otkriven u jednoj francuskoj antikvarnici. Eksponat je kupljen sredstvima Muzeja.
Kako je izjavila direktorka ovog Muzeja Jelena Medaković „Večernjim novostima“, dobili su ponudu da u zbirku uvrste i fotografije sa otvaranja spomenika upriličenog povodom druge godišnjice Aleksandrove pogibije u Marseju 9. oktobra 1936. godine, i ocenila da je to vredna dopuna onog dela njihove istorijske zbirke koji se odnosi na dinastiju Karađorđevića, a istovremeno i na odnose Srbije i Francuske.
Namera im je da model spomenika izlože u ambijentu koji bi bio nalik onom u kome se nalazi spomenik koji je u Parizu“.
Spomenik čini sedam ljudskih figura. Kralj Ujedinitelj zauzima centralno mesto, na konju je i gleda u nebo, a iza njega su jugoslovenska i zastava Legije časti. Sa leve strane je njegov otac, kralj Oslobodilac, koji mu predaje mač, a sa desne maršal Francuske Franše d’Epere.
Na spomeniku izlivenom u radionici Diren, a za koga je arhitektonsko rešenje dao Anri Šajo, od istorijskih ličnosti predstavljene su i srpske vojvode Živojin Mišić i Petar Bojović, iza kojih su muška i ženska figura u narodnoj nošnji.
Na postamentu, na prednjoj strani piše „Kraljevina Srbije i Jugoslavije, Petru Prvom Oslobodiocu i Aleksandru Prvom Ujedinitelju“, a ispod toga – „Omaž Pariza i Francuske svojim velikim prijateljima“.
Sa strane je citat iz telegrama, koga je Aleksandar, kao regent 1915. poslao francuskom predsedniku Poenkareu: „Srbije više nema, ali njena vojska je sačuvana, mi smo spremni nastaviti borbu na francuskom tlu“. Na spomeniku su i reči, za koje se veruje da su poslednje koje je izgovorio kralj Aleksandar: „Čuvajte Jugoslaviju! Čuvajte francusko-jugoslovensko prijateljstvo!“

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Kuća dinamita, režija Ketrin Bigelou, igraju Idris Elba, Rebeka Ferguson, Gabrijel Baso; Netflix 2025.


Nenad Fišer, Anatomija grijeha: kroz istoriju propagande
Nomad, Sarajevo 2025.

Na svom drugom albumu, beogradska grupa “KoiKoi” trijumfalno predstavlja zrelu verziju svoje originalne, višeslojne i višesmislene rok muzike, koja spada među najintrigantnija umetnička ostvarenja ponikla u našim krajevima poslednjih godina
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve