

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




Slika Anastasa Jovanovića prodata je na aukciji u Zagrebu za 12.000 evra. Na njoj guslara, koji je bio glas naroda, slušaju svi tada viđeni Srbi
„Srbi oko guslara“, slika Anastasa Jovanovića, prodata je u utorak na zimskoj aukciji zagrebačke kuće „Artmark Hrvatska“ za 12.000 evra.
Anastas Jovanović (1817-1899) je bio prvi srpski litograf i jedan od prvih srpskih i svetskih fotografa, odani prijatelj i saradnik vladarske porodice Obrenović, pa i dvoroupravitelj kneza Mihaila.
Početna aukcijska cena njegove slike bila je 2.500 evra, a očekivalo se da neće preći 5000 evra. To je ulje na limu, a potiče iz „ugledne privatne zbirke iz Banata“, navedeno je u ponudi aukcijske kuće.
Narodni muzej
Ne zna se ko je kupio Anastasovog „Guslara“, pretpostavlja se da je privatni kolekcionar, a zna se da na aukciji nije učestvovao ni jedan muzej iz Srbije.
Osim ove, postoje još tri slike Anastasa Jovanovića sa istim motivom: dve su u Narodnom muzeju Srbije, a jedna je u Zagrebu, u privatnoj kolekciji.
Narodni muzej jednog „Guslara“ Anastasa Jovanovića čuva u depou, a drugi je izložen u Muzeju Vuka i Dositeja. Osim ove dve slike, Narodni muzej ima i jednu litografiju Anastasa Jovanovića sa istim ovim motivom i čuva je u Zbirci crteža i grafike, pa je, reklo bi se, razumljivo i opravdano zašto nisu bili zainteresovani da učestvuju na zagrebačkoj aukciji. Pretpostavlja se da su i drugi muzeji verovatno razmišljali na isti način.
Guslar je glas naroda
Guslar koga je ovekovečio Anastas Jovanović nije Filip Višnjić kako se dugo mislilo, već Laza Zuban, prijatelj i saradnik Vuka Karadžića koji je pevao junačke pesme uz gusle. U istoriji je upamćeno, napominje se u „Večernjim novostima“, da je Zuban, kao „najgrlatiji od pisara“ 1. decembra 1830. na svečanosti kod crkve Sv. Marka u Beogradu, pročitao sultanov hatišerif i berat, kojim je Srbiji priznato „političko biće“, a Miloš Obrenović postao „nasledstveni knjaz“.
Guslari su bili glas naroda, oni su prenosili i svojim pevanjem uz gusle, čuvali uspomenu na bitke , važne ličnosti Oko guslara na slici Anastasa Jovanovića nisu okupljeni bilo koji Srbi, već svi tada značajni i umni: Vuk Karadžić, knez Mihailo Obrenović, Toma Vučić Perišić, Njegoš, Đuro Daničić, Branko Radičević, Jevrem Obrenović, pa i sam Anastas Jovanović. I svi oni slušaju šta guslar ima da kaže.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve