
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Prevodilac, urednik na Trećem programu Hrvatskog radija, filozof, pronicljivi posmatrač političkih prilika, Leonardo Kovačević umeo je, bez greške, da se nađe u pravom trenutku na pravom mestu bilo da je reč o razgovoru o knjizi, o protestu protiv političke mafije, na naučnom ili filozofskom skupu bilo gde na potezu od Ljubljane do Skoplja, ili da se, kao tog maja 2013, jednostavno ukaže u paviljonu “Hajnrih Hajne” u Studentskom gradu u Parizu i, kao da je to najnormalnija stvar na svetu, priđe i zagrli me, jer, naravno, od svih mesta na svetu on se baš tada, tog lepog majskog dana, našao baš tu, u Parizu. Znao je, onako tih i neobičan, naprosto da se pojavi i da nikome ne bude čudno što je Leo tu, jer gde bi drugde i mogao biti nego tu, na mestu koje bi, od toga časa, postajalo njegovim mestom, svejedno da li se ono nalazi u Ulici Preradovićevoj u Zagrebu, ili se zove Centar za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, ili već negde u Osijeku, Sarajevu ili Dubrovniku. Popili smo kafu te majske večeri u kafeu na Bulevaru Raspaj, a da ga, sećam se, nisam pitao otkud on u Parizu.
Prevodio je Ransijera, Bodrijara, Deridu, Levinasa, pravio je odlične emisije na Trećem programu Hrvatskog radija, bio organski deo kulturnog kluba MAMA, konsultant Subversive Foruma, rečju, dobri i tihi duh Zagreba. Od detinjstva krhkog zdravlja, o svojim je nevoljama retko govorio, a čak i kada bi se požalio na svoje telo koje ga ne sluša, uradio bi to kao da nam saopštava da je na pijaci upravo kupio kilogram paradajza. Ta mešavina uljudnosti, nenametljivosti i čvrstine činila ga je pomalo romanesknim likom. Retko kad bez osmeha – osim kad pažljivo sluša – krajnje pristojno bi postavljao pitanja bez ikakvog okolišanja, te se ne jednom dogodilo da taj povučeni čovek zaledi govornika i da ga, makar na nekoliko trenutaka, ostavi bez reči. Lojalan prijatelj, u javnosti je igrao po pravilima te javnosti, te ni prijatelje nije štedeo svojih komentara smatrajući da se slobodna scena gradi upravo na taj način: slobodnim, odvažnim i pametnim govorom.
I sada Lea više nema. Ostaje nam da se nadamo (ili, ako nam je tako lakše: verujemo) da je taj dobri čovek i ovoga puta pronašao mesto koje mu pripada. Nije to nikakva uteha. Ali jeste mala pobeda nad ništavilom.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve