

Kultura
Nemački izdavač nagrađen zbog prevoda srpskih pisaca
Na Frankfurtskom sajmu knjiga nagrađena je „Lajpciška izdavačka kuća“ zbog izuzetnog doprinosa očuvanju i promociji književnosti postjugoslovenskog prostora, mahom iz Srbije


Na Niškom filmskom festivalu prikazan je i dokumentarni film Ana Marie Rossi „Adut u rukavu“ o glumcu Svetozaru Cvetkoviću. Evo detalja razgovora između njih dvoje održanog povodom filma
Na Niškom filmskom festivalu u okviru revijalnog programa, prikazan je dokumentarni film Adut u rukavu o glumcu Svetozaru Cvetkoviću. Film je režirala Ana Maria Rossi.
Dan nakon projekcije održan je „Razgovor iza kamere sa Svetozarem Cvetkovićem“, koji je vodila rediteljka filma Ana Maria Rossi. Razgovor je otvorio teme koje u filmu nisu našle mesto, od uloga koje je odbijao i zbog kojih se kasnije kajao, preko saradnje sa velikim jugoslovenskim rediteljima i glumcima, do položaja glumica i pitanja šta glumca zapravo navodi da prihvati određenu ulogu.
Cvetković je u Nišu film o sebi Adut u rukavu gledao treći put, i tek je sad, uz reakciju publike, osetio da priča funkcioniše i za one koji ne poznaju njegovu karijeru.
O greškama, o rediteljima…
U razgovoru o onome što je izostavljeno iz dokumentarca, posebno se zadržao na greškama u izboru uloga.
“Mnogo je vremena prošlo dok nisam shvatio da ne treba ja da biram uloge, nego treba da biraju uloge mene”, rekao je Cvetković.


Veliki deo razgovora između Ana Marie Rossi i Cvetkovića bio je posvećen rediteljima sa kojima je radio na početku karijere: Dušanu Makavejevu, Živojinu Pavloviću, Goranu Paskaljeviću, Stoletu Popovu i drugima. Govorio je o njima ne samo kao o autorima sa kojima je sarađivao, već i kao o ljudima koji su odredili njegov odnos prema glumi.
Film Vreme čuda Gorana Paskaljevića izdvojio je kao jedan od trenutaka kada je počeo drugačije da posmatra svoj posao. Neostvarena želja mu je saradnja sa rediteljem Rajkom Grlićem.
“To je moja privilegija što sam upoznao ljude i što su oni u godinama između moje 20. i 30. godine postali moji reditelji, a ja postao njihov glumac. To se retko dešava i mislim da sam zbilja privilegovan što je to tako. To može da se nazove srećom”, rekao je.
Stvaranje imaginarnog života
Snimanje filma vidi kao „stvaranje jednog imaginarnog života. U toku tih mesec i po dana stvori se jedan život sa tim ljudima sa kojima radiš, koji nema veze sa tvojim stvarnim životom”, rekao je Cvetković. U tim kratkotrajnim filmskim životima, dodao je, nastaju prijateljstva, ljubavi i odnosi koji ponekad teško mogu da opstanu kada se snimanje završi.


Jedna od tema koja je u dokumentarcu ostala po strani su – partnerke.
Glumački posao glumice, rekao je Cvetković, vidi kao posebno težak, jer se njen profesionalni položaj menja sa godinama na način na koji se to ne događa muškarcima.
„Glumac godinama, svojim godinama u javnosti, toj filmskoj, dobija. A glumica, nažalost, i ako ne dobija, ona nešto gubi. I to što gubi strašno boli“, rekao je.
O festivalu
Govorio je i o Filmskim susretima, festivalu koji bi ove godine imao 60 godina da nije prekinut. Podsetio je da su mnogi glumci i reditelji sa kojima je radio bili deo istorije festivala, osvajali nagrade i dolazili u Niš sa svojim filmovima.
“To je bio i njihov festival. Oni su ovde dobijali nagrade i oni su ovde bili s filmovima”, rekao je Cvetković, ocenjujući da je važno da se ljudi koji su obeležili domaću kinematografiju ne prepuste zaboravu.
“Ništa ne počinje od nas i ništa ne počinje od njih. Sve je počelo mnogo ranije i to što je ranije počelo i što je ranije napravilo rezultat i neki umetnički kvalitet, to ostaje zauvek i to je trag”, rekao je.
“Film ima privilegiju što je trag u večnosti. Pozorište je umetnost zaborava, a film je trajanje. Ovaj festival to dokazuje”.
Prema njegovim rečima, značaj festivala nije samo u njegovom trajanju već i u tome što se održava u vremenu u kojem, kako je rekao, nadležni već godinama “uopšte ne vode računa o tome da li kinematografija postoji ili ne”.
“Mi na ovom mestu možemo da gledamo 21 film i svaki od tih filmova je snimljen sa velikim naporom, sa velikim entuzijazmom i sa velikom željom da upravo taj trag ostavi na tom mestu”.
Pogled je presudan
U završnici razgovora Ana Maria Rossi citirala je Gorana Markovića koji u filmu Adut u rukavu kaže da Cvetkovića najveće uloge tek čekaju. Ta rečenica ga, odgovorio je Cvetković, istovremeno i raduje i plaši.


Šta presuđuje u odluci da li će prihvatiti ulogu: tekst, reditelj, partner, uslovi ili novac, pitala je Ana Maria Rossi. Cvetković je odgovor sveo na ljude.
“Kad me neko zove za neki posao, obično je prvo pitanje koje pitam pre nego što pročitam scenario: ko su ljudi koje gledam u oči. Taj pogled između glumaca je presudan”, rekao je.
Odgovor Svetozara Cvetkovića na pitanje o odnosu prema sopstvenom radu, naveo je razgovor na suštinu glume, na igru.
„Glumac mora da sačuva sposobnost da se igra, sa sobom, partnerom i očekivanjima koja drugi imaju od njega“, rekao je Svetozar Cvetković.
Niški filmski festival pod sloganom “Više od igre” koji organizuje Udruženje filmskih glumaca Srbije, završava se sutra 3. septembra dodelom nagrada i dodelom nagrade za životno delo „Pavle Vuisić“ Anici Dobroj za 2025. godinu.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Na Frankfurtskom sajmu knjiga nagrađena je „Lajpciška izdavačka kuća“ zbog izuzetnog doprinosa očuvanju i promociji književnosti postjugoslovenskog prostora, mahom iz Srbije


“Koristiti rezultate nečijeg rada, a izostaviti njegovog autora, znači prisvojiti njegov doprinos”, kaže kompozitorka Irena Popović Dragović čije ime je izostavljerno sa plakata za plesnu predstavu Bitef teatra “Noć skuplja vijeka” koju je komponovala. Ovo nije prvi ovakav slučaj za mandata Filipa Gajića, čiji je početak obeležen skidanjem predstava sa repertoara


„Videćete da oni nisu toliko drugačiji od nas“, izjavila je Marta Mihanović, glavna glumica filma “Glavonja” o devojčici koja sa autističnim bratom traži roditelje, kojim je počeo Kids fest


Nadamo se najboljem, da će građani i građanke glasati po savesti, za bolje sutra – rekao je Srđan Dragojević na Laguninom mesecu knjige, gde je potpisivao svoj novi roman “Crveni”


„Crna lista“ je mnogo više od festivala: ljudi koji dolaze jedni zbog drugih. Da razgovaraju, da se upoznaju, da se nasmeju, da se ne slože, a da ipak ostanu zajedno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve