img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Strani jezici i naš profesionalni identitet

15. novembar 2017, 19:48 Ana Vujović
Copied

Mnogi nefilološki fakulteti naših državnih univerziteta izuzetno se malo zanimaju za strani jezik struke, koji se često doživljava kao dodatni trošak i nepotrebno opterećenje studenata

Pored toga što je oduvek bilo zadovoljstvo koje je omogućavalo ljudima da komuniciraju, povezuju se i sarađuju, u današnje vreme znanje stranih jezika predstavlja još i moć i nasušnu potrebu. Upravo to znanje može odlučiti o dobijanju posla ili napredovanju, pomagati u svakodnevnim poslovima, omogućiti učestvovanje u stručnom i naučnom delovanju, olakšati svakodnevne aktivnosti u bilo kojoj struci. Znanje stranih jezika struke nije, kao što se često pogrešno misli, prednost samo onih koji odlaze iz naše zemlje, već i prednost svih onih koji poslednjih godina idu na neki razgovor za zaposlenje – počev od toga da im se traži da svoju biografiju pošalju na stranom jeziku do toga da se deo razgovora sa potencijalnim budućim poslodavcem odigrava na jednom stranom jeziku ili čak više njih.

Osnovni zadatak visokog obrazovanja jeste da pojedinca osposobi za život i rad u vremenu u kojem živi, a u našem slučaju to je 21. vek u kojem je, zbog sve složenijih i učestalijih ekonomskih, kulturnih i profesionalnih kontakata, znanje stranih jezika, a posebno stranih jezika struke i nauke, postalo nužnost. Otuda, prirodno, i neophodnost da se takav jezik predaje i uči na svim fakultetima, kao i da se (u preduzećima i naučno-istraživačkim ustanovama, a i drugde) organizuju kursevi ovakvog jezika namenjeni određenim ciljnim grupama. Pored ovoga uvećavaju se i potrebe sve brojnijih naših studenata, koji odlaze da deo svog školovanja ili usavršavanja sprovedu na nekoj inostranoj obrazovnoj instituciji, za poznavanjem specifičnosti stranog jezika koji se koristi u akademske svrhe i čije nepoznavanje značajno otežava, ako ne i onemogućava studiranje na datim stranim univerzitetima.

Univerzitetski nastavnici stranih jezika struke, okupljeni u Sekciji univerzitetskih nastavnika stranog jezika struke koja funkcioniše u okviru Društva za strane jezike i književnosti Srbije, predano rade na poboljšanju položaja svog predmeta i na razvijanju svojih stručnih i naučnih kompetencija. Svake treće godine organizuju se naučne konferencije posvećene stranim jezicima struke, i to uvek na nekom od nefiloloških fakulteta Univerziteta u Beogradu. Poslednja dva dana septembra meseca ove godine na Učiteljskom fakultetu u Beogradu održana je Četvrta međunarodna konferencija Strani jezik struke i profesionalni identitet koja je okupila preko 110 učesnika iz 17 zemalja sveta (ove godine čak iz Čilea i Japana, potom iz zemalja Bliskog istoka i iz čitave Evrope, od Litvanije i Finske, preko Nemačke i Poljske do Francuske i Portugalije, Rumunije i Grčke i svih zemalja našeg regiona). Sve veći broj učesnika i zemalja iz kojih oni dolaze ne pokazuje samo da je ovo tema koja je aktuelna kako kod nas tako i u mnogim drugim sredinama, već ukazuje i na ugled koji su u stručnoj javnosti imale prethodne konferencije u istoj ovoj organizaciji. Ova konferencija okupila je nastavnike svih stranih jezika struke prisutnih u našem visokom obrazovanju (među kojima prvi put i nastavnike klasične filologije), a predstavljena istraživanja, kako teoretska tako i praktična, odnosila su se na brojne oblasti. Na ovoj konferenciji moglo se čuti da se strani jezici struke, nažalost, sve više potiskuju iz studijskih planova i programa naših univerziteta, što potom onemogućava mnoge naše studente da koriste evropske programe univerzitetske mobilnosti.

Paradoksalno, ali upravo u vreme brojnih međunarodnih kontakata i stalnih razmena, mnogi nefilološki fakulteti naših državnih univerziteta izuzetno se malo zanimaju za strani jezik struke, koji se često doživljava kao dodatni trošak fakulteta i nepotrebno opterećenje studenata. Pripremanje studenata za budući život i rad u globalnom poslovnom svetu postaje njihova sopstvena odgovornost, te im se savetuje da strani jezik uče izvan fakulteta, a ovo samo pokazuje koliko se ne shvata osobenost i značaj poznavanja stranih jezika u funkciji struke i nauke. Strani jezici smatraju se opšteobrazovnim a ne stručnim predmetima i sve češće se nude samo kao izborni predmeti, zajedno sa informatikom ili nekim drugim veštinama. Objektivna situacija na savremenom tržištu rada jasno ukazuje da je neophodno da se poznavanje stranih jezika struke unapredi, da se oni uče kao obavezan predmet i sa većim brojem ESPB bodova nego što je to sada slučaj, na većem broju godina svih nefiloloških fakulteta, kako na osnovnim tako i na master studijama. Sasvim je jasno da bi se trebalo boriti za ravnopravan položaj stranog jezika struke u odnosu na ostale stručne predmete i posebno mnogo raditi na promeni svesti ostalih univerzitetskih nastavnika koji i sami često na strani jezik gledaju kao na suvišan predmet koji oduzima vreme u kojem bi mogli izvoditi nastavu svojih predmeta. Mnogo bolje bi zapravo bilo uvesti izučavanje dva strana jezika u funkciji struke, što se i dešava na nekim fakultetima u zemljama u okruženju, kao i na nekim našim privatnim univerzitetima.

Posebno bismo želeli da ukažemo na činjenicu da višejezičnost, koja je nekada bila prisutna, nestaje iz našeg srednjeg stručnog i visokog obrazovanja. Orijentacija „samo engleski jezik“ mnogim fakultetima jeste ekonomičnija i lakša za organizovanje, ali svakako nije kulturno opravdana ni mudra jer osiromašuje kako pojedinca tako i društvo, a može imati dugoročne negativne posledice po ekonomiju i kulturu naše zemlje. Većina studenata bira engleski jezik jer im se drugi jezici ni ne nude, ali i zbog raširenog uverenja da je on lakši za učenje i da je jedini koristan i potreban u modernom svetu. Često, to se ispostavi kao pogrešno kada naši studenti žele da odu na neki od evropskih univerziteta za koje im znanje engleskog jezika nije dovoljno, a ponekad čak ni potrebno. Neophodno je, dakle, da na našim nefilološkim fakultetima bude prisutno više različitih stranih jezika, jer je komuniciranje sa ljudima iz različitih jezičkih sredina postalo neizbežno, a to je uvek bolje činiti na jezicima koji se u tim sredinama govore. Ne smeju se zaboraviti i zanemariti moguće dugoročne negativne posledice u oblastima političke, ekonomske i kulturne saradnje i prenebregnuti činjenica da naša zemlja i danas, procentualno gledano, manje sarađuje sa anglofonim nego sa državama u kojima se govore razni drugi jezici.

Sudeći po mnogim izlaganjima koja smo imali prilike da čujemo tokom konferencije, izazovi sa kojima se strani jezici struke suočavaju i dalje su isti, a do unapređenja njihovog položaja nije došlo. No to ne znači da treba očajavati, jer su se čuli i mnogi predlozi za poboljšanje sadašnjeg stanja, a od kojih izdvajamo samo neke: promeniti svest o značaju ovog predmeta za profesionalni život svakog pojedinca, voditi računa o specifičnim potrebama svake određene struke, povezati nastavu stranog jezika sa stručnim predmetima, koristiti savremenu tehniku i multimedije, uvesti kontinuirano usavršavanje profesora stranog jezika struke, povećati broj nastavnika da bi se radilo u manjim grupama itd. Izrada univerzitetskih udžbenika i višejezičnih glosara stranih jezika različitih struka, kao plod saradnje univerzitetskih nastavnika stručnih predmeta i nastavnika stranih jezika struke, morala bi biti daleko razvijenija, finansijski i stručno podržana od strane univerziteta i fakulteta, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, kao i izdavačkih kuća i kulturnih centara zemalja čiji se jezici uče na nefilološkim fakultetima.

Konačni cilj svih naših aktivnosti i zalaganja treba da bude i jeste korist naših studenata. Oni bi se najpre tokom studija osposobljavali da koriste aktuelne izvore informacija na stranim jezicima, a koje se tiču njihove struke, potom bi mogli u većoj meri da koriste evropske programe mobilnosti i da deo svog visokog obrazovanja dobiju na nekom od stranih univerziteta, a onda bi bili u stanju i da se stručno usavršavaju tokom čitavog svog radnog veka. Ostaje nam da se i dalje borimo za ozbiljne promene u ovoj oblasti, kao i da tu svoju borbu podržavamo čvrstim i jasnim argumentima i na nauci zasnovanim istraživanjima. Sa nadom da će i naši univerziteti pokazati iskrenu spremnost da se aktuelno stanje poboljša i da se tako na pravi način utiče na formiranje budućih generacija i razvoj našeg društva.

Autorka je redovni profesor Učiteljskog fakulteta u Beogradu, predsednik Sekcije univerzitetskih nastavnika stranog jezika struke

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

In memoriam

30.avgust 2025. S.Ć.

Preminuo je šef-dirigent Beogradske filharmonije Gabrijel Felc

Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu

Staro i novo

29.avgust 2025. S.Ć.

Izložba ikona: Spoj vizantijske tradicije i savremenih traganja

Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Za srpskog kandidata za Oskara javila se samo dva filma

Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

Otkazan festival „Sedam veličanstvenih“: Gost u Beogradu više nije bezbedan

Ovog septembra neće biti održani 21. „Sedam veličanstvenih“ zato što, kažu osnivači ovog filmskog festivala Svetlana i Zoran Popović, ne žele da daju legitimitet lažnoj normalnosti, i ne žele da gosti vide Beograd kakav je sad

Muzika

28.avgust 2025. S.Ć.

BEMUS je okupio nacionalne orkestre

Bemus će biti održan po starom, od 16. do 25. oktobra, i prvi put na muzičkoj sceni okupiće nacionalne orkestre Srbije

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure