img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Premijere

Troje čine gužvu

07. jun 2023, 22:12 Marina Milivojević Mađarev
foto: nebojša babić
Gubitnik
Copied

Bernhard / Puškin: Gubitnik; dramatizacija i režija Nataša Radulović; Studio Jugoslovenskog dramskog pozorišta

Na sceni Studio Jugoslovenskog dramskog pozorišta izvedena je predstava Gubitnik koja je nastala na osnovu dramatizacije koju potpisuje rediteljka Nataša Radulović, a u koju su uključeni čuveni roman Gubitnik Tomasa Bernharda i poema Mocart i Salijeri Aleksandra Sergejeviča Puškina.

Tomas Bernhard u romanu Gubitnik piše o susretu onoga ko voli i želi da se bavi umetnošću i genija (pijanista Glen Guld), o bolu koji čovek oseća kada se suoči sa sopstvenom nesavršenošću i ushićenja kada dođe u dodir sa genijalnom umetnošću. Ali ovaj roman je i mnogo više od toga. To je stilski superiorno prozno delo o ljudskom osećanju nesavršenosti u susretu sa savršenim. Ceo roman je napisan u jednom pasusu, u upravnom govoru, i traži od čitaoca da ga pročita u jednom dahu da bi ga čitavog obuzeo i potopio u osećanje i svest junaka.

Mocart i Salijeri A.S. Puškina je delo potpuno druge vrste i drugačijeg stila. Drama je napisana u stihovima 1830. godine i bila je inspiracija za nastanak istoimene opere Nikolaja Rimskog Korsakova i drame Amadeus Pitera Šefera. Na osnovu drame reditelj Miloš Forman je snimio istoimeni film o Salijerijevoj ljubomori i divljenju prema Mocartu.

Svako od ovih dela je značajno i superiorno za sebe, ali kada se nađu zajedno u jednoj predstavi dolazi do sudara. Bernhardova rečenica i Puškinov stih deluju jedan pored drugog neprimereno. Puškinov stih koliko god bio lep, deluje anahrono naspram Bernhardove prozne rečenice. Zatim, Bernhardov Verthajmer i Puškinov Salijeri nisu isti karakteri, kao što to nisu Glen Guld i Mocart. I na kraju to udvajanje teksta dovodi do nepotrebnog produžavanja predstave kojim se ništa suštinski ne dobija, a mnogo se gubi.

Jasno nam je šta je bila namera rediteljke Nataše Radulović. Želela je da napravi predstavu o mukama stvaranja kroz koje prolazi muzičar, konkretno pijanista. Ona sama je završila muzičku školu i ima dosta iskustva po ovom pitanju. U tekstu Reč rediteljke dala je jako dobru, efektnu i jasnu sliku muzičara sa svim njegovim krizama, lutanjima i ljubavi prema muzici. Iz teksta Reč rediteljke, intervjua i biografije rediteljke savršeno je jasno da je ovo njena tema. Samo jedno od ovo troje (ili Bernhard, ili Puškin, ili njena lična iskustva) bi bilo sasvim dovoljno za jednu dobru predstavu.

Uverljivo dočaravanje umetničkog procesa jedne umetnosti kroz medij druge umetnosti je veoma težak i izazovan zadatak. Naročito je teško govoriti o muzici kroz domen pozorišta jer je muzika apstraktna, a pozorište se zasniva na fizičkom prisustvu glumaca i njihovom konkretnom delanju u prostoru. Zato se čini logičnom odluka da u trenucima kada glumci “igraju” sviranje na klaviru oni i bukvalno plešu – umetnost plesa i muzike idu zajedno. Međutim, tu se javio novi problem. Ma koliko da su se Joakim Tasić, Teodor Vinčić i Stojša Oljačić trudili da nam plesom dočaraju emocije pijaniste dok svira klavir u tome nisu uspevali jer oni nisu plesači već dramski glumci. Situacija je bila bolja kada su dolazili na svoj teren a to su odnosi među likovima. I tu je bilo problema, ali oni nisu poticali od glumaca već

od samog teksta predstave. Bernhardov tekst je pisan u upravnom govoru i u prozi, a Puškinov u starinskom stihu. Teško je, gotovo nemoguće, pomiriti to dvoje jednim stilom glume i još igrati i odnose među likovima ako ste “osuđeni” na upravni govor. Umesto da igrate odnose morate da govorite monologe i da pričate šta je neko rekao umesto da se neposredno obratite onome ko stoji tik do vas. Dobro je da Nataša Radulović nije poželela da bukvalno dramatizuje Bernhardovu prozu već ju je delikatno i konsekventno prenela na scenu. Problem je samo kako to igrati u dramskom pozorištu. Da je Bernhard mislio da roman Gubitnik treba da bude drama verovatno bi ga tako i napisao. No, i pored svih navedenih problema Gubitnik u JDP-u daleko od toga da je beznačajna i loša predstava. Nataša Radulović i glumačka ekipa (koju pored navedenih glumaca čini i Lenka Petrović) odlučili su da se bave temom koja ih se tiče i koju poznaju iz ličnog iskustva. Tema kako umetnik doživljava umetnost je sasvim ekskluzivna u vremenu u kome se na sve strane love jeftini poeni i kada se misli da je dovoljno dohvatiti se tzv. društveno angažovane teme da bi se opravdalo bavljenje pozorištem. Da bi se bavili temom umetnosti odlučili su da na scenu postave najznačajniji roman 20. veka napisan o problemu umetnosti i umetnika. Prema Bernhardovom delu su se odnosili sa poštovanjem. To nije mala stvar u vremenu kada se mnoga značajna dela brutalno i neinteligentno kasape u ime tzv. rediteljskih sloboda. I samo da nije bilo Puškina u Bernhardu, da su nam samo omogućili “koncertno” izvođenje romana to bi već bilo nešto, a oni su hteli i više od toga. Ovo je predstava mladih umetnika sa značajnim ambicijama i velikim umetničkim žarom. Predstava je izvedena na sceni Studio JDP koja je mišljenja da se na njoj prave odvažni eksperimenti, da se proba nešto novo, nešto neobično, nešto drugačije. Sve je bilo na svom mestu iako nije sve bilo kako treba. Nadamo se da će se sledeći put kockice bolje poklopiti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

In memoriam

30.avgust 2025. S.Ć.

Preminuo je šef-dirigent Beogradske filharmonije Gabrijel Felc

Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu

Staro i novo

29.avgust 2025. S.Ć.

Izložba ikona: Spoj vizantijske tradicije i savremenih traganja

Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Za srpskog kandidata za Oskara javila se samo dva filma

Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

Otkazan festival „Sedam veličanstvenih“: Gost u Beogradu više nije bezbedan

Ovog septembra neće biti održani 21. „Sedam veličanstvenih“ zato što, kažu osnivači ovog filmskog festivala Svetlana i Zoran Popović, ne žele da daju legitimitet lažnoj normalnosti, i ne žele da gosti vide Beograd kakav je sad

Muzika

28.avgust 2025. S.Ć.

BEMUS je okupio nacionalne orkestre

Bemus će biti održan po starom, od 16. do 25. oktobra, i prvi put na muzičkoj sceni okupiće nacionalne orkestre Srbije

Komentar

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm

Komentar

Srbija ima što niko nema: Festivali bez ljudi

Festivalska godina u Srbiji protiče ili bez festivala, ili sa festivalima bez publike koje su naprednjaci napravili u inat umetnicima i narodu

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure