img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

 

Snovi, čuvari spavanja

02. novembar 2016, 19:53 S.Ć.
Copied

Knjiga Tkač snova Dauvea Draisme sumnja i kritički preispituje postojeća tumačenja i odgovore koji se uzimaju kao nepobitna saznanja i opštepoznate istine

Knjiga Tkač snova jedan je od novijih pokušaja nauke da objasni nedokučivu tajnu zašto sanjamo, zašto sanjamo baš to što sanjamo, i slično a u vezi sa sanjanjem i snovima. Naime, u toku proteklih šest decenija otkriveni su mnogi detalji o tome kada i kako naš mozak stvara snove, ali još uvek se ne zna kada i kako mozak stvara snove, niti kakva je uloga i priroda tih snova, a naročito je ostalo nepoznato kakav je njihov smisao. Autor Tkača snova Dauve Draisma je profesor istorije psihijatrije na Univerzitetu u Hroningenu i, između ostalog, i autor knjige Zašto život ubrzava dok starimo, koja je prevedena na 19 jezika među kojima je i srpski. Tkač snova je njegova najnovija knjiga. Nama je dostupna odnedavno, zahvaljujući prevodu Bojane Budimir i izdavačkoj kući „Clio“.

Knjige o snovima – uvek sam ih zaobilazio u širokom luku, napisao je Dauve Draisma u prvoj rečenici knjige, objasnivši da su većina njih rečnici snova ili objašnjenja neurologa i fiziologa o fazama spavanja. A onda ga je jedna prijateljica, likovna umetnica, zamolila da istraži snove slepih ljudi – zanimalo ju je da li se u njima javljaju vizuelne slike, ili zvuci, mirisi, osećaj dodira? I, kaže Draisma, tema je počela sama da se raspreda.

Dauve Draisma je svoje istraživanje zasnovao na dosadašnjim saznanjima o snovima, pa svakako i na otkrićima Frojda, Junga, Adlera i drugih (među tim drugima nema Leopolda Sondija i njegovog učenja o familijarnom nesvesnom koje formira celinu sa Frojdovim ličnim nesvesnim i Jungovim kolektivnim nesvesnim) i na laboratorijskim istraživanjima snova koja su vršena u novije vreme. Teme njegove knjige su snovi o letenju i lebdenju, o nagosti, o ispitu, proročki snovi, lucidni snovi, boje u snovima, snovi slepih osoba, o vremenu u snovima, o košmarima, i o erotskim snovima. Naslov knjige je metafora iz citata neurofiziologa Čarlsa Šerigtona, dobitnika Nobelove nagrade po kome „mozak postaje čarobni razboj na kome milioni svetlucajućih čunkova tkaju šare koje se prepliću; svaka šara uvek ima značenje, premda nikad stalno; to je promenljiva harmonija manjih šara“.

Žarko Trebješanin, pisac pogovora Tkača snova, ocenjuje da Draismina knjiga „ne nudi jednostavne i lake odgovore na teška pitanja koja postavlja istraživanje snova. Naprotiv, ona mnogo više sumnja i kritički preispituje postojeća tumačenja i odgovore koji se uzimaju kao nepobitna saznanja i opštepoznate istine. U ovoj knjizi više je dobro postavljenih, produktivnih i lucidnih pitanja nego apodiktičnih tvrdnji i definitivnih odgovora na zagonetke koje postavlja san.“

Kao poseban kvalitet i odliku Draismine knjige ističe navođenje brojnih ilustrativnih primera – snova značajnih ljudi, telepatskih, erotskih, strašnih, lepih i proročanskih snova, kojima je Draisma potkrepio svoje stavove i otkrića. Gotovo svako poglavlje, piše Trebješanin, autor započinje nekom „interesantnom anegdotom, intrigantnim eksperimentom, rezultatima ankete, nekim od revolucionarnih otkrića u proučavanju snova, životnom pričom kakvog velikog istraživača snova, zagonetnim snom ili kriminalističkim slučajem kako bi nas zainteresovao i uveo u neki od važnih istraživačkih, metodoloških i teorijskih problema u proučavanju vrste, prirode i funkcije snova“.

Duave Draisma je veliki skeptik i racionalista u svom pristupu zagonetnim noćnim zbivanjima, ocenjuje Trebješanin, i na otrežnjujući način razbija mnoge zablude o snovima. Recimo, povodom poznatog Linkolnovog sna u kome je četiri dana pre nego što će na njega biti izvršen atentat sanjao kako leži u sanduku u Istočnoj sobi Bele kuće a vojnik mu kaže da su ubili predsednika, Draisma je trezveno zaključio da i nije posebno čudno i neobjašnjivo da neko kome stalno prete atentatom usni svoje mrtvo telo koje je izloženo a gde bi drugo nego u Istočnoj sobi, u kojoj su već bili izloženi ubijeni i pokojni predsednici. Ili, evo kako je Draisma objasnio san nekog pecaroša koji je bio fasciniran svojim „proročanskim snom“ o strašilu zato što je baš na mestu u jezeru na kome se u njegovom snu nalazilo strašilo, našao leš utopljenika. „Verovatno je dan pre sna prolazio pored mesta na kome se nalazio leš i preletevši ga pogledom nije ništa primetio. Međutim, nesvesno je ipak nešto registrovalo i taj traumatični prizor se ponovo javio u njegovom snu, kao što je slučaj u košmarima vojnika koji su tokom rata oboleli od ratne neuroze.“ Po Draismi, san je čuvar spavanja, pa zato i postoje traumatični i svi ostali strašni snovi, zato je onaj pecaroš sanjao strašilo: san mu je poručivao da „nije ništa strašno, to nije stvarno leš, to je samo strašilo, nastavi da spavaš“.

Knjiga ima preko 250 stranica, nije malog formata („Cliova“ biblioteka „Imago“), ali je zbog mešavine naučnog i hipotetičkog pristupa temi u srazmeri koja odgovara i običnom ljubitelju priča o snovima, izuzetno laka za čitanje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure