Bitno je da mladi, umesto predstavu nekog pozorišta za odrasle, izaberu neku sa repertoara Scene za mlade, kaže Damjan Kecojević reditelj „Sjaja zvezda na plafonu“, novog naslova pozorišta „Duško Radović“
„Sjaj zvezda na plafonu“ je predstava o kojoj se pričalo na letošnjem Belefu, gde je imala festivalsku premijeru. Premijerom u četvrtak u Malom pozorištu „Duško Radović“, ova predstava će postati deo repertoara Scene za mlade tog teatra.
„Sjaj zvezda na plafonu“ je roman Juhane Tidel koji je dramatizovala Tijana Grumić a režirao Damjan Kecojević. U „Radoviću“ kažu da je to priča o Jeni, čije je odrastanje dodatno usložnjeno činjenicom da je njena mama bolesna. Ovo je priča o ljubavi, odrastanju, prijateljstvu, zaljubljivanju…
U njoj glume Mina Nenadović / Julija Petković, Anđela Alavirević, Nevena Kočović, Mladen Lero, Filip Stankovski, Sunčica Milanović, Jelena Ilić, Jovana Cvetković i Lana Adžić.
Damjan Kecojević kaže za portal „Vremena“ da mu je bio cilj da „na kraju, publici ne ostane gorak ukus u ustima“ i da misli da su „u tome uspeli, da su na kraju, čak i oni koji su čitali roman, doživeli katarzu.“
Predstava je, kaže, manjena za mlade od viših razreda osnovne škole do onih na fakultetu.
„Scena za mlade kod nas postoji, ali nikako da postane ravnopravna scenama za decu i za odrasle. Nije ni u svetu, osim u Skandinaviji, posebno u Švedskoj. Mladi najčešće hoće odmah da gledaju repertoar večernje scene, koja nije baš uvek za njih pa postoji rizik da ih to odvrati od pozorišta.“
Kecojević objašnjava da su u „Sjaju zvezda na plafonu“ vodili računa ne samo o sadržaju, već su hteli da mlade pridobiju i muzikom i vizuelnim elementima predstave.
Ističe da u predstavi ni jedan detalj priče nije pokazan eksplicitno, kao i da su vodili računa „dokle može da se ide u priči, ali ne zato što ova tema nije za mlade – na kraju krajeva oni odlično znaju šta je to konačnica. Hteli smo da budemo sigurni da niko u publici predstavu neće doživeti traumatično, otud ta rezerva“.
Podseća da je u „Radoviću“ Scena za mlade uspostavljena pre dvadesetak godina, kad je ovo pozorište vodila Anja Suša, i da je nakon zatišja, pre nekoliko sezona opet zaživela. Sad su na repertoaru na primer „Romeo i Julija“, „Priča o majci“, „Utopija“, „Dečak sa koferom“…
„Osim što je bitno da mladi umesto na predstavu nekog pozorišta za odrasle izaberu neku sa repertoara Scene za mlade, bitno je i da ovu vrstu pozorišta prepozna i Grad, pre svega logistički. Potrebno je i da odrasli postanu naša publika, jer sve te predstave su i za njihov uzrast. Uostalom, pozorište ne zna za godine“, poručuje reditelj „Sjaja zvezda na plafonu“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!