
Jubileji
UK Parobrod: Izložba o dva jubileja
U Kapetan Mišinoj 6a nalazi se jedna od najlepših zgrada Beograda. U njoj je već 15 godina UK Parobrod, gde se održava izložba povodom dva jubileja: Parobroda i sto godina od nastanka zgrade

Profil naše javnosti protekle nedelje su najbolje odslikala dva medijska događaja. U okviru predsedničke kampanje, najviše pažnje privukao je političar–pripravnik, gospodin Bogoljub Karić. Tresao je lance i katance propalih fabrika, organizovao prijeme za drugarice i dame, doveo članicu Američkog kongresa i široko se smeškao. U svojim televizijskim nastupima očigledno sledi gospodina Berluskonija, pa se nije libio da na Pinku zasvira i zapeva (u pratnji familije), a vozeći Taxi B92, trubio je ko nezdrav, ne bi li konkurenciji „potrošio sirenu„. Cela Srbija u njegovim spotovima izgleda kao jedna velika porodica, pa bi konačni cilj bio da svi postanemo Karići. Imali bismo love, neko bi brinuo o nama, a predsednik bi bio glava kuće. Ova metafora je zanimljiva, jer misao o državi kao nacinalnoj zajednici simplifikuje do nivoa porodične zadruge i plemena sa istim prezimenom. Koliko god nam se Bogoljub na momente učinio neozbiljnim, pokazalo se da popriličnom delu Srbije očajnički nedostaje Tata, jer su posle Slobe ostali siročići. Zato je Karić, pre početka izbora, već uknjižio ličnu pobedu, promovišući sebe kao brižnog oca svih nas.
Drugi medijski događaj, ili tačnije skandal, vezan je za objavljivanje intimnih snimaka hrvatske pop zvezde Severine Vučković. Reakcije na ovaj događaj daleko su nadmašile sadržaj jedanaestominutnog pornića. Beogradski tabloid „Kurir“ je objavio golišave fotografije, SOS je emitovao svoj komentar, a B92 je priču pratio iz ugla ugroženog prava na privatnost. Bilo kako bilo, čak su i predsednički kandidati (Tadić, Karić i Maršićanin) pokazali u „Utisku nedelje“ različite stavove o Severini. Pokazalo se da je Balkan ipak jedan jedinstven estradni prostor, jer je distribucija munjevito organizovana u svim bivšim republikama SFRJ, a neke slovenačke televizije su čak emitovale snimak. Za golo dupe poznate umetnice nisu postojale granice na Balkanu, na kojem, inače, morate da vadite pasoš na svakih stotinak kilometara. Tehnooptimisti takođe mogu biti zadovoljni, jer je video zapis prvenstveno kružio putem interneta. U ovom delu Evrope, prema svim istraživanjima, izuzetno mali procenat stanovnika koristi savremene informacione tehnologije pa je distribucija Severininog snimka bila odličan test za istraživanje propustljivosti mreže. Zamislite samo, da je fajl sa pornićem bio zaražen virusom, mislim da bi ceo Balkan u roku od 24 sata ostao bez ispravnih kompjutera. U medijskom smislu, Seve je postala megazvezda, pa je koleginicama (namerno ili slučajno) zadala dosta težak zadatak. Što se moralista tiče, ne mogu da razumem sablažnjavanje nakon decenijske estetike turbo-folka, gde se videlo praktično sve sem koitusa. Ovo konačno razotkrivanje predstavlja nultu tačku, posle koje teško možete dalje. Estrada je po svoj prilici stigla do svoje katarze – na redu je politika.
Na televiziji Pink već nedeljama gledam emisiju „Potera“ gde takmičar (Begunac) pokriven šifrom i ličnim opisom bega po Srbiji, a građani (gledaoci) ga vataju ne bi li zaradili 1000 evra. Već postoje profesionalne ekipe hvatača, videli smo da su izuzetno uporni, a Begunac proživljava autentično uzbuđenje, do sada poznato samo pripadnicima mafijaških klanova koji se kriju, dok ne odluče da se predaju. Postoje i dubleri koji odvlače pažnju poteri, a jedina razlika u odnosu na stvarni život jeste zabrana svih grubosti prilikom hvatanja (da ne kažem hapšenja). Još jednom na Pinku gledamo iskrivljeni odraz naše stvarnosti, jer godinama ne uspevamo da uhvatimo prave begunce, dok će za 1000 evra svaki građanin ili građanka ko bez duše juriti za Beguncem sa Pinka. Čudno je da tv-ekipa ima slavnu ulogu jataka, jer ona pritiče u pomoć kad zagusti i potera se primakne. Zato mi zastrašujuće zvuči slogan sa reklame za emisiju: „Od sada niste samo gledaoci, od sada ste učesnici u ‘Poteri’!“
Odličan kontrapunkt izborima, Severini i „Poteri“ predstavlja jedna od aktuelnih reklama za kafu. U njoj sredovečna građanka sa podočnjacima (ko Maršićaninovi) počinje svoju ispovest rečima – Kafu pijem otkad sam se zadevojčila… To je valjda Običan Svet o kojem maštaju svi predsednički kandidati, savršena maska svakog begunca i Severinina publika. Otkad se dotična zadevojčila, po ceo dan samo kafeniše, izgleda kao udavata pa razočarata, ni kučeta ni mačeta, tragično sama sa svojim podočnjacima. Sudbina crna ko crna kafa. Savršena slika Običnog Sveta, nekim slučajem dospela je na reklamu, gde kaficu inače srču cice u negližeu, deda mrazovi ili neki simpatični ljudi po ogromnim salonskim stanovima. Valjda će neko jednom da izvuče baš njen koverat!

U Kapetan Mišinoj 6a nalazi se jedna od najlepših zgrada Beograda. U njoj je već 15 godina UK Parobrod, gde se održava izložba povodom dva jubileja: Parobroda i sto godina od nastanka zgrade

Glumci Narodnog pozorišta najavili su štrajk upozorenja na dan otvaranja zgrade posle dvomesečne pauze, kako bi javnost upozorili da njihovi zahtevi nisu ispunjeni

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve