
Pozorišta u Srbiji
Kraljevačko pozorište ima sedam zaposlenih, u Pirotu ih je osam…
Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Nikola Čuturilo & Zoran Predin
KNU, Beograd, 19. XI 2024.
Jedan od njih, onaj gostujući iz Slovenije, navikao nas je na svoje redovne nastupe, uvek u novoj postavi i s dovoljno variranim repertoarom (Vreme br. 1106, 1155, 1507, 1692). Onaj drugi, nažalost, retko siđe i na koncertne bine po svom Beogradu. Odavno su Zoran Predin (r. ‘58) i Nikola Čuturilo (r. ‘62) najavili zajednički poduhvat, a opet je album Analogna rasa (Croatia Records/Lampshade Media) zakasnio u prodaju. No, donekle neočekivani tandem već je uigrao bend i krenuo na turneju: kvartet starih Čuturinih saradnika ‒ braća Dejan (bas) i Darko (klavijature) Grujić, bubnjar Blagoje Nedeljković (Manu?) Pače, dobar akustični/slajd-gitarista Goran Stojković ‒ obogatila su dva ženska prateća vokala; tačnije, stajaća vokala, jer su muški sedeli (a i pevali). No pre njih, gosti koncerta su bili Avtomobili (Nova Gorica, Slovenija), u skraćenom izdanju ‒ glavna osovina, braća Mirko (klavijature) i Marko (vokal, ovog puta ne i bas) Vuksanović, koji su davno sarađivali s Predinom. Odličan pop sastav iz doba novog talasa, Avtomobili su zapamćeni po pitkim i pametnim pesmama, tekstovima na srpskohrvatskom, nezavisnom izdavaču, i naročito po divnom, svom drugom albumu Dugo toplo ljeto (1985, RTVLJ) bez gitariste! Sad su nas podsetili na rane hitiće Ona nosi uniformu i Novac, a obnovljena izdanja mogla bi njihovu isprekidanu karijeru opet izvesti izvan Slovenije.
Dvorana Kolarčevog narodnog univerziteta (KNU) bila je puna (ulaznice: 2400 dinara), prisutni gotovo bez izuzetka stariji od 50, dobro držeći i raspoloženi, pa nije mnogo smetalo ni neprekinuto belo osvetljenje, valjda neophodno samo kamermanima (zar opet?!). Uslovno akustičarska postava (gitare umereno amplificirane) Analogna rasa u početku je mogla delovati kao popuštanje samima sebi/godinama, napola unplugged tumačenje sopstvenog autorskog nasleđa s nekoliko novih programskih tačaka. Zvanični deo uokvirile su naslovna novog albuma i Još imaće nas, a unutra naizmenično pevanje hitova onog drugog ‒ Zoran lagodno u Nikolinom Kišobranu, ovaj čvrsto u Šta bi mi bez nas, pa očinske brige (Čuturilova Slušaj me, sine, Predinova Moja prva molitva), pa sećanja na otišle (Kosa boje srebra, Zoranovo na Margitu ‒ Da kažem Ti, Nikolino na Boru), pa ‘prozivka’ idola onih mladosti (Lenona, nova Javi se Che Guevara)… i bend je zakuvao, razvio snagu (ne buku) i za znatno veće prostore.
Dovoljno iskusni da komanduju dinamikom, Čuturilo i Predin se znalački dopunjuju: prvi daje rokerski napon a drugi šansonjersku ležernost; prvi je u zavidnoj gitarističkoj formi, drugi posle dužeg vremena i svira s grupom. Naizmenična konferansa ima istorijsku perspektivu (Nikola) s humornim prelivom (Zoran, iz Bandiera Rossa ‘izvadi’ Tri junfera). Od standarda Predinovog Lačnog Franza neizbežni su (prva na slovenačkom) Ne mi dihat za ovratnik, Poljub, ki riše ustnice, a prvi gost ‒ kantautorski uvažen Kralj Čačka ‒ izveo je Gastarbajter trubadur. Od manje poznatih poslastica, Kanarinci u rudniku i Bez tragova i sjene.
Čuturina razređena diskografija za odrasle, nekima iznenađujuće, sadrži i solidne rifove i hitove koji su ovde osveženi ‒ Bio sam jako mlad, Neko kao ja, Vrati se, a njegov drug-veteran Dejan Cukić k. g. razigrao je Voli me. Lično, voleo bih da su uvrštene i neke za koje je (pesme, i druge izvođače) Nikola pisao tekstove, npr. Mornar YU grupe.
Pred kraj, zna se, arhetipski vapaj Praslovan, a preko dva sata otišao je bis, Čuturina žestoka Ne i Predinova smirujuća, odlazeća Čakaj me.
Ispratila ih je, i čekaće ih oduševljena publika. Ana/logično, uskoro će stari momci sve to izneti i na nogama.

Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Ilustracije Jakše Lakićevića u romanu „Sto posto tuđa posla“ ne podilaze mladom čitaocu. To je razlog zašto ova knjiga, osim samog romana Olivere Zulović, nije samo za starije osnovce

Nedavno otvoren Muzej Viminacijum izuzetan je u državi jer se nalazi na samom lokalitetu. Arheologija i zaštita nepokretnog kulturnog nasleđa prioriteti su Ministarstva kulture, rekao je ministar Selaković. Međutim, za Belo brdo nema novca u ovogodišnjem budžetu, a Generalštabu je oduzet status kulturnog dobra

Zbog projekta Prestonica kulture, Leskovac će ove godine u svoju kulturu uložiti najviše do sad, a Ministarstvo kulture je osiguralo potpuno nova sredstva, od kojih će biti podignut i spomenik kralju Milanu

Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve